Burdžović: Bolje praćenje prestupnika i kontrola mentalnog zdravlja mogu spriječiti nasilje

Specijalistkinja psihijatrije Maida Burdžović ocijenila je za TV E da Crna Gora mora unaprijediti praćenje prestupnika i kontrolu mentalnog zdravlja i ponašanja ljudi, kako bi se prevenirali slučajevi agresivnog ponašanja sa teškim posljedicama.

Trostruko ubistvo u Danilovgradu je, kako je kazala, ekstreman događaj.

- Izvršilac je čovjek o kome skoro da i nema informacija, koji je ispoljio veoma agresivno ponašanje kao rezultantu nekog patološkog sadržaja, a može da bude i sklop njegove, uslovno rečeno, ličnosti - ocijenila je Burdžović u informativnoj emisiji „24 sata“ na Televiziji E.

Nakon trostrukog ubistva u Danilovgradu primjetno je, kaže Burdžović, da su svi u društvu osjećali određenu dozu straha.

- Taj strah je normalna reakcija na situaciju i normalno je da takva informacija izaziva osjećaj straha, nevjerice i nesigurnosti - ocijenila je Burdžović.

Najveći problem je što se takav zločin crnogorskom društvu dešava, ističe ona, u kratkom periodu već treći put na veoma malom prostoru, iako su globalno takvi događaji, podsjeća, postali češći nego ranije.

– Kad se ovakvi događaji dešavaju na jako malom prostoru kao što je Crna Gora, u kratkom periodu, onda svaki normalan građanin ima razloga za realnu brigu, za preispitivanje, ali ne leži odgovornost u svakom građaninu pojedincu, već u institucijama i onome ko obnaša glavne uloge i ko treba da obezbijedi sigurnost i atmosferu gdje će ovakve stvari biti prošlost i dozvoliti nam, u najmanju ruku, da se oporavimo od svega što se dešavalo – rekla je Burdžović.

Smatra da je crnogorsko društvo poprimilo obrise nezdravog društva, ali ne nužno da je riječ o patologiji ili psihijatrijskom poremećaju, jer oblik ponašanja koji je doveo do tragedije ne mora, objašnjava ona, obavezno biti karakteristika mentalnog poremećaja.

– Da bi se ovakvi oblici ponašanja pojedinaca desili i ispoljili u društvu, da bi oni dobili ovakav karakter, definitivno mora da postoji atmosfera za to, a reklo bi se da smo mi postali jako pogodno tlo već duže vremena, da nemamo kontrolu niti nad mentalnim zdravljem, niti uopšte nad ponašanjem ljudi, tako da je agresivnost postala jedan od glavnih oblika ponašanja koji uzima takve razmjere da mi imamo mnogo sudskih epiloga u kojima se bez psihijatra, odnosno sudskog vještačenja, skoro da više nijedan postupak ne odvija, a na kraju imate osobe koje su ipak uračunljive za djelo koje su učinile – istakla je Burdžović.

Neophodno je razgraničiti, objašnjava Burdžović, šta je odgovornost institucija sistema i šta one proizvode i indukuju kod pojedinaca da se na kraju ispolji agresivno ponašanje sa teškim posljedicama.

Smatra da ne postoji sigurnost u kojoj je svaki lokalni policajac i svaki lokalni stanovnik znao ko u kom gradu boravi, ko može da dođe i koji su to stranci koji su došli u grad.

– Mi jesmo turistička zemlja, jeste lijepo da nama dolaze stranci, ali definitivno neki filteri moraju da postoje i ne samo za strance, nego za ljude koji su kod nas – domaće stanovništvo, da se prosto nađe način kako se i prestupnici i svi drugi bolje prate i da se dođe do rezultata koji bi prevenirali ovakvo djelovanje. Mi smo sad već napravili toliko štete da nema tog normalnog čovjeka koji neće biti uplašen i za svoje dijete, pogotovu kad su u događajima uključeni i strani državljani, pa nastupa generalizacija, koja je potpuno suvišna i nepravilna. To su ipak pojedinci. Bilo kom narodu da pripadaju, mi moramo da naučimo da ti ljudi koji počine nešto što se desi imaju svoje ime i prezime. Oni možda pripadaju nekom narodu, ali to ne znači da cijeli narod biva takav – naglasila je Burdžović.

Ističe da joj je najteže palo što je, čitajući komentare na internetu, shvatila da ne postoji saosjećajnost sa porodicama poginulih, već postoji neki, kako kaže, navijački duh, gdje se čekaju senzacionalističke izjave zvaničnika, koji bi, smatra ona, sa mnogo više ozbiljnosti trebalo da posvete pažnju medijskom nastupu i informacijama koje plasiraju u javnost.

Psihijatrijski pregled u komisiji za izdavanje dozvole za nošenje oružja ne može biti formalnost, poručuje Burdžović, te niko ko izdaje takvo ljekarsko uvjerenje nije oslobođen odgovornosti.

– Sigurno je velika problematika to što mi imamo društvo u kojem tradicionalno nošenje i posjedovanje oružja i vrlo često takvi ljudi dolaze da produže ljekarsko uvjerenje zbog posjedovanja oružja koje je naslijeđeno od predaka. Onog trenutka kad bi vi kao ljekar ili kao neko ko promatra njegovo psihičko stanje u tom trenutku to zaustavili, ili rekli da se podrobnije mora preispitati, vi dobijate onu kritiku da mu vi oduzimate nešto što mu je nametnula tradicija - ocijenila je Burdžović.

Ona smatra da je veliki problem u tim ljudima, odnosno onima koji dolaze i traže ljekarsko uvjerenje.

- Mislim da mi imamo mnogo veći problem upravo sa ovakvim slučajevima. Što se mene tiče, kad su ljekarska uvjerenja u pitanju, mi pokazujemo strogoću vrlo često tamo gdje ne treba, a, sa druge strane, ne primjenjujemo je tamo gdje je apsolutno potrebna – zaključila je Burdžović.