Državljaninu Kosova A.N. privremeno je oduzet automobil koji potražuje Interpol Francuske, saopštili su iz Uprave policije.
Službenici Stanice granične policije Rožaje su na GP Kula izvršili graničnu provjeru A.N.
- Od njega je nakon provjere, privremeno oduzet automobil marke Citroen C5 Aircross, za koji je utvrđeno da se potražuje od strane NCB Interpola Francuske - navedeno je u objavi policije na mreži X.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

GP Kula: Privremeno oduzet automobil koji potražuje Interpol Francuske

Admiral u penziji Dragan Samardžić za<a href="https://www.antenam.net/clanak/samardzic-crna-gora-kao-da-se-stidi-da-bude-dio-koalicije-voljnih"> Antenu M</a> kaže da mu nije jasno zašto Crne Gore nije bilo u Parizu, imajući u vidu ranije donijete odluke u crnogorskom parlamentu o podršci Ukrajini kroz obuku ukrajinske vojske, kao i oko 10 miliona eura isporučene opreme Kijevu.
- Posebno imajući u vidu da je samit u Parizu 6. januara bio, rekao bih, do sada najznačajniji sastanak te vrste, između ostalog jer su prvi put na njemu uživo učestvovali predstavnici SAD Steve Witkoff i Gerald Kushner - kazao je Samardžić.
Dodaje da, ako pogledamo zaključke koji su donešeni na samitu, moramo se zapitati zbog čega smo mi izostali.
- Na tom samitu usvojena je zajednička deklaracija o dugoročnim bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u slučaju prekida vatre ili mirovnog sporazuma. Takođe, jasno je naglašena dalja politička i svaka druga pomoć Ukrajini, uključujući vojnu i finansijsku. Dogovoreni su određeni mehanizmi za nadzor i verifikaciju nakon eventualnog prekida vatre, a potpisan je simboličan sporazum između Ukrajine, Velike Britanije i Francuske o namjeri slanja trupa koje će nadgledati i obezbjeđivati mir. Te snage će biti rasporođene na liniji fronta, ali nakon uspostave mira, kako bi garantovale sprovođenje mjera dogovorenih mirovnim sporazumom. Posebno je naglašeno da samo učešće u koaliciji ne znači automatski da će neka država slati trupe u Ukrajinu, nego da će pružiti pomoć u skladu sa svojim mogućnostima i da koalicija voljnih služi prije svega za političko i strateško usklađivanje saveznika' -naveo je Samardžić.
On podsjeća da u Parizu nijesu bili predstavnici samo četiri članice NATO-a, među njima i Crna Gora.
- Naglasio bih da je na ovom samitu bilo 35 zemalja, od kojih je bilo 27 članica NATO, samo nijesu bile Slovačka, Mađarska, Crna Gora i Sjeverna Makedonija. Zbog toga mi nije jasno zašto se mi nijesmo bili u društvu ovih 35 zemalja, nego u društvu ove tri zemlje, koje su u prethodnom periodu imale neke neusaglašene stavove, a čak su neke od njih glasale u UN-u protiv deklaracija i rezolucija posvećenih Ukrajini - navodi Samardžić.
On ukazuje i na pomalo čudan odnos Crne Gore uopšte prema učešću u koaliciji voljnih.
- Crna Gora je u prethodnom periodu učestvovala na sastancima koji su bili povezani sa inicijativom koalicije voljnih, kako na političkom, tako i na nivou vojnih struktura, uključujući naše učešće na sastancima na nivou načelnika generalštabova. Ali, sa svih tih sastanaka nijesmo dobili nikakve informacije, kao da se Crna Gora stidi što je učestvovala na njima. Javnost nije bila obaviještena ni u kom formatu smo učestvovali, ni kakve je stavove Crna Gora zastupala - kazao je Samardžić i ocijenio da neodazivanje na samite koalicije voljnih otvara neke, po njemu, nepotrebne dileme.

