Mugoša: Mora se uvažiti šteta po djecu koja ne mogu pohađati vrtiće i potencijalni rizik za onu koja zbog objektivnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana; MZ: Cilj nije da se djeca isključe, već unapređenje zaštite

U Ustavnom sudu u toku je javna rasprava u postupku ocjene ustavnosti zakonskog rješenja kojim je vakcinacija propisana kao uslov za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama, biće održana danas u Ustavnom sudu.

Iz te ustanove saopšteno je da će biti raspravljano o odredbama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, kojima je propisano da je za boravak djece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama neophodno da je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučaju postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju.

Predsjednica Uszavnog sda Snežana Armenko kazala je da se danas pred njima nalaze važna ustavno.pravna pitanja.

- Ovom raspravom Ustavni sud ne dovodi u pitanje istorijski, medicinski značaj imunizacije za čovječanstvo, ali ova ustavna pitanja ulaze u najsitnije društvene pore i dom svakog pojedinca - rekla je Armenko.

On je poručila da je njihov zadatak da utvrde da li je uslov koji je zakonodavac potpisao u saglasnosti sa Ustavom, da li je uspostavljena pravična ravnoteža između zaštite javnog zdravlja i prava i najboljeg interesa djeteta, te da li su posljedice nepoštovanja obaveze vakcinacije u vidu mjere koju je država predložila i preuzela stoji u razumnom odnosu proporcionalnosti legitimnom cilju kojem se teži.

Žunjić: Vidjeti kako se zakon sprovodio u praksi

Predstavnica Udruženja Roditelja Lepa Žunjić kazala je da imaju jasan stav - nisu protiv vakcinacije, ali je pitanje da li je mjera Vlade srazmjerna i djelotvorna.

- Djeca ne biraju pedijatra i ne odlučuju o vakcinaciji, ali oni snose posljedice. Ono što je srž je da djeca ne treba da budu posljedica odluka koje donose odrasli ljudi i sistem - naglasila je Žunjić.

Ona kaže da problem pada vakcinacije traje godinama unazad i osnovno pitanje je, naglašava ona, šta je urađeno u međuvremeno.

- Mislim da treba vidjeti kako se zakon sprovodio u praksi, da li je zdravstveni sistem adekvatno radio, da li su roditelji radili prije nego se odlučimo da mijenjamo zakonsko rješenje - dodala je Žunjić.

Sa druge strane, ona navodi da se ne može uzeti u obzir strah roditelja koji kažu da zdravstveni sistem nije bio jednoglasan po pitanju informacija o vakcinaciji.

- Mislim da nije zakon dovoljan da bi se poboljalo povjerenje u sistem - naglasila je Žunjić.

Drugo je pitanje navodi ona ko prati razvoj i obrazovanje djece.

Podnosioci inicijative smatraju da osporeno zakonsko rješenje nije u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima. Između ostalog, tvrde da se njime djeci ograničava pristup predškolskom vaspitanju i obrazovanju i da takvo ograničenje ljudskih prava nije srazmjerno cilju koji se želi postići - naveli su iz Ustavnog suda.

Oni su rekli da će u javnoj raspravi učestvovati i predstavnici Ministarstva zdravlja.

- Ako im uskratimo rano obrazovanje koje su posljedice na kasniji razvoj djece i posebno ko će pratiti djecu koja dolaze iz ranjivih kategorija društva - pita Žunjić, dodajući da se treba ugledati na dobre prakse evropskih zemalja.

Ona je zaključila da važna zdravstvena zaštita djece i da država stoji iza njih i da ih štiti, ali je bitno da se ne ona ne posmatraju kroz procenat vakcinacije i da se uvažni njihovo pravo iz svih aspekata, a ne samo zdravstvenog.

Pejak: Troškovi od mogućih tužbi će biti preko 10 miliona eura

Vesko Pejak iz Udruženja Alternativa je kazao da odluku roditelja da ne vakciniše dijete snosi upravo dijete.

- To je pravni nonsens da vezujete posljedice za pogrešnu osobu. Druga stvar Ministarstvo zdravlja je dijelilo privatne podatke ustanovama koje u svojim statutima nemaju u opisu djelatnosti čuvanje i obradu podataka. Vrtići i predškolske ustanove nemaju to - konstatovao je Pejak.

On poručuje da se ne smiju stigmatizovati djeca ovakvim rješenjima.

- 27.000 mališana je trebalo da krene u vrtiće, njih 16.000-17.000 se nije upisalo. Šta će se desiti kada ti ljudi donesu dokaze da su iz bolnice prenijeli zdravstveni podatak ustanovama koje nijesu sertifikovane za čuvanje toga i pokrenu tužbu? Neka je prosječno 300-400 eura, ukupni troškovi preći će 10 miliona eura - ocijenio je Pejak.

On smatra da je umjesto represivnih mjera, trebalo novac preusmjeriti na kampanju edukacije važnosti vakcinacije.

Takođe, stava je da će na ovaj način biti znatno urušeno povjerenje u zdravstveni sistem.

- Isključivanje djece iz predškolskog, imaće negativan efekat, ne na svu djecu, već značajan dio ove populacije - ocijenio je Pejak.

Mugoša: Na koji način država može zaštiti pravo djece koja zavise od vakcinacija?

Sudija Ustavnog suda Nikola Mugoša kazao je član 8 Evropske konvecije govori o pravu na privatni život, a u sklopu njega je da djeca i roditelji odlučuju o zdravstvenim intervencijama.

- Sa druge strane u članu 2, nameće državi snažnu obavezu da preduzima razumne, preventivne mjere u svim situacijama kada procjenjuje da može doći do rizika ugrožavanja ovih prava - rekao je Mugoša.

