Iran i Sjedinjene Američke Države (SAD) danas u Ženevi održavaju novi krug pregovora u cilju rješavanja dugotrajnoga nuklearnog spora i sprječavanja novih američkih napada na Iran.
Dvije države su ovog mjeseca obnovile pregovore u nastojanju da riješe dugotrajni sukob zbog iranskoga nuklearnog programa, za koji Vašington, druge zapadne zemlje i Izrael vjeruju da je usmjeren na razvoj nuklearnog oružja.
&nbsp;Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, učestvovaće pregovorima s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem, rekao je američki zvaničnik za Rojters.
Tramp je u utorak, u govoru o stanju nacije, ukratko iznio mogućnost napada na Iran, rekavši da preferira rješenje diplomatskim putem, ali da neće dopustiti Teheranu da posjeduje nuklearno oružje.
&nbsp;SAD gomilaju veliku vojnu silu na Bliskom istoku, što podstiče strahove od šireg regionalnog sukoba.
&nbsp;&nbsp;U junu prošle godine SAD se pridružio Izraelu u napadima na iranska nuklearna postrojenja. Iran je zaprijetio snažnom odmazdom u slučaju novog napada.
&nbsp;Tramp je 19. februara rekao da Iran mora postići dogovor u roku od 10 do 15 dana, upozorivši da će se u suprotnom dogoditi „zaista loše stvari“.
&nbsp;Arakči je u utorak izjavio da Iran želi pravedan i brz sporazum, ali je ponovio da se neće odreći prava na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju. Vašington obogaćivanje uranija u Iranu smatra mogućim putem prema nuklearnom oružju.
&nbsp;- Dogovor je nadohvat ruke, ali samo ako se diplomatiji da prednost- rekao je Arakči u objavi na mreži X.
&nbsp;Rojters je u nedjelju objavio da Teheran nudi nove ustupke u zamjenu za ukidanje sankcija i priznanje prava na obogaćivanje uranijuma, nastojeći izbjeći američki napad, prenosi Hina.
&nbsp;Očekuje se i da će se generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi tokom razgovora nalaziti u Ženevi i održati sastanke s obje strane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Iran i SAD nastavljaju nuklearne pregovore