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

Mještani Botuna koji su danas napravili i blokadu na putu Podgorica-Bar u selu Bistrice, onemogućili su i željeznički ssaobraćaj.
Kako se vidi na fotografiji sa terena, oni su kombijem "presjekli" prugu koja povezuje dva grada.
Mještani Zete i Botuna već treći dan blokiraju kužne tokove u Podgorici i Zeti nezadovoljni zbog gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju.
Poručuju da neće odstupiti, te insistiraju da premijer Milojko Spajić dođe u Botun na razgovore. U suprotnom najavljuju radikalizaciju protesta i da će "paralisati državu".
Gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda zvanično je počela 30. decembra prošle godine uz protivljenje mještana Botuna.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbotunjani-blokirali-kruzni-tok-donjoj-gorici&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(FOTO) Botunjani kombijem "presjekli" prugu u Zeti: Onemogućen i željeznički saobraćaj

Milioni građana Venecuele čekaju šta će dogoditi s njihovom ekonomski i politički razorenom zemljom. U međuvremenu se pojavio sukob između dvije žene‑liderke oko kontrole nad budućnošću nacije i naklonosti američkog predsjednika.
Tu je Marija Korina Mačado, predsjednica opozicije i dobitnica Nobelove nagrade za mir koja je stekla istaknutu ulogu u posljednjih nekoliko godina zbog svoje uporne borbe za demokratiju u Venecueli i suprotstavljanja svrgnutom bivšem predsjedniku te zemlje Nikolasu Maduru.
Mačado se uglavnom skriva nakon spornih predsjedničkih izbora 2024. godine, na kojima su vlasti pod kontrolom vlade proglasile Madura pobjednikom, omogućivši mu da ostane na vlasti sve dok ga američke specijalne snage nijesu zarobile i odvele iz Venecuele prije dvije sedmice.
Njena rivalka je Delsi Rodrigez - Madurina potpredsjednica, a sada predsjednica. Rodrigez se doživljava kao "čvrsta članica starog režima" i snažna braniteljica Madurua, ali hoda po opasnoj liniji pokušavajući udovoljiti i Vašingtonu i lojalistima Madurua kod kuće, piše CNN.
U središtu njihove borbe je figura koja sjedi više od 3.000 kilometara daleko: američki predsjednik Donald Tramp koji je naredio smrtonosnu akciju u Caracasu i izjavio da bi Sjedinjene Američke Države "vodile" Venecuelu dok se ne postigne stabilan prijelaz vlasti.
Iako je Tramp do sada odustao od druge vojne akcije protiv Venecuele, prijetnja vojnom intervencijom i dalje ostaje. Nedavno je rekao da će njegova administracija početi ciljati na narkokartelu na kopnu, nakon mjeseci udara na navodne brodove s drogom na moru. Takođe, ostavio je veliku američku vojnu flotu u Karibima kako bi nastavio pritiskati Caracas.
Možda još važnije, Trampovi izbori mogli bi utjecati na budućnost venecuelanskog vodstva i ko će preuzeti kormilo zemlje.
Na površini, sve izgleda jednostavno: Tramp je hvalio Rodrigez, ali je odbio dati podršku Mačadu, uprkos tome što Mačado ima moćne pristalice unutar njegove administracije.
Ali, Trampove diskusije s drugim svjetskim liderima pokazale su da se njegova mišljenja mogu brzo promijeniti. Hvala može preći u prijetnje, ili obratno i jedan‑na‑jedan sastanak, koji će Mačado imati u četvrtak u Bijeloj kući, mogao bi promijeniti sve.
Rodrígez već dugo ima komplikovan odnos s SAD-om. Kao što je Machado istakla, obnašajuća predsjednica je pod američkim sankcijama zbog kršenja ljudskih prava što je ona više puta poricala.
Istovremeno, godinama je radila na jačanju bilateralnih odnosa, posebno kroz naftu jer Venecuela posjeduje najveće prijavljene naftne rezerve na svijetu.
Tramp i drugi ključni zvaničnici administracije dali su naslutiti da Rodrigez vide kao stabilan, pragmatičan izbor s kojim SAD može raditi i koji je otvoren za vrijedne poslovne prilike s prvim američkim prodajama venecuelanske nafte koje su prijavljene u srijedu.
Ali ona igra "vrlo tešku dvostruku igru" bez garancije da će izaći kao pobjednik, smatra Will Freeman, stručnjak za Latinsku Ameriku pri Savjetu za vanjske odnose (Council on Foreign Relations).
Rodrígez "mora uvjeriti Trampovu administraciju da sarađuje s njima, u njihove svrhe, kooperativno", rekao je CNN-u prošle sedmice te dodao: Vidjećemo koliko dugo može hodati po toj užarenoj žici".

