Krovna kuća svjetskog fudbala (FIFA) na večerašnjoj ceremoniji u Doh proglasila je najboljeg fudbalera svijeta za 2025. godinu, a to je francuski reprezentativac i igrač Pari Sen Žermena, Usman Dembele.
Za one koji to ne znaju, FIFA-ina nagrada nije isto što i Zlatna lopta, koja se smatra najvećim priznanjem u svijetu fudbala.
Za razliku od Zlatne lopte, koja se dodjeljuje za dostignuća u jednoj sezoni, nagrada FIFA The Best uručuje se najboljem fudbaleru svijeta u toku kalendarske godine.
Ceremonija, koju je vodio legendarni Italijan Alesandro Del Piero, održana je u Dohi, gdje je dodijeljeno više nagrada.
Nagradu za najljepši gol u 2025. godini dobio je argentinski fudbaler Santiago Montiel. Fudbaler Independientea nagrađen je za spektakularan pogodak makazicama postignut u maju ove godine.
Za najboljeg golmana svijeta proglašen je italijanski čuvar mreže i član Mančester Sitija Gianluigi Donnarumma.
Titulu najboljeg trenera svijeta za 2025. godinu ponio je španski stručnjak na klupi Pari Sen Žermena Luis Enrique, dok je u ženskoj konkurenciji nagradu dobila selektorka Engleske Sarina Wiegman.
Na kraju, izabran je i najbolji fudbaler svijeta, a to je Francuz Usman Dembele, koji je na taj način objedinio Zlatnu loptu i nagradu FIFA The Best.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

FIFA: Usman Dembele najbolji fudbaler u 2025. godini

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 11 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijedjene lakse.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da su u Podgorici evidentirane četiri nezgode, a u Nikšiću i Herceg Novom po dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana u Tivtu, Budvi i Pljevljima.
Izdato je 430 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijete 54 prekršajne prijave.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