Dr Šerbo Rastoder, istoričar, univerzitetski profesor i akademik govorio je u <a href="https://www.antenam.net/clanak/rastoder-u-drv-rijetko-ima-vecih-crnogorskih-patriota-od-bosnjaka-jedinstvo-bosnjaka-i-crnogoraca-temelj-je-ove-crne-gore">Drugačijoj radio vezi</a> o kontroverzama koje je izazvala nedavna izjava o BiH kao matičnoj državi Bošnjaka iz Crne Gore.
Njegova je poruka da se crnogorsko-bošnjački odnosi ne smiju remetiti zbog jedne izjave i da ga ljute, jer nemaju nikakvoga utemeljenja, sumnje u patriotska osjećanja Bošnjaka prema Crnoj Gori.
- U ovoj eri testiranja crnogorskog patriotizma, moram priznati da ponekad i nemam dovoljno živaca za objašnjavanja. Jer mislim, tvrdim, svjedok sam da većih crnogorskih patriota od Bošnjaka rijetko ima - dodao je. 
Rastoder je podsjetio da je 1993. na Svebošnjačkom kongresu, u Sarajevu, vraćeno istorijsko ime Bošnjak, a da je deset godina kasnije, u Podgorici usvojena Deklaracija o imenu, koju je potpisalo preko 160 bošnjačkih intelektualaca iz crne Gore.
No, kao na fundamentalno važnu činjenicu, gost DRV podsjeća da su se svi učesnici toga skupa založili za građanski koncept uređenja Crne Gore.
Objašnjava, potom, i zašto u Ustavu CG nema sintagme "nacionalne manjine, nego je zapisana formulacija "manjinski narodi" i naglašava:
- Mi smo tada definisali stav: Bosna je država našeg matičnog ili većinskog naroda. Mi smo autohtoni stanovnici države Crne Gore. Naša matična država je Crna Gora - ističe Rastoder. 
Akademik Rastoder, dalje, objašnjava da je BiH država tri naroda i da, kao takva "ona meni ne može biti matica".
Ilustruje to i još jednim primjerom: Srbija finasira Srpsku kuću u Podgorici, ali BiH ne može finansirati Islamski centar jer bi to bila "odluka jednoga naroda u trojednoj državi".
Ugledni istoričar kaže da je Bošnjačka stranka "ukrala ime od naroda" i da bez osnova pretenduje da bude jedini njegov politički predstavnik.
Aktuelnu vlast upoređuje sa dioničarskim društvom u kojem BS ne prepoznaje šta će biti konačan ishod tih "transakcija".
Rastoder kaže da su predstavnici BS, prije ulaska u vlast, razgovarali i sa njim na tu temu.
Kaže da im je, tada, poručio da u vlasti moraju biti "partneri a ne poltroni".
- U ovim izjavama, koje se izvlače iz konteksta, zlonamjerno ili namjerno, ima nešto što nije interes Bošnjaka. Interes Bošnjaka nikad nije bio da dođu u konflikt sa Crnogorcima. Ili da u bilo čemu dovedu u pitanje svoj crnogorski patriotizam! kome je to u interesu? Nekom drugom."
Dr Rastoder smatra da će i zahtjev za formiranje redakcije na bosanskom jeziku, koji je Javnom servisu uputilo BNV, poslužiti samo da "pojača apeti" nekome drugome.
- Hvatanje u četničko kolo u Crnoj Gori, iako sad izgleda primamljivo i isplativo, dugoročno će se Bošnjacima vratiti na onaj način koji istorija potvrđuje! Kratkoročno, možda će neko biti ministar, Dugoročno, ovaj će narod izgubiti perspektivu u jednoj građanskoj državi!" 
Sagovornik Antene M ističe i neprihvatljivost izostanka Crnogoraca iz vlasti.
Kaže da, onako kako bi mu smetalo da u njoj nema Bošnjaka, tako mu smeta što u njoj praktično nema predstavnika najbrojnijeg naroda u državi.
Ugledni istoričar, pomalo ironično, kaže da "ako hoćeš da upropastiš Bošnjaka, stavi ga u vlast".
Zamjera BS što prihvata da sjedi u vlasti sa predstavnicima politike koja i dalje negira genocid u Srebrenici, slavi Karadžića i Mladića...
- Biti ja sa tobom koji imaš takav sistem vrijednosti, e to nije normalno", kategoričan je Rastoder.
Gost DRV saglasan je sa ocjenom da neke strukture u i oko Bošnjačke stranke, kao svojevrstan alibi za saradnju sa DF-om, sve češće traži povode za konfrontaciju sa Crnogorcima, u sadašnjosti i prošlosti.
- U jedinstvu Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove države... Bošnjaci su od početka 90-ih, jedine saveznike imali u Crnogorcima. Ja to poštujem!"
Rastoder, takođe, ukazuje i na manir DPS da privatizuje crnogorstvo, da je crnogorstvo "deponovani kapital" te stranke.
I da se svaki napad na DPS interpretira kao napad na crnogorstvo. Smatra to pogrešnim jednako kao pokušaj BS da monopolizuje bošnjaštvo.
Na kraju, prof. Šerbo Rastoder podvači važnost očuvanja građanskog karaktera Crne Gore, upozorava na opasnost od etnofederalizacije i poručuje da država može sa Andrijom Mandićem ući u EU (što je, možda, strateški interes EU - dodaje), ali ne može biti građanska.

Rastoder: Rijetko ima većih crnogorskih patriota od Bošnjaka, jedinstvo Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove Crne Gore

Ministar finansija Novica Vuković kazao je proširivanjem roditeljskog odsustva sa 12 na 14 mjeseci, od čega su dva mjeseca predviđena za očeve, podrazumijevaće i dodatni trošak za budžet.
Vuković je na početku osudio linč ministarke Naide Nišić zbog prvobitnog predloga izmjena Zakona o radu po kojem je porodiljsko odsustvo za majke skraćeno sa 12 na 10 mjeseci, dok su dva mjeseca odsustva planirana za oca bez prava prenosa na majku. 
Vlada je danas utvrdila amandmane na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, kojima se uvodi roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci od dana rođenja djeteta.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 51.2%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fvlada-utvrdila-amandmane-roditeljsko-odsustvo-14-mjeseci-12-za-majke-dva-za-oceve&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Novina predviđa da majkama pripada 12 mjeseci, dok su dva mjeseca namijenjena očevima kao neprenosivi dio prava, a primjena ove odredbe vezana je za dan pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Vuković je rekao da ni jedno zakonsko rješenje nije predloženo bez najbolje namjere. 
- Sva zakonska rješenja koja na neki način šire i prolongiraju prava zahtijevaju dodatna budžetska sredstva. Vidjećemo kako će zakonsko rješenje na kraju izgledati - kazao je Vuković.