Ples po užarenoj žici i dvostruka igra: Dvije liderke se bore za budućnost Venecuele i Trampovu naklonost

Ukoliko od neke od crnogorskih institucija zahtjevom za slobodan pristup tražite, na primjer, informacije kako troše novac građana, a ta institucija prekrši zakon i ne učini informacije dostupnim, vi ih, u određenom momentu, tužite Upravnom sudu. Ako Upravni sud presudi da je institucija kriva i da je prekršila zakon, sudske troškove više neće plaćati samo institucija koja je sakrila informacije i prekršila propise, već ćete troškove platiti i vi kao građanin/ka, naveli su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Prema njihovim riječima, do ovoga je doveo amandman poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilija Čarapića na Zakon o slobodnom pristupu informacijama koji je usvojen krajem prošle godine uprkos jasnim porukama međunarodnih organizacija da građani ne treba da snose troškove kada institucija ćuti.
U Čarapićevom amandmanu, ističu, koji je usvojen na Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu navodi se da „svaka stranka u upravnom sporu iz stava 1 ovog clana koji se pokreće zbog ćutanja uprave, snosi svoje troškove".
- Ovo je čak i manje rigidan predlog od onog za koji se Čarapić ranije zalagao, a kojim je tražio da sve troškove spora snosi građanin, organizacija ili medij koji su tužili instituciju jer krše zakon. Ipak, poslanik PES-a je „ublažio“ svoj predlog pa je na kraju izglasano da sudske troškove plaćaju institucije i građanin, po principu – svako svoje. Čarapić je svoj predlog opravadavao navodima da se ovim amandmanom sprečavaju zloupotrebe, odnosno naplaćivanje od države za trivijalne zahtjeve kojima se traže platne liste škola od prije ko zna koliko godina, ocjene đaka iz perioda od prije 30 godina i slično - naglasili su iz CDT-a.
Kako dodaju, ovakvo rješenje, čak, i nije novo, a prije Čarapića predlagao ga je DPS, 2019. godine.
- U upravnom postupku i upravnom sporu, u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovne upotrebe informacija, svaka stranka snosi svoje troškove, bez obzira na uspjeh u postupku -glasio je predlog DPS-ove Vlade iz 2019. godine.
Ovo, poručuju, ukazuje na kontinuitet obeshrabrivanja građana i nevladinih organizacija da koriste institut slobodnog pristupa informacijama, te ohrabrivanje institucija da kriju informacije i za to prolaze nekažnjeno.
- Protiv ovakvih rješenja, u kontinuitetu, su međunarodne organizacije i EU institucije, a što potvrđuje činjenica da je međunarodna organizacija SIGMA (OECD &amp; Evropska komisija) 2019. u mišljenju o nacrtu zakona DPS-a ukazala da je potrebno pronaći drugačije rješenje koje bi omogućilo sudu da odluku o tome ko snosi troškove donosi zavisno od slučaja do slučaja - naveli su saopštenju.&nbsp;
U preporukama SIGMA-e se, pojašnjavaju, navodi da bi ova odredba dala Upravnom sudu diskreciono pravo da ne dosudi plaćanje sudskih troškova tužiocu iako se presudi u njegovu korist, ukoliko je jasno da je svrha tužbe da se naplate troškovi, a ne stvari interes za informaciju.
- Predložena odredba može ukloniti trenutni podsticaj za podnošenje brojnih zahtjeva za pristup informacijama samo radi ostvarivanja naknade sudskih troškova u slučaju administrativnog ćutanja (koji iznose približno 500 EUR po dobijenom sudskom sporu). Međutim, ona to čini neproporcionalno, kaznivši i strane u postupku koje moraju ići na sud da bi zaštitile svoje pravo na dobijanje javnih informacija i koje možda moraju angažovati profesionalnog advokata. Ako se predloženi stav 2 implementira u trenutnoj formi, troškovi advokata neće biti nadoknađeni čak i ako strana dobije sudski spor, što može odvratiti stranu od podnošenja bilo kakvog sudskog postupka nakon što dobije negativan odgovor od administrativnog organa na svoj zahtjev za informacijama - naveli su tada iz SIGMA-e na predlog DPS-a, što se može jasno odnositi i na sadašnji predlog PES-a jer su – gotovo identični.
Sami Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama dobio je pozitivno mišljenje od Evropske komisije – ali se u njemu tada nije nalazio Čarapićev amandman.
Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević kazala je da je Zakon o SPI bitno unazađen amandmanima koji su se pojavili u samoj završnici procedure njegovog usvajanja.
- Vi podneste zahtjev i tražite informaciju nekom ministarstvu, tražite informaciju koja bi već trebalo da bude javna, pitate kako se troši naš novac ili šta je sadržaj nekih odluka ili politika koje je neko donio u naše ime. Ministarstvo odabere da ćuti, administracija je zaključaka vrata i bacila ključeve. Onda se žalite Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) i tu morate sačekati nekoliko mjeseci umjesto previđenih 15 dana jer je AZLP usko grlo, jer je zatrpana ogromnim brojem ovakvih slučajeva. AZLP u nekom trenutku odluči u vašu korist, naloži ministarstvu da vam tu informaciju da, ali ministarstvo ćuti, ne obazire se na zakon jer zakon za njih ne važi - kaže Kovačević.
Prema njenim riječima, onda se ide u novu proceduru AZLP koja opet može potrajati ponovo nekoliko mjeseci.
- Vi znate da ste u pravu. Ministarstvo zna da ste u pravu, AZLP zna da ste u pravu, ali vi nemate informaciju. Prema njenim riječima Konačno ste se kvalifikovali da tražite zaštitu svog prava pred Upravnim sudom. To je momenat kada svim građanima i većini pravnih entiteta treba advokat. Vi predate tužbu, tražite informaciju, ali pred Upravnim sudom su hiljade i hiljade ovakvih predmeta koji zatrpavaju i otežavaju rad ove sudske instance jer državna administracija na svim nivoima ćuti. Onda vi treba da sačekate godinu, dvije, tri, dobijete sudsku presudu kojim se nalaže da ministarstvo treba da vam da informaciju. Ministarstvo koje vi plaćate, agencija koju vi plaćate, Upravni sud kojeg vi plaćate, u cijeloj proceduri dolazite do informacije i još samo treba da platite advokata i takse. Potrošili ste nekoliko godina života i stotina eura da biste dobili informaciju koja je trebalo da bude na sajtu prvog dana kada je vama bila potrebna - ukazala je ona.
Izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama koji je je od izuzetnog značaja za građane, NVO, ali i novinare i medije koje na osnovu njega mogu doći do važnih informacija, čekale su se od 2017. godine.
- Trebalo je da donesu napredan zakon o SPI, imajući u vidu da on proširuje obaveze proaktivne transparentnosti i briše poslovnu tajnu kao osnov za ograničavanje pristupa informaciji, ali istovremeno zakonskim rješenjem koje je ugurao klub PES-a, se institucije ohrabruju da ćute na zahtjeve građana, NVO i medija, naravno računajući da će se rijetki odlučiti da iz svog džepa plaćaju da dobiju informaciju - na koju imaju pravo - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

CDT: PES kao nekad DPS: Kontinuitet sabotiranja slobodnog pristupa informacijama

Kolumne

Zona sumraka međunarodne kaznene pravde

Društvo

Incident na blokadi u Podgorici: Građaninu nije dozvoljen prolaz, onemogućeno i snimanje novinarki Portala ETV

Tag: oduzimanje-automobila

GP Kula: Privremeno oduzet automobil koji potražuje Interpol Francuske

Samardžić: Crna Gora kao da se stidi da bude dio koalicije voljnih

(FOTO) Botunjani kombijem "presjekli" prugu u Zeti: Onemogućen i željeznički saobraćaj

Ples po užarenoj žici i dvostruka igra: Dvije liderke se bore za budućnost Venecuele i Trampovu naklonost

CDT: PES kao nekad DPS: Kontinuitet sabotiranja slobodnog pristupa informacijama

PRATITE TVe UŽIVO