Državna revizorska institucija izvršila je reviziju Godišnjeg finansijskog izvještaja i reviziju pravilnosti poslovanja DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi za 2024. godinu i dala uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja Društva.
Kako su kazali, nadležni kolegijum DRI, koji je rukovodio predmetnom revizijom, u sastavu: članica Senata DRI, Vesna Mihailović (rukovodilac Kolegijuma) i predsjednik Senata DRI Siniša Čađenović (član Kolegijuma), izrazio je uslovno mišljenje na Godišnji finansijski izvještaj i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja Društva.
“Društvo je proknjižilo iznos obračunate kamate od 5.765 eura na računu ostalih aktivnih vremenskih razgraničenja, iako nije izvršilo unaprijed plaćanje cjelokupne kamate, već kamatu plaća prema prispjelim obračunima, odnosno kamata je trošak perioda (finansijski rashod) prema planu prispjelim dospjećima i fakturama. Društvo na 31. decembar 2024. godine nijevršilo rezervisanja za naknade i druge beneficije zaposlenih na ime otpremnina i jubilarnih nagrada”, navodi se u saopštenju.
Revizijom pravilnosti poslovanja Društva, dodaju iz DRI, utvrđene su neusklađenosti koje imaju materijalan i prožimajući efekat. Neusklađenosti su utvrđene u odnosu na: Zakon o komunalnim djelatnostima, Zakon o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, Zakon o reviziji, Zakon o radu, Zakon o porezu na dobit pravnih lica, Zakon o javnim nabavkama, Pravilnik o bližem sadržaju godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti i godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg plana obavljanja komunalnih djelatnosti, Pravilnik o načinu i rokovima za vršenje popisa imovine i obaveza pravnog lica, Pravilnik o organizaciji i sprovođenju popisa, Pravilnik o kontnom okviru i sadržini računa u kontnom okviru za pravna lica registrovana za obavljanje privredne djelatnosti i druga pravna lica i Pravilnik o uslovima i načinu korišćenja službenih vozila i Uputstvo za popunjavanje prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica.
“Društvo se prilikom izrade Godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti, kao i prilikom izrade Godišnjeg izvještaja o realizaciji programa obavljanja komunalnih djelatnosti nije pridržavalo odredbi Pravilnika o bližem sadržaju godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti i godišnjeg izvještaja o realizaciji godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti i nije obuhvatilo sve propisane elemente. Revizijom je utvrđeno da Društvo nije imenovalo revizorski odbor i ako je shodno zakonskim odredbama bilo dužno da to učini”, piše dalje u saopštenju.
Kako su istakli, utvrđeno je i da Društvo nije izradilo Plan unaprjeđenja upravljanja i kontrola, shodno obavezi po Zakonu o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru, kao i da nije sačinjen Godišnji izvještaj o aktivnostima na sprovođenju i unaprjeđenju upravljanja i kontrola.
“Društvo tokom 2024. nije u skladu sa Zakonom o radu obavještavalo inspektora rada o uvođenju prekovremenog rada, a prilikom angažovanja zaposlenih, ustupljenih preko Agencije za posredovanje u zapošljavanju, nije u skladu sa Zakonom obavještavalo Sindikat”, kazali su.
Prema njihovim riječima, revizijom je utvrđeno da je Društvo u toku 2024. godine u blagajni posjedovalo gotovinu koja je premašivala iznos koji je Odlukom Izvršnog direktora propisan kao blagajnički maksimum.
Utvrđeno je, dodaju iz DRI, i da se iskazani osnovni kapital u poslovnim knjigama Društva, znatno razlikuje od evidentiranog osnovnog kapitala u Centralnom registru privrednih subjekata, takođe je utvrđeno i da Društvo u posljednih pet godina nije vršilo procjenu imovine.
“Uvidom u poslovne knjige i dokumentaciju utvrđeno je i da Društvo nije u toku 2024. godine izmirivalo obaveze po dugoročnom kreditu, koji je u cjelosti dospio na naplatu 2020-te godine i na dan 31. decembar 2024. godine, prispjeli dug po ovom kreditu iznosi 1.624.773 eura. Takođe je utvrđeno i da je Društvo u Prijavi poreza na dobit, suprotno Pravilniku o obliku i sadržini poreske prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica i Uputstvu za popunjavanje prijave za utvrđivanje poreza na dobit pravnih lica na rednom broju 5 Troškovi amortizacije iskazani u bilansu uspjeha, iskazalo iznos od 114.477,20 eura, dok je u Iskazu o ukupnom rezultatu u periodu od 01. 01.2024. – 31.12.2024. godine na poziciji 210a iskazalo iznos amortizacije od 1.028.176 eura”, naglasili su.
Revizijom je utvrđeno i da Društvo za sudske postupke koji su u toku na 31. 12.2024. godine nije izvršilo rezervisanje sredstava.
“Društvo je najveći broj ugovora o djelu zaključilo za poslove za koje su sistematizovana radna mjesta ili za obavljanje poslova koji se mogu okvirno prepoznati u Pravilniku o sistematizaciji i organizaciji poslova koji su važili u momentu zaključenja ugovora. Društvo u Izvještaju koji se odnosi na direktne nabavke do 8.000 eura nije iskazalo nabavke u iznosu od preko 10.000, takođe je pregledom Izvještaja o jednostavnim nabavkama ispod 8.000 € uočeno dijeljenje predmeta javne nabavke, na način što je umjesto putem otvorenog postupka/jednostavne nabavke, nabavka roba vršena putem više faktura od istog dobavljača, direktnim izborom predmeta nabavke od određenog ponuđača i uz prihvatanje, računa/ugovora. Shodno odredbama Pravilnika o načinu sprovođenja jednostavnih nabavki, ukupna godišnja vrijednost nabavki roba, usluga i radova do 8.000 eura, može da iznosi najviše 300.000 eura za naručioce čiji Plan javnih nabavki iznosi preko 1.000.000 eura”, .
S obzirom da direktne nabavke iznose 632.598,79 eura sa PDV-om, a ukupna vrijednost Plana 1.406.460 eura, utvrđeno je, kazali su iz DRI, prekoračenje limita određenog za sprovođenje jednostavnih nabavki ispod 8.000 eura.
“U odnosu na dvadeset izdatih preporuka, Društvo je dužno da do 30. januara 2026. godine izradi i dostavi DRI Akcioni plan za realizaciju preporuka, a do 30. juna 2026. godine Izvještaj o 
sprovedenim radnjama po izrađenim i dostavljenim preporukama”, dodali su.
Konačan izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi za 2024. godinu je dostavljen na upoznavanje Odboru direktora Društva, kao organu upravljanja i rukovođenja, Skupštini opštine Herceg Novi kao osnivaču Društva.
“Odboru za ekonomiju, finansije i budžet Skupštine Crne Gore i Odboru za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Skupštine Crne Gore”, zaključili su.
Izvještaj je dostupan na <a href="https://www.dri.co.me/" target="_blank">linku</a>.

