Na sjednici Skupštine Crne Gore, održanoj u petak prošle sedmice, usvojeni su Zakon o upravljanu podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, čiji je predlagač Minisarstvo zdravlja, kazali su iz resornog ministarstva i istakli da usvajanje ovih sistemskih zakona predstavlja značajan i strateški iskorak u daljem unapređenju zdravstvenog sistema Crne Gore.
&nbsp;Riječ je, kako kažu, o reformskim rješenjima koja postavljaju temelje savremenog, efikasnog i transparentnog upravljanja zdravstvenim podacima, uz jasno definisane mehanizme zaštite prava pacijenata i unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite.
Tokom skupštinske rasprave, zakoni su detaljno obrazloženi kroz argumentovanu i sadržajnu diskusiju.
U svom obraćanju, ministar zdravlja dr Vojislav Šimun naveo je ključne ciljeve predloženih zakonskih rješenja, ističući da se njihova suština ogleda u boljoj podršci zdravstvenim radnicima i uspostavljanju sigurnije zdravstvene zaštite za sve građane i građanke, kao i jačanju sposobnosti države da odgovori savremenim izazovima u oblasti zdravstva.
Obrazlažući Zakon o upravljanju podacima u oblasti zdravstva i digitalnom zdravlju, Šimun je rekao da je sprovedena detaljna komparativna analiza pravnih okvira više država Evropske unije poput Danske, Estonije, Finske, Njemačke i Slovenije, koja je jasno pokazala da savremeni zdravstveni sistemi počivaju na jedinstvenim, bezbjednim i interoperabilnim informacionim sistemima. On je dodao da je upravo na tim iskustvima i načelima zasnovan ovaj zakon.
- Predlog zakona uvodi digitalno zdravlje kao zasebnu i jasno definisanu normativnu oblast. Digitalno zdravlje se ne posmatra samo kao tehničko pitanje, već kao integralni dio zdravstvene zaštite, javnog zdravlja kao i upravljanja i planiranja zdravstvenim sistemom. Razvojem digitalnog zdravlja upravlja Ministarstvo. Zakon normira procese, tehnologije i infrastrukturu koji omogućavaju digitalnu razmjenu zdravstvenih podataka, razvoj elektronskih servisa, telemedicinu i digitalnu podršku zdravstvenim radnicima i pacijentima- kazao je Šimun.
Ministar je istakao da je jedna od ključnih inovacija zakona precizno normiranje pojmova zdravstvene dokumentacije i evidencije, koje obuhvataju medicinsku dokumentaciju i evidencije koje nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje.
- Ona obuhvata medicinsku dokumentacija koji nastaju neposredno u procesu pružanja zdravstvene zaštite, dijagnostike, liječenja i praćenja pacijenta ali i drugu dokumentaciju koja uključuje evidencije značajne za organizaciju zdravstvenog sistema i javno zdravlje. Normiranje ovih pojmova je od suštinskog značaja jer: uklanja pravne nejasnoće i različita tumačenja u praksi, jasno definiše odgovornosti za vođenje, čuvanje i zaštitu dokumentacije, omogućava standardizovano elektronsko vođenje dokumentacije, predstavlja osnov za interoperabilnost i razmjenu podataka unutar IZIS-a ali i van njega sa sistemima koji su od značaja za pružanje zdravstvene zaštite i usluga- rekao je Šimun.
Šimun je posebno naglasio da se ovim zakonom uvodi elektronski medicinski i elektronski zdravstveni karton, kojima se, kako je ukazao, jačaju prava pacijenata na uvid i kontrolu nad sopstvenim podacima, obezbjeđuje kontinuitet liječenja i smanjuje nepotrebno ponavljanje pregleda i procedura.
Govoreći o predlogu Zakona o o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ministar je poručio da se ovim izmjenama ne uvode izolovane novine, već da se usklađuje osnovni zakon sa razvojem digitalnog zdravlja, novim propisima u oblasti upravljanja podacima i potrebom da se zdravstveni sistem organizuje na standardizovan, interoperabilan i bezbjedan način.
- Bez jasnih pravila o: vrsti i sadržaju medicinske dokumentacije, načinu vođenja i razmjene podataka, rokovima obrade i dostavljanja, bezbjednosti i načinu korišćenja podataka - nije moguće obezbijediti ni kvalitet zdravstvene zaštite, ni odgovorno upravljanje sistemom. Zato se ovim zakonom postavlja jasan princip: pitanja medicinske dokumentacije i evidencija, sistemski se vezuju za poseban Zakon o upravljanju podacima u zdravstvu i digitalnom zdravlju, čime se stvara koherentan normativni okvir za razvoj digitalnog zdravstva- naglasio je Šimun u svom obraćanju poslanicima.
Najznačajnija novina ovog Predloga zakona, kako je istakao, predstavlja formiranje Agencije za digitalno zdravlje kao samostalnog pravnog lica čiji je osnivač Vlada.
- Razlog za njeno osnivanje je potreba da digitalno zdravlje dobije trajnu institucionalnu strukturu, a ne da zavisi od projektnih rješenja i disperzovanih nadležnosti. Zakonom se detaljno uređuju: pravni položaj Agencije, njene operativne, tehničke i razvojne nadležnosti, organe upravljanja (Savjet i direktor), uslove i ograničenja za imenovanja, finansiranje i javnost rada. Agencija će obavljati poslove u vezi sa funkcionisanjem i razvojem IZIS, obezbjeđivati interoperabilnost sistema i predlagati uvođenje novih digitalnih alata u zdravstvenu praksu. Time se po prvi put uspostavlja jedinstveni operativni centar odgovornosti za digitalnu infrastrukturu zdravstva- poručio je ministar.
Šimun je naveo i da se ovim zakonom uvodi institut mobilne apoteke kao poseban način prometa na malo ljekova i medicinskih sredstava putem specijalno opremljenih vozila, te da se pored toga njime preciziraju i uslovi za početak rada zdravstvene ustanove, kao i da se definišu uslovi pod kojima zdravstveni radnici stariji od 66 godina mogu nastaviti rad, ali i da se uređuju pitanja specijalizacija, užih specijalizacija i licenci.
Usvojeni zakoni predstavljaju okvir za dodatnu modernizaciju zdravstvenog sistema kroz digitalnu transformaciju i jačanje institucionalnih kapaciteta. Njima se unapređuje usklađenost sa evropskim i svjetskim standardima, čime se osnažuju stabilnost, predvidivost i povjerenje u zdravstvenu zaštitu.
Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno dosljednoj implementaciji usvojenih rješenja, sa ciljem da građanima obezbijedi siguran, dostupan i tehnološki unaprijeđen zdravstveni sistem, zasnovan na principima profesionalnosti, odgovornosti i javnog interesa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MZ: Crna Gora gradi digitalno i bezbjedno zdravstvo – usvojeni ključni reformski zakoni