U slučaju obavezne vakcinacije i ograničenja za djecu postoji, napominje Mugoša, suprostavljanje interesa između najmanje dvije grupe djece.

- Djeca koja nisu vakcinisana trpe posljedicu koja znači da ne mogu pohađati vrtić i socijalizovati se. Sa druge strane, stoji obaveza države da preduzima razumne preventivne mjere u svim situacijama kada djeca zbog kompromitovanog imunog sistema, ili raznih objektivnih okolnosti ne mogu biti vakcinisana. I ona zavise od kolektivnog imuniteta. Crna Gora je nažalost daleko od onog što bi mogao biti kolektivni imunitet - naglasio je on.

U ovoj situaciji, ističe on, mora se uvažiti šteta nastala po djecu koja ne mogu pohađati vrtiće, tako i potencijalni rizik koji može nastupiti za svu djecu koja zbog objektivnih medicinskih razloga ne mogu biti vakcinisana.

- Moje pitanje podnosiocima inicijativa - na koji način država može zaštiti pravo djece koja zavise od vakcinacija, odnosno rezultata kolektivnog imuniteta - pitao je Mugoša.

Pejak: Jedna je mjera - da se komunicira sa građanima

Pejak je odgovorio da sama vakcinacija podrazumijeva da je osoba koja je primila vakcinu imuna na tu bolest.

On je ponovio da država treba da radi na edukaciji, boljem razgovoru, organizovanju kampanja...

- Represijom nećemo unaprijediti povjerenje u sistem. Jedna je mjera - da se komunicira sa građanima - poručio je Pejak.

Pejak je stava da Ministarstvo zdravlja nije uradilo ništa da se uredi zakon i da povećaju povjerenje roditelja u zdravstveni sistem.

On je tražio naučnu studiju koja opravdava primjenu ovog zakona u praksi.

Žunjić: Odmjeriti posljedice koje će ovakvo rješenje donijeti

Žunjić je rekla da je ovdje pitanje povjerenja, zdravstvenog sistema i od 1. septembra, pitanje podjela.

- Samo treba odmjeriti posljedice koje će ovakvo rješenje donijeti. Zdravlje moramo staviti na prvo mjesto, tu nema dileme, ali pitanje je jesmo li uradili sve što je zakonska obaveza. ako smo istinski zakon sprovodili kako valja, ako imamo dobar zdravstveni sistem - onda zakonsko rješenje moramo mijenjati - navela je ona.

Na pitanje sutkinje Armenko koliko su često pozivani na dijaloge povodom vakcinacije, Žunjić je rekla da kada problem eskalira onda se pozivaju na razgovor.

- Onda imamo period kada odustanemo, pa se aktivira ponovo kad se desi problem... Glavna kampanja se vodi između pedijatara i roditelja u ordinaciji. Sa druge strane, imamo problem da nemamo dovoljno pedijatara ili da oni nemaju dovoljno vremena, a roditeljima su potrebni odgovori - kazala je Žunjić.

Prema njenim riječima, odgovori su neophodno od države i nadležnih.

- Nama, kao građanima, u debatama su potrebni ljekari Kliničkog centra da odgovaraju. Ali čini mi se da smo se podijelili na ljekare i oni koji to njisu, ali to ne znači da moramo pohrliti ka rješenjima koja će nešto brzo riješiti jer dugoročno mogu imati posljedice - zaključila je Žunjić.

Milica Krsmanović iz Ministarstva zdravlja kazala je duboko razumijem brigu i strahove roditelja.

- Cilj Ministarstva zdravlja i ove zakonske odredbe nije bilo da se bilo koje dijete isključi ili kazni za socijalizaciji i igru. Naprotiv, naša ustavna i ljudska dužnost utemeljena je u članu 69 Ustava - da stvorimo sigurno, toplo i bezbjedno okruženje u kojem svako dijete može nesmetano da raste, uči i razvija se zaštićeno od bolesti koje možemo i moramo spriječiti .- rekla je Krsmanović.

Ona je rekla da je osnovni razlog i cilj predmentne odredbe Zakona je unapređenje zaštite stanovništva od zaraznih bolesti, a posebno zaštita djece.

Stručna mišljenja iznijeće epidemiolog i predstavnik Instituta za javno zdravlje Dragan Laušević, epidemiolog i predstavnik UNICEF-a Senad Begić, koordinatorka UNICEF-ovog programa za praćenje prava djeteta Nela Krnić i šefica Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori Mina Brajović.

Iz Suda su rekli da će na javnoj raspravi učestvovati i stručnjakinja za međunarodno pravo i prava djeteta Nevena Vučković Šahović i psihološkinja i stručnjakinja za razvojnu psihologiju, psihologiju porodice i rani razvoj djece, Ivana Mihić.

- Za potrebe javne rasprave i odlučivanja, uz podršku Evropske unije i Savjeta Evrope kroz zajednički program „Horizontal Facility“, angažovan je i međunarodni ekspert za analizu uporednih zakonskih rješenja u državama članicama Savjeta Evrope - kazali su iz Suda.

Oni su pozvali sve zainteresovane građane da saslušaju argumente učesnika i mišljenja stručnjaka o ovom važnom društvenom pitanju.

Iz Ustavnog suda su rekli da, zbog ograničenog kapaciteta sale i prostornih uslova u kojima taj sud radi, fizički nije moguće omogućiti prisustvo građana.

- Ustavni sud poštuje pravo građana na mirno okupljanje i izražavanje stavova i razumije interesovanje onih koji će se okupiti ispred zgrade Suda. Sud ih poziva da svoje stavove izraze mirno i bez ometanja javne rasprave - navodi se u saopštenju.