DRI dala uslovno mišljenje na finansijski izvještaj i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi

Kvalitet vazduha u opštini Pljevlja jutros je ocijenjen kao nezadovoljavajući, a mjerenja pokazuju izrazito povišene koncentracije lebdećih čestica PM10 i PM2.5, koje predstavljaju jedan od najvećih rizika po zdravlje građana. Prema podacima mjerenja od 18. decembra u 8 sati, objavljenih na sajtu Agencije za zaštitu životnbe sredne, koncentracija PM10 čestica iznosila je 121,6 mikrograma po kubnom metru, uz indeks kvaliteta vazduha (CAQI) od 83, dok su PM2.5 čestice dostigle 111,7 mikrograma po kubnom metru, što odgovara CAQI vrijednosti od 100 i ukazuje na vrlo loš kvalitet vazduha.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121809128_60274888154bb75210fa9791c8925dab039308ff7f55e6d1207114c433fda316.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121809128_60274888154bb75210fa9791c8925dab039308ff7f55e6d1207114c433fda316" data-rendition-name="original" width="715" height="636" loading="lazy" alt="tabela"> </figure>  Povišen je i nivo sumpor-dioksida (SO₂), čija je koncentracija izmjerena na 125,5 µg/m³, sa indeksom kvaliteta vazduha od 52, što dodatno potvrđuje prisustvo zagađenja, posebno u zimskom periodu kada su pojačane emisije iz individualnih ložišta i industrijskih izvora. Sa druge strane, koncentracije azot-dioksida (NO₂) iznosile su 12 µg/m³, dok je nivo ugljen-monoksida (CO) bio 1,95 mg/m³, što se smatra relativno niskim vrijednostima u odnosu na granične pragove. Koncentracija ozona (O₃) izmjerena je na 4,7 µg/m³. Stručnjaci upozoravaju da povišene koncentracije PM čestica mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, naročito kod djece, starijih osoba, hroničnih bolesnika i osoba sa respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima. Građanima se savjetuje da ograniče boravak na otvorenom, izbjegavaju fizičke aktivnosti na otvorenom prostoru i da, gdje je moguće, koriste zaštitne maske.