Skupština Crne Gore usvojila je sinoć Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji predstavlja jedan od najvažnijih reformskih zakonskih tekstova u oblasti zdravstva u posljednjoj deceniji. Ministar zdravlja Vojislav Šimun istakao je juče u crnogorskom parlamentu da usvajanje ovog zakona označava početak nove ere u razvoju crnogorskog zdravstvenog sistema i da je njime postavljen čvrst normativni temelj za sveobuhvatnu reformu zdravstvenog sistema.&nbsp;
- Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti je rezultat temeljne analize postojećeg pravnog okvira i izazova sa kojima se suočava zdravstveni sistem Crne Gore, kao i sistemskog planiranja i obaveza koje država ima u procesu evropskih integracija. On ne donosi samo izmjene, već uvodi novu filozofiju zdravstvene zaštite, koja stavlja građanina u centar sistema, jača ulogu zdravstvenih radnika i uvodi jasna pravila i odgovornosti za sve aktere. Njegov cilj je stvaranje efikasnog, dostupnog i održivog zdravstvenog sistema, zasnovanog na prevenciji, stručnosti i transparentnosti - istakao je Šimun.
On je naveo da ključne novine u Zakonu uključuju:
· Jačanje primarne zdravstvene zaštite – širenje djelatnosti, precizno definisanje izabranog doktora, uvođenje stacionara u udaljenim sredinama i lakši pristup specijalizacijama za mlade ljekare.
· Rana intervencija i dječiji razvoj – po prvi put sistemski prepoznata kroz centre za podršku pri domovima zdravlja i Centar za rani razvoj pri KCCG.
· Centar za rijetke bolesti – uvodi se kao novi organizacioni dio sistema, sa ciljem rane dijagnostike i skrininga, uključujući na SMA i druge kongenitalne bolesti.
· Digitalizacija zdravstva – po prvi put propisana zakonska obaveza finansiranja digitalnog zdravlja, regulisana telemedicina i uspostavljena IKT infrastruktura.
· Borba protiv korupcije – uvedena jasna definicija sukoba interesa i zabrane primanja poklona i novca, uz nadležnosti etičkih komiteta.
· Preventivna pedijatrija i školska stomatologija – sistemska briga o zdravlju djece kroz skrininge i uvođenje školskih stomatologa.
· Reforma bolničkog sektora – precizno uređene dnevne bolnice, poliklinike i definisane funkcije kliničko-bolničkog centra.
· Institut za javno zdravlje – proširene nadležnosti na sve nivoe zdravstvene zaštite, uključujući vanredne situacije, skrininge i zaštitu životne sredine.
· Kontrola kvaliteta i akreditacija – uvedeni jasni mehanizmi nadzora, mogućnost sankcija i uspostavljanje sistema akreditacije ustanova po međunarodnim standardima.
· Usklađenost sa EU zakonodavstvom – zakon je u potpunosti harmonizovan sa pravnom tekovinom EU, uključujući Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija, što je važno za zatvaranje pregovaračkih poglavlja i integraciju u EU.
Šimun je naglasio da novi zakon predstavlja važan iskorak ka modernizaciji zdravstvenog sistema, uvođenju evropskih standarda i obezbjeđenju ravnopravnog pristupa zdravstvenim uslugama za sve građane, posebno u ruralnim i manje razvijenim sredinama.
- Novi zakon nije kraj procesa – on je početak nove ere u zdravstvu Crne Gore. Sad slijedi njegova temeljna implementacija, kroz podzakonska akta, organizacione promjene i dalju podršku zdravstvenim radnicima, koji su ključni nosioci reforme. Zdravstveni sistem mora biti okrenut pacijentu, zasnovan na znanju i otporan na izazove vremena. Ovaj zakon je temelj za zdraviju Crnu Goru – danas i u budućnosti - poručio je ministar zdravlja.&nbsp;
On je pozvao sve građane, zdravstvene radnike i ustanove da doprinesu sprovođenju novog zakona, kako bi zdravstveni sistem postao dostupan i pouzdan za sve.&nbsp;

1250x600

1084x550

Šimun: Novi standardi u crnogorskom zdravstvu

Auto-moto savez Crne Gore (AMSCG) saopštio je danas da će, zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta „Đurdevića Tara“, na magistralnom putu M-6 Dionica Pljevlja – Žabljak, lokalitet „Đurdevića Tara“, biti promjena režima saobraćaja.
„1. Totalna obustava saobraćaja za teretni saobraćaj (kamioni, šleperi, kamioni sa prikolicom, šleperi sa prikolicom, itd.) nosivosti preko 3,5 tone, od 4. 3. 2026. godine do završetka radova.
2. Za putnički saobraćaj i autobuse, totalna obustava saobraćaja od 8.30 do 12.30 i od 14.00 do 17.00 časova u periodu od 4. 3. 2026. godine do 1. 4. 2026. godine“, ističe se u saopštenju AMSCG.
Van ovih termina, kako se navodi u saopštenju, odobrava se promjena režima sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja.

Promjena režima saobraćaja na putu Pljevlja – Žabljak: Totalna obustava za teretni saobraćaj, višesatna za putnički

Iako je Dubai prije dva dana bio pogođen eksplozijama tokom iranskih napada u okviru eskalacije sukoba sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama, situacija je sada mirna, kaže tridesetjednogodišnji Cetinjanin Marko Damjanović koji tamo živi i radi.
Damjanović je u jutrošnjem razgovoru za Cetinjski list kazao da su se prvih dana sukoba u Dubaiju čule eksplozije.
Kad je sve počelo, najviše smo čuli detonacije uveče. Juče su se oko 15.30 dva puta čule eksplozije. Prvog dana redovno smo dobijali poruke na telefone da ostanemo u kućama i ne prilazimo prozorima – ispričao je on.
Navodi da se trenutno „ne dešava ništa“, ali da je primjetno drastično manje ljudi na ulicama i u saobraćaju.
Prema njegovim riječima, tamošnji mediji upozoravaju da je strogo zabranjeno širenje panike i lažnih informacija, te da je takvo ponašanje novčano kažnjivo, zbog čega se građani uglavnom ponašaju smireno i pridržavaju se uputstava.
Damjanović ističe da njega lično nije bilo strah.
Mnogo znači što radim sa našim ljudima. U restoranu Populi gotovo svi smo sa Balkana, a vlasnik je naš čovjek iz Nikšića, pa je lakše kad ste zajedno u ovakvoj situaciji – kaže on.
Rano jutros Damjanović iz Dubaija šalje snimak iz restorana u kojem radi, a u pozadini se čuje crnogorska muzika.
Damjanović dodaje i da su, prema informacijama koje imaju, avio-letovi trenutno zabranjeni ili otkazani, zbog čega je vazdušni saobraćaj u regionu znatno poremećen.
U servisnoj informaciji Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, građanima je preporučeno da, usljed pogoršane bezbjednosne situacije na Bliskom istoku, izbjegavaju putovanja u pogođene zemlje, prate zvanične informacije i budu u kontaktu sa avio-kompanijama zbog čestih izmjena letova.
I pored aktuelne krize, Damjanović naglašava da ima dobre uslove u Dubaiju i da je zadovoljan poslom i životom koji tamo vodi.

