IA: Šest zakona, nijedna analiza - tražimo dokumentaciju o „Euro modelu“

Paket reformi kojima se podižu zarade i penzije, donijet mimo planskih dokumenata, bez javne rasprave i bez objavljenih procjena uticaja, otvara osnovanu sumnju da se javne finansije koriste u izbornoj utakmici - ocijenili su u Institutu alternativa.

Oni su uputili zahtjev za slobodan pristup informacijama kojima su tražili analize procjene uticaja propisa (RIA), izvještaje o sprovedenoj javnoj raspravi i mišljenja ministarstava, za šest zakona utvrđenih na telefonskoj sjednici Vlade održanoj 17. septembra 2026. godine.

- Riječ je o izmjenama: Zakona o finansiranju lokalne samouprave, Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Zakona o radu, Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje, Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Njima se predviđa ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ukidanje srednje stope poreza na dobit, smanjenje procenata poreza na dohodak, poreza na nepokretnosti i motorna vozila i naknada od igara na sreću koji se ustupaju opštinama; povećanje minimalne zarade i usklađivanje penzija četiri puta godišnje - naveli su oni.

Decidni su da je način donošenja ovakvog paketa duboko zabrinjavajući.

- Prema dostupnim informacijama, javna rasprava izostala je za propise koji neposredno pogađaju sve zaposlene, sve penzionere, sve opštine i cijelu privredu. Ove izmjene nijesu bile predviđene ni Programom rada Vlade za 2026. godinu ni važećom Fiskalnom strategijom, niti Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike koje su nedavno usvojene. Vlada odstupa od sopstvenih planskih dokumenata, a da javnosti nije predočila ni obrazloženje tog odstupanja ni revidirane fiskalne projekcije - istakli su u IA.

Jedino objašnjenje kako se nadoknađuje gubitak od ukidanja prihoda države do sada je, kažu, izrečeno u šturom govoru predsjednika Vlade - nema objavljene analize, nema tabele, projekcije po godinama, nema ni jednog broja uz koji stoji izvor.

- Umjesto toga, ponuđen je niz uopštenih kategorija: smanjenje sive ekonomije, povratak dijaspore, fiskalna disciplina, rast potrošnje i rast ekonomije. Ni za jednu od njih nije rečeno koliko se prihoda očekuje, u kojem roku, po kojoj metodologiji, niti šta se dešava ako se očekivanje ne ostvari - dodali su u IA.

Pozivaju Vladu da bez odlaganja objavi svih šest prijedloga zakona sa obrazloženjima, RIA analize i obrazloženja izostanka javne rasprave, kao i detaljnu fiskalnu projekciju efekata po državnom budžetu, Fondu PIO i pojedinačno po svakoj jedinici lokalne samouprave.

- Pozivamo Skupštinu Crne Gore da ove zakone ne razmatra po skraćenom postupku i da prije izjašnjavanja zatraži od Vlade svu dokumentaciju koja je prethodila pripremi ovog programa, mišljenja EK ali i mišljenje nezavisnih institucija o njihovoj fiskalnoj održivosti - dodali su u IA.