Emisija: Budilnik 19.12.2025.

Emisija: Srećan dan - 19.12.2025.

E glam: Iza scene i bez uloga: glumica Marta Ćeranić o slobodi, cijeni hrabrosti privatnom životu

Emisija: Sjenke - Igor Božović Don - 18.12.2025.

Emisija: Na kraju dana - Jelena Šušanj

Informativna emisija: 24 sata - 18.12.2025.

Informativna emisija: 24 sata - Miloš Vukanović

Emisija: Na kraju dana - Uvodnik 18.12.2025.

Emisija: E uživo - 18.12.2025.

Najava: Linija života - 19.12.2025.

Službenici Uprave policije su u proteklih sedam dana, u okviru akcije “Stranac”, realizovali 292 represivne mjere prema stranim državljanima, u okviru kojih je protjerano 10, a prinudno udaljeno 12 stranih državljana.
Otkazan je boravak za 31 i iniciran prestanak privremenog boravka za 24 strana državljanina.
Donijeto je 41 rješenje o povratku lica i izdata 174 prekršajna naloga, odnosno podnijeto prijava.&nbsp;
Od početka 2025. godine, u okviru akcije "Stranac" donijeto je 18.107 represivnih mjera u okviru kojih je: podnijeto 11.051 prekršajna prijava, odnosno izdato naloga, donijeto 1.932 rješenja o povratku lica.
- Prinudno su udaljena 235 lica, dok su 202 strana državljanina protjerana iz Crne Gore. Otkazan je boravak za 2.063 lica, dok je za 2.624 lica iniciran prestanak privremenog boravka - navedeno je u saopštenju policije.

Prethodnih sedam dana protjerano 10, prinudno udaljeno 12 stranaca

Primjena novog zakona i politike državnog vlasništva doprinijeće efikasnijem poslovanju državnih preduzeća, smanjenju fiskalnih rizika, unapređenju transparentnosti i kvalitetnijem upravljanju državnom imovinom, čime će se Crna Gora svrstati među zemlje sa savremenim i međunarodno usklađenim sistemom korporativnog upravljanja državnim preduzećima, poručeno je na okruglom stolu u Privrednoj komori u vezi primjene novog Zakona o privrednim društvima. Na događaju su predstavljeni Nacrt zakona o upravljanju privrednim društvima u državnoj svojini i Nacrt politike državnog vlasništva, kao ključni reformski iskoraci u unapređenju korporativnog upravljanja privrednim društvima u vlasništvu države. Brojne učesnike skupa, predstavnike resornih ministarstava i privrednih društava, u ime Privredne komore pozdravili su Mitar Bajčeta, generalni sekretar i Bojan Jovović, direktor Sektora za pravne i opšte poslove.&nbsp; Generalni sekretar Mitar Bajčeta istakao je zadovoljstvo što je i treći skup u okviru javne rasprave o regulativi koja uređuje rad privrednih društava veoma posjećen, što pokazuje značaj ovih zakona za privredu. Čestitao je Ministarstvu ekonomskog razvoja i Vladi privremeno zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja, a posebno Poglavlja 6 – Privredno pravo, te najavio da je u planu još sličnih sastanaka sa fokusom na obaveze za osiguravajuća društva. Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj Ministarstva ekonomskog razvoja, zahvalila je na čestitikama za zatvaranje poglavlja 6, istakavši da to nije rezultat rada samo MER, već timskog zalaganja velikog broja ljudi među kojima i predstavnika PKCG.&nbsp; - Poslije privremenog zatvaranja poglavlja ključno je da se krene u primjenu svih propisa koje smo donijeli - kazala je ona, dodajući da je namjera da se o ovoj regulativi razgovara i sa osiguravajučim društvima i predstavnicima tržišta kapitala. U prezentaciji navedenog nacrta zakona, Minas Trubljanin, generalni direktor Direktorata za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola u Ministarstvu finansija, istakao je da se reforma sprovodi u skladu sa OECD smjernicama i predstavlja najznačajniju sistemsku promjenu u ovoj oblasti u Crnoj Gori, kao dio šire modernizacije javnog sektora započete 2023. godine. Ukazano je na rezultate sprovedene analize postojećeg regulatornog i institucionalnog okvira, koja je pokazala niz strukturnih slabosti, uključujući nepostojanje jasne i javno dostupne vlasničke politike države, fragmentiran i neujednačen model upravljanja i nadzora, koliziju više zakona koji se istovremeno primjenjuju na sektor državnih preduzeća, nedovoljnu profesionalizaciju upravljačkih organa, ograničenu transparentnost i značajne gubitke u poslovanju pojedinih društava.&nbsp; Učesnicima je pojašnjeno da će novi Zakon i Politika državnog vlasništva zajedno činiti normativnu osnovu za uspostavljanje modernog, efikasnog i odgovornog sistema upravljanja privrednim društvima u državnoj svojini. Zakonskim rješenjima uređuje se način vršenja vlasničke funkcije države, definišu se pravila za osnivanje, sticanje, zadržavanje ili izlazak iz vlasništva, kao i okvir za upravljanje i nadzor nad poslovanjem ovih društava, uključujući i društva u kojima država ima manjinsko učešće. Kao osnovni cilj reforme istaknuto je uspostavljanje koordinisanog, transparentnog i odgovornog vlasničkog upravljanja, uz jasno razgraničenje uloga države kao vlasnika, kreatora politika i regulatora.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251219151256_39f958adf44a5fbd2518cd27719b189c5d36b1466ecb731828127c1c0493b663.