Pljevlja ni jutros ne dišu: Visoke koncentracije PM čestica, vazduh nezdrav

Legitimna je zabrinutost država članica Evropske unije da bi nove članice mogle destabilizovati Uniju zloupotrebom prava veta i kroz jačanje ruskog uticaja. Ukoliko bi Crna Gora bila percipirana kao neka verzija Srbije – država koja balansira između Zapada i Rusije – to bi moglo imati ozbiljne posljedice po njen evropski put, poručeno je u PROUDCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO).
O odnosu istorije, politike i nacionalnih mitova, ali i o njihovom uticaju na evropski put Crne Gore, razgovarali su Dina Bajramspahić, građanska aktivistkinja iz Crne Gore, i František Šistek, balkanolog i istoričar iz Češke, sa Željkom Zvicer, saradnicom na programima CGO-a.
Šistek je upozorio da je, iako je knjigu Istorija Crne Gore završio „happy end-om“, odnosno članstvom Crne Gore u NATO-u, od 2020. godine istorijski revizionizam ponovo snažno prisutan. Kako je ocijenio, dugo je djelovalo da je Crna Gora sačuvala multietnički sklad i pragmatičan odnos prema prošlosti, bez odbacivanja antifašističkog nasljeđa, ali da danas istorijske teme dominiraju javnim prostorom. Posebno je istakao ulogu Srpske pravoslavne crkve, koju vidi kao jednog od ključnih aktera tog procesa, podsjećajući da je njen uticaj građen postepeno još od krize socijalističkog sistema.
Prema njegovim riječima, Crna Gora nije pronašla ravnotežu između kritičkog suočavanja s prošlošću i njene dnevno-političke instrumentalizacije. Revizionizam se, kako je naveo, odnosi i na Drugi svjetski rat i na ratove devedesetih, čije su negativne strane dugo potiskivane, što se danas, smatra Šistek, „obija o glavu“ crnogorskom društvu.
Dina Bajramspahić je ukazala da Crna Gora formalno bilježi napredak u procesu evropskih integracija i da je ove godine dobila najpozitivniji izvještaj Evropske komisije do sada, ali da suštinske reforme izostaju. Posebno je istakla klaster 1 – osnove, naglašavajući da, i pored visoke formalne ocjene, ključni problemi i dalje opstaju, te da kvalitativni pomaci ne prate fazu pregovora u kojoj se Crna Gora nalazi.
Ona je upozorila da istorijski revizionizam direktno ugrožava vladavinu prava i društvenu koheziju, jer proizvodi osjećaj građana drugog reda, te da se ne radi samo o prošlosti, već o problemima koji i danas oblikuju društvenu realnost.
Govoreći o iskustvima Evropske unije, Šistek je podsjetio da članstvo samo po sebi ne garantuje rješavanje dubokih društvenih podjela, navodeći primjere Hrvatske, Mađarske i drugih država u kojima su nacionalizam i revizionizam i dalje snažni. Kako je ocijenio, ključno je da se ti procesi ne preliju u destabilizaciju društva, a zabrinjava ga što je talas revizionizma u Crnoj Gori veoma snažan.
Bajramspahić je kazala da je EU, poučena negativnim iskustvima pojedinih članica, pooštrila kriterijume za proširenje, jer su neke države iskoristile ekonomske benefite članstva, dok je kvalitet demokratije ostao upitan. Zbog toga, smatra ona, među državama članicama postoji skepsa da bi nove članice mogle izazvati tektonske poremećaje i svrstati se uz tzv. „nestašne države“ koje često destabilizuju Uniju i pokazuju slabiju solidarnost.
Šistek je ocijenio da je takva zabrinutost legitimna, naročito imajući u vidu pravo veta i iskustva sa državama koje su, kako je rekao, postale „trojanski konji“ unutar EU. U tom kontekstu, upozorio je da bi percepcija Crne Gore kao zemlje između Zapada i Rusije mogla imati ozbiljne posljedice po njen evropski put.
Komentarišući ideju ograničenog prava glasa za nove članice, Bajramspahić je kazala da takav model ne podržava, ali ga vidi kao pokušaj Evropske komisije da umiri strahove država članica i prizna krhkost institucija u zemljama kandidatima. Šistek je zaključio da bi takva rješenja bila diskriminatorna, ali i refleksija prethodnih iskustava EU sa državama koje su, nakon pristupanja, zloupotrebljavale mehanizme odlučivanja.

Šistek: Ako Crna Gora bude percipirana kao „verzija Srbije“, mogla bi ugroziti evropski put

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Aman, gospođo Pavličić

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

Viši sud u Podgorici ostao je pri ranijem stavu da je nedozvoljen prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva za produženje pritvora biznismenu Ranku Uboviću, potvrdila je Televiziji E &nbsp;savjetnica za medije Višeg suda .
Vukmirović je saopštila da je Veselinu Kovačeviću pritvor produžen za dva mjeseca, ali da je odbačen predlog SDT-a da mu se doda nova tačka pritvorskog osnova.
Advokat Zoran Piperović, branilac Ranka Ubovića, u izjavi za Televiziju E kazao je da su žalbe Tužilaštva i branilaca bile bespredmetne, jer je pritvor već pravosnažno ukinut.
– Pravno je sve jasno. Pritvor Uboviću i Vladanu Ivanoviću je ukinut, što znači da ne postoji pravni osnov za njegovo produženje – kazao je Piperović.
On je istakao da mu je neshvatljivo da se raspravlja o produženju pritvora koji je ukinut pravosnažnom odlukom Višeg suda.
– Što da se produži? Protiv koga da se produži? Ljudi su napolju 15–16 dana po odluci Višeg suda i sada raspravljamo, nakon 15 dana od ukidanja pritvora, da li ga treba produžiti. Molim vas. Suvislije bi bilo pitanje da li pravosnažno ukinut pritvor može ponovo da „vaskrsne“, nego da govorimo o njegovom produženju – naveo je Piperović.
Podsjećamo, Specijalno državno tužilaštvo žalilo se Apelacionom sudu na rješenje o ukidanju pritvora Uboviću i Ivanoviću. Piperović upozorava da je za pravni sistem opasno ukoliko sud ranga Apelacionog uvažava žalbe i vraća predmet Višem sudu sa instrukcijama da produži pritvor koji je već ukinut.
– Ta odluka je pravosnažna. Ako je žalba odbačena kao nedozvoljena, odnosno bespredmetna, onda ne postoji predmet. Bespredmetne su i žalbe branilaca i žalbe tužilaca, jer je pravna stvar već raspravljena. U realnom životu više ne postoji događaj koji implicira pritvorske osnove – kazao je Piperović.
On je otvorio i pitanje institucionalne odgovornosti.
– Da li će predsjednica Vrhovnog suda tražiti objašnjenje od predsjednice Apelacionog suda kako se može produžiti pritvor koji je ukinut? Posebno pritvor na čije je ukidanje izjavljena žalba, a zatim odbačena bez pravne pouke. Onda odjednom dobijemo odluku Apelacionog suda da se žalbe uvažavaju i određuje novi pritvorski osnov. To je prosto nemoguće – rekao je Piperović, dodajući da se, kako smatra, radi o „mrzovolji prema nekim ljudima“, bez jasnog objašnjenja.
Da su žalbe, kako tužilaštva tako i odbrane, bespredmetne jer se ne može produžiti nešto što je ukinuto, ranije je upozoravao i advokat Stefan Jovanović.
– Ne možete produžiti nešto što ne postoji. Ako je pritvor pravosnažno ukinut, jedino moguće i zakonito rješenje je da se sve žalbe odbace – i SDT-a i odbrane – jer se one odnose na produženje pritvora koji više ne postoji – kazao je Jovanović.
Protiv današnjeg rješenja Višeg suda, žalba Apelacionom sudu može se izjaviti u roku od tri dana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 86.9038%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjovanovic-i-pravo-i-obaveza-tuzilastva-da-kada-prestanu-razlozi-za-trajanje-trazi-ukidanje-pritvora-zalba-sdt-a-bespredmetna%3Famp%3D1&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Tag: najbolji-fudbaler

FIFA: Usman Dembele najbolji fudbaler u 2025. godini

Za 24 sata 11 saobraćajnih nezgoda

DRI dala uslovno mišljenje na finansijski izvještaj i negativno mišljenje na reviziju pravilnosti poslovanja DOO “Vodovod i kanalizacija” Herceg Novi

Pljevlja ni jutros ne dišu: Visoke koncentracije PM čestica, vazduh nezdrav

Šistek: Ako Crna Gora bude percipirana kao „verzija Srbije“, mogla bi ugroziti evropski put

PRATITE TVe UŽIVO