Vuković: Proširivanje prava roditeljskog odsustva zahtijevaće dodatna budžetska sredstva

Na dan obilježavanja osamnaest godina rada, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava primio je vrijednu donaciju knjiga iz lične biblioteke rahmetli Rafeta Husovića, jednog od najistaknutijih predstavnika bošnjačkog naroda u savremenoj Crnoj Gori.
Riječ je, kako se navodi, o značajnom broju naslova koji od danas čine dio bibliotečkog fonda Fonda, čime dio ličnog intelektualnog nasljeđa Rafeta Husovića dobija institucionalni okvir i trajno mjesto u prostoru posvećenom znanju, dijalogu i afirmaciji ravnopravnosti.
Legat, koji za Fondaciju „Rafet Husović“ i porodicu ima posebnu emotivnu i simboličku vrijednost, povjeren je Fondu kao instituciji koja kroz svoj rad kontinuirano doprinosi unapređenju prava manjinskih naroda i jačanju međusobnog povjerenja u društvu.
Direktor Fonda, Dženis Nurković, izrazio je zahvalnost Fondaciji „Rafet Husović“ na ukazanom povjerenju, ističući da Fond donaciju doživljava i kao čast i kao obavezu da sa posebnom pažnjom čuva i njeguje povjereno nasljeđe.
- Legat će imati posebno mjesto u biblioteci Fonda i služiti kao inspiracija budućim generacijama istraživača, studenata i svih onih koji se bave pitanjima manjinskih prava i društvene kohezije - kazao je Nurković.
U ime porodice i Fondacije prisutnima se obratio Enes Husović, sin Rafeta Husovića, naglašavajući da je namjera porodice bila da dio njegove lične biblioteke bude povjeren instituciji koja baštini vrijednosti za koje se on tokom svog javnog djelovanja dosljedno zalagao – ravnopravnost, dijalog i međusobno uvažavanje. Događaju je prisustvovao i dugogodišnji saradnik Rafeta Husovića i predstavnik Fondacije, Asmir Pepić.
- Posebnu simboliku događaj dobija činjenicom da je legat uručen upravo na dan jubileja Fonda, čime se dodatno potvrđuje kontinuitet ideja ravnopravnosti i multietničkog sklada koje su utkane u temelje njegovog djelovanja. Legat će biti dostupan za korišćenje u biblioteci Fonda, kao trajno svjedočanstvo jednog vremena i dosljedne borbe za dostojanstvo i prava svih građana Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Fondacija „Rafet Husović“ uručila legat knjiga Fondu na dan jubileja institucije

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić tvrdi da predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove klubova poslanika o tome da li će sjutra biti sjednice Skupštine. 
Nikolić je to kazao, nakon što je iz Vlade saopšteno da su utvrdili amandmane na Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u. 
- Andrija Mandić uporno odbija da obavijesti Kolegijum i šefove Klubova poslanika o tome da li ćemo sjutra imati sjednicu, jer navodno još čeka informaciju da li će vlada tražiti raspravu. Konspiracija je jer se očigledno ispod radara guraju zakoni o ANB i unutrašnjim poslovima - naveo je Nikolić u objavi na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaMNikolic%2Fstatus%2F2027002794914230779&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: nukelarni-pregovori

Iran i SAD nastavljaju nuklearne pregovore

Rastoder: Rijetko ima većih crnogorskih patriota od Bošnjaka, jedinstvo Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove Crne Gore

Vuković: Proširivanje prava roditeljskog odsustva zahtijevaće dodatna budžetska sredstva

Fondacija „Rafet Husović“ uručila legat knjiga Fondu na dan jubileja institucije

Nikolić: Konspiracija - ispod radara guraju zakone o ANB-u i unutrašnjim poslovima

PRATITE TVe UŽIVO