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251219151256_39f958adf44a5fbd2518cd27719b189c5d36b1466ecb731828127c1c0493b663" data-rendition-name="original" width="945" height="631" loading="lazy" alt="Sa događaja u Privrednoj komori"> <figcaption>Sa događaja u Privrednoj komori(Photo: PKCG)</figcaption> </figure>  Poseban akcenat stavljen je na viziju razvoja sektora državnih preduzeća, u okviru koje se propisuju ciljevi poslovanja društava u državnoj svojini, kao što su održivo i efikasno pružanje javnih usluga, dugoročno uvećanje vrijednosti i doprinos ekonomskom razvoju Crne Gore. Najavljeno je uspostavljanje i redovno ažuriranje javnog registra društava u državnoj svojini, kao i definisanje kriterijuma za utvrđivanje društava od strateškog nacionalnog interesa, o čemu odlučuje Vlada, naročito u slučajevima upravljanja kritičnim nacionalnim resursima ili djelatnostima od posebnog značaja za ekonomiju zemlje. Tokom rasprave predstavljene su i ključne novine koje se uvode novim zakonskim okvirom, među kojima je obavezna periodična analiza cjelokupnog portfolija državnih preduzeća koju sprovodi Ministarstvo finansija i dostavlja Vladi na odlučivanje, kao i uspostavljanje koordinisanog, centralizovanog modela vlasničkog upravljanja sa Ministarstvom finansija kao nosiocem koordinacije. Posebno je pojašnjen mehanizam predstavljanja države na skupštinama društava putem punomoćnika, uz obavezna detaljna uputstva za glasanje i prethodne konsultacije sa Ministarstvom finansija, čime se jača jedinstven i odgovoran nastup države kao vlasnika.&nbsp; Značajan dio izlaganja bio je posvećen institutu Pisma o očekivanjima, koji je prepoznat kao jedna od ključnih novina. Naglašeno je da se ovim dokumentom jasno definišu strateški prioriteti, finansijski i operativni ciljevi, očekivani učinci, pitanja održivosti i standardi korporativnog upravljanja za svako pojedinačno društvo u državnoj svojini. Istaknuto je da su članovi organa upravljanja dužni da svoje funkcije obavljaju u skladu sa ovim zahtjevima, te da se uvode precizni kriterijumi za profesionalizaciju, imenovanje i razrješenje članova upravljačkih organa, uključujući obavezne javne konkurse, nezavisne članove odbora i vremenski ograničene mandate.&nbsp; Dosta polemike na prethodnim okruglim stolovima bilo je oko predviđenog uvođenja dvodomnog upravljanja državnim preduzećima. Nakon sagledavanja primjedbi, prema riječima predstavnika Ministarstva, odlučeno je da akcionarska društva moraju imati dvodomni sistem upravljanja, dok će se kod DOO ovo dodatno razmotriti. Sva velika preduzeća u državnoj svojini biće akcionarska društva, a mala i srednja preduzeća DOO, ukoliko već sada nemaju više od 30 akcionara. Privrednike je, između ostalog, interesovalo kada se može očekivati usvajanje lex specialisa o upravljanju državnim preduzećima, na šta im je odgovoreno da je riječ o kraju prvog kvartala 2026. Tražili su pojašnjenje zakonskog rješenja o obaveznom znanju iz korporativnog upravljanja koje moraju imati članovi organi upravljanja, te da li će oni biti u obavezi da prođu adekvatne obuke za to. Predstavnici predlagača su istakli da će za članove organa upravljanja u preduzećima koje bira država ranije iskustvo u korporativnom upravljanju biti dokaz o ispunjavanju ovog uslova, dok će ostali proći obuku iz te oblasti. Privrednici ocjenjuju da je u Zakonu neophodno precizirati da se ove obaveze odnose na predstavnike države.&nbsp; Pitali su i da li će prestanak mandata aktuelnih izvršnih direktora usljed primjene novog zakona proizvesti obaveze isplata otpremnina, na šta je odgovoreno da je najbolje rješenje za privredno društvo njihov ulazak u nove organe upravljanja.&nbsp; Privrednike je zanimalo koliko će trajati period usklađivanja društava sa novim zakonom nakon njegovog usvajanja, na šta su predstavnici Vlade prokomentarisali da je godina dovoljan rok za ispunjenje ove obaveze.&nbsp; Takođe, bilo je nedoumica o tome kako se ovaj zakon primjenjuje na specifična privredna društva čiji su osnivači podjednako država i više lokalnih samouprava, a što će biti predmet daljeg razmatranja. Na pitanja privrednika odgovarali su članovi ekspertskog tima koji je bio angažovan na izradi zakona Dijana Raičković i Nemanja Radović.

Novi zakon donosi efikasnije upravljanje državnim preduzećima i smanjene fiskalnih rizika

Iz Centra za građansko obrazovanje upozorili su na, kako tvrde, netransparentan proces izbora novih redovnih, vanrednih i inostranih članova i članica Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, koji bi trebalo da bude okončan na sjednici Skupštine CANU zakazanoj za 23. decembar. 
Zašto smatraju da je proces izbora netransparentan, ali i da je CANU već duže vrijeme izložena opravdanim kritikama zbog ćutanja i pasivnosti povodom važnih društvenih procesa - pitamo Saru Čabarkapu, koja je gošća današnje emisije E-uživo.
Saobraćajne nesreće na crnogorskim putevima sve češće nas podsjećaju da bezbjednost nije samo pitanje vozača, već i infrastrukture, planiranja i odluka koje donosimo kao društvo. Da li znamo gdje i kako da usporimo saobraćaj – i da li koristimo prava rješenja? Naši sagovornici na ovu temu su profesor Vladimir Ilić, master inženjer saobraćaja i student Filip Perović, MSc.
Emisiju E-uživo pratite na TV E, od 16 do 18 sati.

E-uživo: O izboru članova CANU, bezbjednosti u saobraćaju...

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović je, na svečanoj sjednici povodom Dana oslobođenja Podgorice, pozvao mještane Botuna i Zete na razumijevanje kada je u pitanju gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
- Molim naše prijatelje, komšije i braću iz Zete da shvate da smo jedno isto i jedni drugima najbliži. Svaki atak na njih bi bio atak na nas. Da imaju razumijevanje - rekao je Mujović na sjednici.
Mujović je istakao da je ponosan što je Podgorica njegov grad, koji je iznjedrio dobre i poštene ljude koji su vaspitavani da dobrom na dobro uzvrate, prenosi Portal RTV Podgorica.
- Zna Podgorica i zna Crna Gora da je svako rođen da po jednom umre, a da bruka živi dovijeka. Bruka je grliti tiranina, bruka je ljubiti lance. Fašizam je bio ozbiljan protivnik uspjesima na bojnom polju, koji je kreirao atmosferu straha i očaja i da je svaki otpor uzaludan. Ali ovdje se nije mislilo tako. Nema grada koji je toliko puta bombardovan i rušen do temelja kao Podgorica, nema tog feniksa koji se toliko puta izdizao iz pepela kao naša Podgorica - istakao je Mujović.
Navodi da je u ovom gradu ostvario sve svoje snove. Dodao je da poštuje bivše gradonačelnike i zahvalio im se za sve dobro, uz poruku da &nbsp;Podgorica i Podgoričani znaju da cijene trud i rad.&nbsp;
Mujović je rekao i da mu je godina upravljanja Glavnim gradom predstavljala najveći izazov.&nbsp;
- Preuzimajući gradsku vlast bili smo svjesni problema, kao i gordijskim čvor u rješavanju sistema za prečišćavanje otpadnih voda. Radilo se puno u prethodnih godinu dana, započeli smo brojne projekte i mnoge završili. Podgorica zahtijeva puno i u prethodnih godinu dana radilo se puno. Renovirali smo 70 kilometara novih puteva, preko 900 parking mjesta smo dobili, ulagali u zdravstvo, kulturu i obrazovanje, vratili stare vrijednosti. Podgorici smo vratili i Hor zvjezdice i Stanko Dragojević - kazao je Mujović.
Ostalo je, ističe on, puno toga da se završi.
- Ostaju saobraćajne gužve, ali borićemo se. Ostaje i problem postrojenja - rekao je Mujović, izražavajući zahvalnost njegovom timu koji želi da ostane na okupi.&nbsp;

Mujović: Molim naše prijatelje i braću iz Zete da shvate da smo jedno isto, svaki atak na njih bi bio atak na nas

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

(FOTO, VIDEO) Burzan: Rade sve da nam državu unište, nećemo skrenuti sa staze; Sekulić: Dostojanstvo Crne Gore je naša linija; Marunović: Naše vrijeme tek dolazi

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Razriješena direktorica Nacionalne biblioteke "Đurđe Crnojević" Dragica Lompar kazala je da je imenovanje njenog nasljednika Ivana Radulovića nezakonito i da predstavljanja samo kontinutitet rada Ministarstva kulture i medija.
Vlada Crne Gore razriješila je Lompar sa čela Nacionalne biblioteke zbog isteka mandata još u martu ove godine, a za novog direktora imenovala Ivana Radulovića.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-razrijesila-dragicu-lompar-ivan-radulovic-novi-direktor-nacionalne-biblioteke-durde-crnojevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Lompar tvrdi da je njeno razrješenje uslijedilo nakon što je javno ukazala na kršenje zakona i zloupotrebe u resoru kulture, prije svega u vezi sa dodjelom Trinaestojulske nagrade književniku i negatoru crnogorske nacije Bećiru Vukoviću.
Ona je u julu ove godine potvrdila da nagrađena zbirka poezije Vukovića „Kuća beskućnika“ ne postoji u COBISS pretraživaču, u kome su registrovane objavljene knjige.
- Nakon punih devet mjeseci, ministarka kulture i medija Tamara Vujović je uspjela da pronađe osobu za mjesto direktora Nacionalne biblioteke Crne Gore "Đurđe Crnojević". Dugo je trajalo jer je izgleda pitala redom osobe koje bi prihvatile ovu odgovornu funkciju, a da ispunjavaju samo jedan uslov - da nijesu crnogorski opredijeljeni. Da li je to u skladu sa njenim ličnim nacionalnim određenjem ili joj je nametnut ovakav kriterijum - ostaviću javnosti da procijeni - navela je Lompar u reagovanju dostavljenom Portalu ETV.
Ona ističe da se ministarka Vujović od početka marta 2025. nije udostojila da je primi, i pored njenih zahtjeva i iako je u februaru lično obavijestila da joj ističe mandat.&nbsp;
- Ovakav odnos prema ustanovi od prvorazrednog značaja, koja čuva crnogorsku pisanu baštinu, njen jezik, kulturu i identitet, je poražavajući. Kao i uostalom i čitavo njeno ministrovanje - naglasila je Lompar.
Nije teško zaključiti, ističe ona, da je možda bilo dileme da li će biti imenovana na još jedan mandat do skandala oko dodjele najveće državne nagrade književniku Bećiru Vukoviću.&nbsp;
- Nakon mog istupanja u javnost u zaštiti zakona Crne Gore i integriteta Biblioteke, kada je Ministarstvo kulture i medija po ko zna koji put zažmurilo "na oba oka" i čekalo da prođe i ovo, krenulo se u potragu za kandidatom. Ko je osoba, okićena Trinaestojulskom nagradom i što je sve ta osoba uradila da bi se domogla, ne samo Nagrade, već beneficija koje iz tog priznanja slijede, neću elaborirati - naglasila je Lompar, podsjećajući da je predmet u Tužilaštvu na osnovu njen prijave.&nbsp;
Ipak, konstatuje da je Vujović, ili kako je naziva "gospođa ministarka", najodgovornija za omogućavanje dodjele Nagrade Vukoviću i što nije zaustavljena cijela procedura nakon saznanja da je došlo do zloupotreba.
Pri tom, svi koji su se javno pobunili i protestovali zbog poniženja i nagrade i države, su procesuirani, a Bećir Vuković je, podsjeća Lompar, nastavio da radi ono što mu je svojstveno - "da otima ono što mu ne pripada".
- Skandali koji prate čitav njen mandat, neskriveno licemjerje kada su interesi Crne Gore i zaštita njenih nacionalnih odrednica u pitanju, jedinice i nule koje Ministarstvo o svom radu dobija od Vlade, nereagovanje na nacionalističke i fašističke istupe i djelovanje po Crnoj Gori, tužna su slika stanja jednog od najvažnijih i najsloženijih Ministarstava - istakla je Lompar.
Ona napominje da joj pozicija koju je obavljala četiri godine i devet mjeseci i 38 godina staža u Nacionalnoj biblioteci daju za pravo da istakne da je u svakom segmentu poslovanja, zajedno sa svojim saradnicima, uradila najviše i najbolje što je znala bez, kako kaže, traženja bilo kakvih priznanja i privilegija, bez uplitanja bilo čijeg uticaja, nametanja kadrova, krajnje profesionalno, poštujući prije svega činjenicu da Nacionalna biblioteka pripada svim građanima Crne Gore.&nbsp;
- Za sve navedeno dobijala sam samo podršku i poštovanje crnogorske javnosti. Kao stručnjak u kulturnoj baštini, nikada nijesam dobila kredit, stan niti status istaknutog stručnjaka u kulturi, jer je to decenijama isključivo pripadalo stvaralaštvu. Svi oni vrijedni, stručni, obrazovani ljudi koji još uvijek rade u sektoru kulturne baštine nijesu nikada dobili mogućnost da im država Crna Gora oda priznanje kroz dodjelu ovog statusa - naglasila je Lompar.
Najnovije imenovanje je, ističe ona, samo kontinuitet rada Ministarstva kulture i medija.&nbsp;
Lompar kaže da je prilikom predlaganja kandidata grubo prekršen član 47 Zakona o kulturi, u kojem stoji: "Za direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje se afirmisani umjetnik ili afirmisani stručnjak u kulturis".
Pita da li je premijer Milojko Spajić, zajedno sa svojim ministrima, uopšte upoznat sa ovom činjenicom i da li će tražiti objašnjenje i odgovornost?
- I još važnije, da li će novi direktor NBCG „Đurđe Crnojević" prihvatiti nezakonito imenovanje? Da li je pripremio petogodišnji plan razvoja Ustanove? Na osnovu čega je prepoznat kao "afirmisani stručnjak u kulturi", ostaje da čujemo - zaključila je Lompar.