Damjanović: U Dubaiju trenutno mirno

Situacija na Bliskom istoku ostaje nestabilna, ocijenila je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen.
Uprkos tome, kako je kazala, tri stvari su jasne.
- Prvo, obnovljena je nada za narod Irana koji je dugo patio. Snažno podržavamo njihovo pravo da sami odrede svoju budućnost- kazala je Fon der Lajen.
Kao drugo, tvrdi, mora se učiniti sve što je moguće da dođe do deeskalacije sukoba i zaustavi širenje sukoba.
- Iran mora prestati sa nepromišljenim i neselektivnim napadima na svoje susjede i suverene zemlje- ističe predsjednica EK.
Kao treće, poručuje da je stabilnost regije od najveće važnosti.
- Jedino trajno rješenje je diplomatsko. To znači kredibilnu tranziciju za Iran koja uključuje zaustavljanje i nuklearnog i balističkog programa, kao i prekid destabilizujućih akcija u regiji- navela je Fon der Lajen.
Prema njenim riječima, danas poslijepodne biće održan sastan k Kolegijuma za bezbjednost na kojem će se razgovarati o cjelokupnoj situaciji.
- Jer od energije do nuklearne energije, migracija do sigurnosti, Evropa mora biti spremna na posljedice nedavnih događaja- poručila je Fon der lajen na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fvonderleyen%2Fstatus%2F2028431551638179938%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2028431551638179938%7Ctwgr%5Ed08545d1b0565c0008921ffee05cb5f85f5ba4dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Fon der Lajen o situaciji na Bliskom istoku: Evropa mora biti spremna na posljedice nedavnih događaja

Centar za ženska prava organizuje u nedjelju, 8. marta tradicionalni Osmomartovski marš povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
Ove godine obilježava se deset godina od obnove Osmomartovskog marša, kazali su iz Centra za ženska prava, navodeći da će ovogodišnji marš početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12:00 časova.
Osmomartovski marš 2026. održava se pod sloganom NE SLAVIMO. BORIMO SE!&nbsp;
- Prije deset godina odlučile smo da 8. mart neće biti dan simboličnih gestova bez istinske promjene. Vratile smo mu politički karakter i pretvorile ga u prostor solidarnosti, otpora i zahtjeva za sistemskim promjenama- kazale su iz Centra za ženska prava.
I danas, deset godina kasnije, kažu, žene u Crnoj Gori suočavaju se sa nasiljem, političkom i ekonomskom nejednakošću, institucionalnom neefikasnošću i sistemskom diskriminacijom.&nbsp;
- To nisu pojedinačni propusti, već posljedice sistema koji ne radi u korist žena, pa time ni u korist društva. Marširamo za društvo u kojem žene nisu taoci loših politika, već nositeljke promjena i jasno poručujemo : rodna ravnopravnost nije ukras demokratije — ona je njen osnovni uslov. Marširamo dok ravnopravnost ne postane stvarnost!- poručuju oni.
PROGRAM MARŠA
11:45 –12:00- Okupljanje na Trgu nezavisnosti
12:00–13:00 – Obraćanja aktivistkinja
13:00 – Polazak marša
Ruta: Trg nezavisnosti – Ulica Slobode – Bulevar Petra Cetinjskog – Most Blaža Jovanovića – Ulica Stanka Dragojevića – Bokeška ulica – Trg nezavisnosti
14:00 – Koncert bendova Paradigma i Jelene u kafeu “Berlin”, Njegoševa 24, Podgorica. Koncert organizujemo u saradnji sa festivalom Rokumentarni dani.

Deset godina Osmomartovskog marša: “Ne slavimo. Borimo se”

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo