Vlada Crne Gore je, na telefonskoj sjednici, donijela odluku o osnivanju Agencije za željeznice.
Agencija će početi sa radom 7. januara 2026. godine, a sjedište će joj biti u Podgorici. 
Tog dana prestaće da postoji Uprava za željeznice, a novoosnovana Agencija preuzeće sve njene poslove, predmete, arhivu, dokumentaciju, prostorije, opremu, sredstva za rad, kao i ostala materijalna i nematerijalna dobra koja su do tada bila u njenom korišćenju.
Agencija za željeznice obavljaće poslove od javnog interesa iz oblasti željezničkog saobraćaja i imaće svojstvo pravnog lica, sa pravima i obavezama utvrđenim zakonom, ovom odlukom i Statutom.
Savjet Agencije imaće predsjednika i dva člana, dok će se unutrašnja organizacija i druga pitanja od značaja za rad ove ustanove urediti Statutom, kao i aktom o organizaciji i sistematizaciji.
Do imenovanja direktora, Agenciju će predstavljati i zastupati predsjednik Savjeta Agencije.
T.K.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Uprava prestaje da postoji, Agencija za željeznice počinje sa radom 7. januara

Za<a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/treci-put-stranputica-koja-se-uvijek-zavrsi-isto"> Portal Analitiku</a> piše Danilo Marunović
„Treći put“ u crnogorskoj politici zvuči zavodljivo. Umjereno. Razumno. Pomirljivo. U teoriji – progresivan koncept koji obećava izlazak iz rovova, prevazilaženje podjela i novu političku kulturu. Ideja koja se, ciklično, vraća na naše političko nebo kad god se javnost umori od sukoba i poželi „nešto drugačije“.
Ali u crnogorskom iskustvu, taj „treći put“ gotovo po pravilu završava kao – stranputica. Prečesto je bio politički most koji je vodio samo u jednom smjeru. Prečesto je služio kao mehanizam relativizacije temeljnih državnih pitanja. I prečesto je, pod plaštom modernosti i pragmatizma, završavao kao kompromis na račun crnogorske državnosti.
Sjetimo se redom.
Pokret za promjene – inicijalno zamišljen kao reformska, građanska alternativa – završio je na periferiji Demokratskog fronta. Potom iz njega isključen i politički iščezao. Pozitivna Crna Gora – projekat nade i „novog lica“ politike – nestala je tiho, bez političkog traga. URA je, nakon što je odigrala presudnu ulogu u "padu" Crne Gore i „odslužila“ svoje pod plaštom crnih mantija, ostala politički istrošena i danas gleda u liniju cenzusa odozdo.
A PES? Danas se nalazi u raljama političke realnosti u kojoj im partner, a ujedno i politički dželat, precizno i strpljivo „kljuca“ procente. Andrija Mandić im je istovremeno i oslonac i prijetnja – saveznik koji zna da politička matematika nikad nije neutralna.
Obrazac je jasan. „Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore. Jer u Crnoj Gori – istorijski, identitetski i državno – nikada nijesu postojale dvije simetrične strane. Postoji samo jedna legitimna strana: ona koja bez ostatka i bez kalkulacije stoji uz crnogorsku državnost, suverenitet i emancipaciju drustva.
Sve ostalo je pokušaj balansiranja na ivici. A balansiranje na ivici, u politici, najčešće završi padom.
Danas gledamo i najveću opozicionu partiju kako opasno korača tim rubom. U susret izborima, partije često podlegnu iskušenju da mogu „čupnuti“ po koji procenat s obje strane. Da mogu biti i tvrdi i meki, i jasni i dvosmisleni, i principijelni i pragmatični – sve u isto vrijeme.
Ali takva matematika rijetko funkcioniše u društvima gdje su temeljna pitanja još otvorena.
Crna Gora nije uređena, samopouzdana i do kraja emancipovana država. Ona je i dalje prostor borbe oko identiteta, istorije, crkve, jezika i geopolitičkog pravca. U takvom ambijentu „treći put“ ne postaje most – već razvodnjava jasnu liniju odbrane.
Zato je danas, više nego ikad, potrebno reći jasno: za Crnogorce nema trećeg puta.
Postoji samo jedan – PRAVI PUT.
„Treći put“ u crnogorskoj praksi nikada nije ostao neutralan prostor između dvije Crne Gore
Tim putem su išle sve velike tekovine crnogorske moderne istorije. Reformske snage koje su raskidale sa starim obrascima. Antiratni pokret koji je čuvao obraz u najmračnijim godinama. Energija Liberala koja je artikulisala ideju suverene Crne Gore. I istorijska eksplozija referenduma – kada je većina, bez kalkulacija i bez „između“, rekla jasno: hoćemo svoju državu!
Pravi put je put crnogorske emancipacije. Put na kojem se ne trguje temeljnim vrijednostima zarad kratkoročnog rejtinga. Put na kojem nema koketiranja sa onima koji državu vide kao prolaznu stanicu ili privremeni projekat.
Svaki put kada smo ulazili u egzibicionizam „trećih puteva“, emancipacija je zastajala. Svaki put kada smo pokušali biti i ovo i ono, završili smo kao – ni jedno ni drugo. I zato smo danas društvo koje još uvijek vodi iste bitke, koje još nije do kraja institucionalno, kulturno i identitetski zaokruženo.
Vrijeme je da budemo iskreni prema sebi. Ne postoji „između“ kada je u pitanju lojalnost državi. Ne postoji „i-ovamo-i-onamo“ kada su u pitanju temeljne vrijednosti.
Postoji samo jedan ispravan put. Pravi put!

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

Na Kipru smo dobili uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji biti formirana tokom njihovog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora, kazala je u intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/gorcevic-za-pobjedu-sljedece-zatvaranje-poglavlja-prije-kraja-marta-priblizavamo-se-izradi-ugovora-o-pristupanju">Pobjedu</a> ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević.
Takođe je najavila kako „crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije“, što znači da bi do kraja marta trebalo da budu zatvorena još neka poglavlja u pregovorima za pristupanje Evropskoj uniji.
- Kipar je iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu – precizirala je ona.
Samim tim, Crna Gora se primakla pripremi Ugovora o pristupanju, koja će za ove potrebe formirati posebne radne grupe sastavljene od pravnih, finansijskih i sektorskih eksperata iz različitih institucija i civilnog društva.
- Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. EU je odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije – pojasnila je sagovornica Pobjede.
Kada je riječ o prelaznim razdobljima, Gorčević navodi kako se sa EK već sastavlja lista prelaznih razdoblja.
- Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja – dodala je ona.
Dalje je istakla kako u Briselu ne postoji politička odluka niti konsenzus o uvođenju neke nove „međufaze“ članstva - poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa.
- Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima – potcrtala je Gorčević.
Takođe je navela kako je zaokruživanje reformi i zatvaranje poglavlja na održiv način dokaz da „punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa“.
Ispunjavanje 64 odsto planiranih obaveza Vlade iz evropske agende vidi kao „signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali“, ali to „nije proizvelo politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava“.
- U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza. Svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu – ukazala je ona.
Podsjetila je i da ulazak u EU podrazumijeva promjene Ustava. Riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa, o primatu prava EU nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, te pravo crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta.
Tokom Vašeg nedavnog boravka na Kipru, visoki zvaničnici te evropske zemlje imali su optimistične poruke. Da li to znači da će Crna Gora do kraja juna, kada se završava njihovo predsjedavanje EU, imati u rukama neku od prvih verzija budućeg Ugovora sa EU?
GORČEVIĆ: Na Kipru sam imala veoma sadržajne i politički važne razgovore sa šeficom resora za evropska pitanja Marilenom Raounom i predsjednikom skupštinskog odbora za vanjske i evropske poslove Harisom Georgiadisom. Poruke koje sam dobila bile su jasne i ohrabrujuće. Konkretno, dobili smo uvjeravanje da će ad hoc radna grupa za izradu nacrta Ugovora o pristupanju Crne Gore EU biti formirana tokom kiparskog predsjedavanja Savjetom EU. To je izuzetno snažan politički signal, jer formiranje takve radne grupe praktično znači ulazak u završnu, tehničko-pravnu fazu pregovora.
Važno je da država koja predsjedava Savjetom EU prepoznaje Crnu Goru kao kredibilnog partnera i najspremnijeg kandidata za članstvo. To je i potvrda da su reforme koje sprovodimo od formiranja 44. Vlade dale rezultat, posebno u oblasti vladavine prava i institucionalne stabilnosti. Ukoliko nastavimo sa ovim tempom ispunjavanja obaveza, kiparsko predsjedavanje može ostati upamćeno kao period u kojem je Crna Gora napravila odlučujući korak ka izradi Ugovora o pristupanju, a to bi bila jasna poruka da je politika proširenja EU dobila još jednu uspješnu priču.
Konkretno, što su u tom pravcu obaveze Crne Gore, a što EU prilikom pripreme nacrta Ugovora i njegovih aneksa?
GORČEVIĆ: Ugovor o pristupanju se tehnički priprema paralelno sa završnicom pregovaračkog procesa, ali se formalno finalizuje tek nakon zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja. Razlog je jednostavan: tek kada su sva poglavlja zatvorena, možemo potvrditi punu usklađenost našeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, funkcionalne administrativne kapacitete za njenu primjenu i precizno definisane finansijske i institucionalne obaveze koje stupaju na snagu danom pristupanja.
Sa crnogorske strane, to podrazumijeva i formiranje posebne radne grupe za izradu Ugovora o pristupanju, koja će okupljati pravne, finansijske i sektorske eksperte iz različitih institucija i civilnog društva. Njihov zadatak biće da, u saradnji sa EK i državama članicama, precizno uobliče sve ono što smo tokom pregovora politički dogovorili – uključujući eventualne zahtjeve za derogacije i prelazna razdoblja, uz jasno obrazložene rokove i planove implementacije. Drugim riječima, naša obaveza je da demonstriramo potpunu spremnost za članstvo ne samo normativno, već i operativno i budžetski.
EU je, sa svoje strane, odgovorna da osigura da tekst Ugovora bude u potpunosti usklađen sa primarnim pravom Unije i da vjerno reflektuje sve formalno zatvorene pregovaračke pozicije.
Takođe, da li će se češće održavati međuvladine konferencije na kojima će se zatvarati spremna poglavlja?
GORČEVIĆ: Za Crnu Goru je 2026. godina odlučujuća u pregovaračkom procesu i u tom smislu očekujemo izuzetno intenzivnu dinamiku saradnje sa institucijama EU i državama članicama kada je riječ o ispunjavanju završnih mjerila i zatvaranju poglavlja.
Ono što je posebno važno jeste da je Kipar iskazao spremnost da tokom svog predsjedavanja Savjetom EU organizuje više međuvladinih konferencija, upravo kako bi se poglavlja zatvarala onda kada budu spremna, bez čekanja kraja predsjedavanja i bez „paketnog“ zatvaranja poglavlja u junu. Takav pristup je za nas izuzetno značajan jer omogućava dinamičan i meritokratski proces: svako poglavlje za koje smo ispunili završna mjerila može biti zatvoreno.
Važno je da svi učesnici pregovaračkog procesa shvate da nemamo vremena za odlaganja i da se poglavlja moraju zatvarati u kontinuitetu kako bismo do kraja ove godine završili tehnički dio procesa. U tom kontekstu, očekujemo da će do kraja kiparskog predsjedavanja biti održano više međuvladinih konferencija i da ćemo u nekoliko iteracija zatvoriti veći broj pregovaračkih poglavlja. To bi bio jasan signal da proces napreduje na osnovu konkretnih rezultata i da Crna Gora ulazi u samu završnicu pregovora sa jasnom političkom podrškom država članica.
U aktu, koji je Hrvatska potpisala pri pristupanju EU, nalazi se više aneksa kojima se definišu različiti pristupni periodi za različite oblasti – neki dugi čak sedam godina, tokom kojih je ta zemlja postepeno postajala punopravna članica. Da li će isti princip važiti i za Crnu Goru?
GORČEVIĆ: Hrvatska je od dana učlanjivanja postala punopravna članica, nije postojala postepenost u tom smislu. Ugovor o pristupanju koji su naši susjedi potpisali, sadrži anekse, protokole i priloge koji su definisali prelazne aranžmane dajući Hrvatskoj više vremena za usvajanje evropskih standarda u pojedinim sferama javnih politika, poput kasnije primjene skupe ekološke regulative, ali i prava „starih“ članica da evenutalno ograniče pristup hrvatskim radnicima domaćem tržištu rada (tzv. 2+3+2 model) što je bio slučaj i sa Bugarskom i Rumunijom.
Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom u okviru više pregovaračkih poglavlja. Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i znatna finansijska ili administrativna prilagođavanja. Prije svega, riječ je o oblastima zaštite životne sredine, poljoprivrede i bezbjednosti hrane, kao i slobode kretanja roba, ali i drugim sektorima koji zahtijevaju kompleksne reforme i velika ulaganja. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza ili ostvarivanja prava nove članice, već obezbjeđivanje održive i kvalitetne primjene evropskih pravila, uz očuvanje stabilnosti sistema i zaštitu interesa građana i privrede.
S druge strane, koliko je realna mogućnost da Crna Gora ima duže pristupne periode i rigoroznije uslove (uključujući poziciju posmatrača u ključnim institucijama EU)?
GORČEVIĆ: Nova metodologija proširenja jeste stroža i politički zahtjevnija u odnosu na ranije talase proširenja. Ona podrazumijeva jači fokus na vladavinu prava, mogućnost reverzibilnosti procesa i snažniji politički nadzor država članica. U tom smislu, standardi su danas viši nego prije deset ili petnaest godina – ali su istovremeno jasni i jednaki za sve.
Kada je riječ o samom članstvu, očekujem da politički uslovi neće odstupati od dosadašnje prakse. Ne postoji odluka niti konsenzus u Briselu o uvođenju neke nove, „međufaze“ članstva poput trajnog posmatračkog ili pridruženog statusa. Status posmatrača formalno postoji u kratkom periodu između potpisivanja i stupanja na snagu Ugovora o pristupanju, ali to nije alternativni model članstva, već tehnički dio završne faze prije punopravnog članstva.
Uvođenje posebnog, dugotrajnog posmatračkog ili ograničenog članstva predstavljalo bi suštinsku reformu politike proširenja, za šta u ovom trenutku ne postoji politička odluka niti jedinstven stav država članica. Zbog toga ne smatram realnim da Crna Gora bude obuhvaćena takvim modelom, uprkos spekulacijama koje se povremeno pojavljuju u medijima.
Istovremeno, svjesni smo da će Crna Gora biti prva naredna članica nakon najdužeg perioda bez proširenja u istoriji EU. U međuvremenu, Unija se suočila sa velikim unutrašnjim i geopolitičkim izazovima – od Bregzita, preko pandemije i energetske krize, do rata u Ukrajini. Prirodno je da će države članice posebnu pažnju posvetiti procjeni spremnosti nove članice i izbjegavanju eventualnih rizika. Ako isporučimo reforme i zatvorimo pregovaračka poglavlja na održiv način, punopravno članstvo Crne Gore neće biti politički eksperiment, već logičan i zaslužen završetak procesa.
I pored toga što je bila jasna namjera EU da sa Crnom Gorom zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, Vlada je na kraju prošle godine ispunila (samo) 64 odsto svojih obaveza. Kako se to do sada odrazilo i kako se može odraziti na dinamiku pristupanja EU?
GORČEVIĆ: Program pristupanja EU daje nam precizan presjek obaveza po resorima i jasan uvid u stepen njihove realizacije. Činjenica da je krajem prošle godine ispunjeno 64 odsto planiranih obaveza jeste signal da pojedina ministarstva i institucije nijesu u potpunosti odgovorili dinamici koju smo sami zacrtali. To nije nešto što relativizujem – evropska agenda ne trpi kašnjenja i svaki procenat ima težinu kada je u pitanju dinamika pristupanja. Međutim, važno je razumjeti i kontekst. Nijesu sve obaveze iste težine ni iste kompleksnosti. Neki resori nose tehnički i finansijski izuzetno zahtjevne reforme, dok se druge mjere odnose na proceduralne ili normativne izmjene. Kada sve to svedemo na jednu zbirnu brojku, gubi se kvalitativna razlika među zadacima.
Ono što je ključno jeste da ova statistika nije proizvela politički zastoj u Briselu, jer su države članice prepoznale ukupni reformski zamah, posebno u poglavljima koja se tiču vladavine prava. Upravo su ta poglavlja bila presudna za obnovu povjerenja i stvaranje uslova za zatvaranje drugih oblasti. Ipak, poruka ove Vlade je nedvosmislena: evropska agenda je apsolutni prioritet. Očekujem da ove godine ne bude mjesta za odlaganja i da će svi resori pokazati puni kapacitet i odgovornost. U završnici pregovora nema „tuđih“ obaveza – svako kašnjenje jednog resora usporava cijelu državu.
Takođe, koje su moguće posljedice činjenice da unutar Vlade postoje kabineti i ministarstva koji su ispunili manje od trećine svojih obaveza, a pojedini su čak na nuli?
GORČEVIĆ: Kada je riječ o realizaciji obaveza iz PPCG, važno je jasno razlikovati obaveze koje su direktno vezane za zatvaranje pregovaračkih poglavlja od onih koje se odnose na kontinuirano usklađivanje sa pravnom tekovinom EU. Obaveze iz pregovaračkog procesa imaju jasan i mjerljiv ishod – zatvaranje poglavlja – i to je jedino relevantno mjerilo uspješnosti u ovoj fazi. Zato naglašavam da u ovom trenutku u potpunosti ispunjavamo dinamiku aktivnosti koja je usaglašena sa EK. Administracija istovremeno radi i na drugim obavezama u procesu evropskih integracija, ali je zbog ograničenih kapaciteta i zahtjevnih rokova iz pregovaračkog procesa ponekad neophodno pažljivo postavljati prioritete.
Pristupanje EU podrazumijeva ne samo prilagođavanje domaćih zakona, već i Ustava Crne Gore. Na koji dio se to, konkretno, odnosi?
GORČEVIĆ: Prije svega, važno je naglasiti da se promjene Ustava koje su dio evropske agende ne odnose na identitetska pitanja, već prvenstveno na nekoliko ključnih oblasti i predstavljaju logičan korak ka punopravnom članstvu. Prije svega, riječ je o dodatnom jačanju nezavisnosti pravosuđa. Prijedlogom izmjena predviđeno je da ministar pravde više ne bude član Sudskog savjeta, čime ispunjavamo obavezu iz Reformske agende i dodatno učvršćujemo princip podjele vlasti i autonomije sudske grane vlasti.
Drugi važan segment tiče se definisanja odnosa Crne Gore sa EU. Danom pristupanja, pravo EU dobija primat nad domaćim zakonodavstvom u oblastima prenesenih nadležnosti, a dio ovlašćenja koje danas vrše nacionalne institucije biće delegiran institucijama EU. Takva ustavna odredba nije formalnost, već suštinsko opredjeljenje da Crna Gora prihvata zajednički pravni i institucionalni poredak Unije.
Takođe, izmjenama će se predvidjeti prava crnogorskih državljana da biraju i budu birani na izborima za Evropski parlament, gdje će Crnoj Gori pripasti šest poslaničkih mjesta. Dodatno će se precizirati ustavna pozicija Centralne banke, pitanja slobode kretanja i nastanjivanja, kao i ostvarivanje biračkog prava na lokalnim izborima u skladu sa pravilima EU.
Konačno, kada možemo očekivati narednu međuvladinu konferenciju i koja poglavlja bi mogla biti zatvorena tom prilikom?
GORČEVIĆ: Ono što mogu reći jeste da crnogorska javnost neće čekati do narednog kvartala na održavanje prve naredne međuvladine konferencije. Ambicija je da se poglavlja zatvaraju sukcesivno, čim ispune završna mjerila, bez administrativnog odlaganja. To je pristup koji pokazuje da je Crna Gora ušla u završnicu pregovora i da se tempo prilagođava rezultatima koje isporučujemo.
Kako ocjenjujete najavu predsjednika Jakova Milatovića o vraćanju zakona sa „plavom zastavicom“ iz evropske agende, a zatim povlačenje takve odluke u samo nekoliko dana? Da li ovakve situacije mogu – i na koji način – naškoditi završnoj fazi evropskih integracija?
GORČEVIĆ: Ne mislim da je produktivno vraćati se na događaje koji su već iza nas, posebno imajući u vidu da je njihova konkretna posljedica na proces bila kratkoročna i brzo prevaziđena. Međutim, važno je da shvatimo da se ovakve situacije ne smiju ponavljati. U završnoj godini pregovora i najmanji zastoj ili kašnjenje direktno znači usporavanje zatvaranja poglavlja. Dinamika zatvaranja poglavlja koju smo dogovorili sa EK je precizno tempiran proces, zasnovan na jasnim rokovima i mjerilima, i svaki institucionalni disonantni ton može biti protumačen kao nedostatak političke zrelosti ili unutrašnje saglasnosti o strateškom pravcu države.
Građani treba da znaju da nijedan zakon sa tzv. „plavom zastavicom“ ne ulazi u skupštinsku proceduru bez prethodne rigorozne provjere i pozitivnog mišljenja EK o njegovoj usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. Poslanici su unaprijed informisani o obavezama koje proizilaze iz pregovaračkog procesa, o rokovima, i o sadržaju potrebnih izmjena. To nije improvizacija, već dio pažljivo planirane evropske agende.
A ovo je godina u kojoj nemamo pravo na greške – ni Vlada, ni Skupština, niti bilo koji drugi činilac vlasti. Evropski put je naš najvažniji spoljnopolitički i društveni projekat i zahtijeva punu institucionalnu koordinaciju i političku odgovornost. Ako želimo da zatvorimo poglavlja i uđemo u završnicu pregovora, fokus mora biti isključivo na ispunjavanju obaveza. Vlada i Skupština ostaju čvrsto posvećene ispunjenju obećanja građanima da ćemo dovršiti pregovarački proces u planiranom roku. Voljela bih da taj fokus i osjećaj istorijske odgovornosti dijele svi politički akteri, jer evropska budućnost Crne Gore ne smije biti talac dnevne politike.

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

U Crnoj Gori danas se saobraćaj obavlja po mokrim kolovozima. Skrećemo pažnju na pojavu sitnijih odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke i na mjestimičnu maglu po kotlinama i duž riječnih tokova. Neophodna je oprezna vožnja i poštovanje pravila saobraćaja, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Do 01. aprila upotreba pneumatika za zimsku upotrebu za sva motorna vozila je obavezna na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi. Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi ( sniježne padavine, snieg, led ili poledica na kolovozu) na vozilu moraju biti pneumatici za zimsku upotrebu na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini pneumatika koji se koriste u ovom periodu je 4mm.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara -Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona uslijed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 28. februara odobrava se potpuna obustava saobraćaja od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 17.00 sati zbog izvođenja radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica
U toku je rekonstrukcija regionalnog puta R-29 Bar-Kamenički most-Krute i dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 i od 13.00 do 16.00 sati.
Odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog izvođenja radova na adaptaciji puta.
Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta. Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Zbog radova na sanaciji kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina u periodu između 26.01.2026 i 28.02.2026 godine saobraćaj će se obavljati naizmjeničnim propuštanjem vozila uz odgovarajuću privremenu signalizaciju. Tokom radova može doći do povremene kratkotrajne obustave saobraćaja na navedenoj dionici.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvođenja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zbog izvođenja radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak -Pljevlja.
Zbog izvođenja radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“ mjestimično se zatvara po jedna saobraćajna traka duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo. Neophodan je dodatan oprez i poštovanje postavljene saobraćajne signalizacije.
Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva.
U protekla 24 sata dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda u kojima je jedna osoba zadobila teže povrede, a sedam lake povrede.
Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Prema najavama Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa slabom mjestimičnom kišom u prvom dijelu dana, uglavnom u južnim i centralnim oblastima.
U drugom dijelu dana kiša će se intenzivirati i proširiće se na veći dio države.
Samo u višim planinskim predjelima na sjeveru moguć ja slab snijeg ili susnježica. U južnim oblastima poslijepodne su mjestimično moguće umjerene količine padavina.
Vjetar će biti slab do umjeren, na primorju i u sjevernim predjelima povremeno jak, pretežno južni i jugoistočni.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od jedan do 11 stepeni, a najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Tag: uprava-za-zeljeznice

Uprava prestaje da postoji, Agencija za željeznice počinje sa radom 7. januara

Treći put – stranputica koja se uvijek završi isto

Gorčević: Sljedeće zatvaranje poglavlja prije kraja marta

AMSCG: Putevi mokri, mogući sitniji odroni

Danas kišovito, temperatura do 15 stepeni

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO