Gradnja brenda je dugotrajan i zahtjevan proces, a budućnost crnogorskog maslinarstva je u spoju tradicije, znanja i inovacija, poručila je izvršna direktorica Uljare Lučka Selma Hadži.&nbsp;
&nbsp;Ona je u intervjuu listu Glasnik Privredne komore (PKCG), navela da su najveći izazovi u procesu gradnje brenda bili spajanje bogate tradicije i potrebe za inovacijom, edukacija tržišta, borba sa nelojalnom konkurencijom, kao i neophodnost kontinuiranog dokazivanja kvaliteta.&nbsp;
- Kada krenete od nule u proizvodnji ulja, u zemlji gdje maslinarstvo ima svoje korijene na primorju, a vi ga pokrećete u kontinentalnom dijelu, izazovi su brojni: od podizanja svijesti potrošača, do stvaranja tržišta i izgradnje povjerenja u novi brend - rekla je Hadži.
&nbsp;Ona je dodala da je bilo potrebno mnogo upornosti i strpljenja, ali da su izazovi prevaziđeni fokusom na kvalitet.&nbsp;
- Naš cilj je od prvog dana bio da proizvedemo maslinovo ulje koje će biti prepoznato kao vrhunsko. I uspjeli smo - danas naše ulje ponosno nosi titulu zvanično najboljeg u Crnoj Gori, a priznanja sa međunarodnih sajmova, poput Novog Sada, samo potvrđuju da se trud i predanost isplate - kazala je Hadži.
Ponuda je, prema njenim riječima, dodatno obogaćena inovacijama, s obzirom na to da su prvi u Crnoj Gori razvili ekstrakt lista masline kao dodatak ishrani, a potom i liniju prirodnih sapuna i melema.&nbsp;
- Na taj način smo izazove pretvorili u prilike za rast. Imamo proizvode vrhunskog kvaliteta na koje smo ponosni. Reakcije kupaca su odlične, a u poslednje vrijeme prepoznajemo veliku potražnju i kod stranih kupaca - navela je Hadži.
&nbsp;Priznanja su, kako smatra, potvrda prepoznatljivog brenda domaćih autohtonih proizvoda pod imenom Lučka, koje odlikuje najbolji kvalitet savremene prerade.&nbsp;
&nbsp;- Brend se ne gradi nagradama, već dosljednošću i povjerenjem koje gradite sa potrošačima - poručila je Hadži.
&nbsp;Ona je dodala da prva nagrada na nacionalnom takmičenju u kvalitetu maslinovog ulja i proizvoda od masline MNEOOC 2025, ima veliki značaj, jer predstavlja potvrdu dugogodišnjeg rada, vizije i ulaganja u kvalitet.&nbsp;
&nbsp;- Prvo mjesto i zlatne diplome na MNEOOC 2025 nijesu samo priznanje za jedno ulje, već za kompletan proces - od maslinjaka do boce. To priznanje doživljavamo kao krunu dosadašnjeg rada i snažan podsticaj da nastavimo putem vrhunskog kvaliteta - saopštila je Hadži.
&nbsp;Ona je kazala da je taj uspjeh snažno pomjerio ustaljene percepcije, s obzirom na činjenicu da je Uljara Lučka iz Tuzi, odnosno prva regionalna uljara u kontinentalnom dijelu Crne Gore.
- To samo po sebi nosi dodatnu odgovornost, ali i izazov da dokažemo potencijal ovog područja. Pokazali smo da vrhunsko maslinovo ulje nije isključivo privilegija primorja, već rezultat znanja, tehnologije i posvećenosti. Naš primjer potvrđuje da kontinentalni dio Crne Gore ima ozbiljan potencijal za proizvodnju maslinovog ulja najvišeg kvaliteta - rekla je Hadži.
&nbsp;Ona je poručila da kvalitet ne nastaje slučajno, već je rezultat sistema u kojem svaki detalj ima svoju ulogu.&nbsp;
&nbsp;- Upravo sinergija prirodnih uslova, znanja i tehnologije dala je ulje prepoznatljivog karaktera i vrhunskog kvaliteta - navela je Hadži i dodala da su znanje i iskustvo temelj, ali da bez savremene tehnologije nije moguće postići vrhunske rezultate.&nbsp;
&nbsp;Uljara Lučka posjeduje najsavremeniji mlin za preradu maslina, kao i moderan sistem za skladištenje i čuvanje ulja, koji omogućava očuvanje svih organoleptičkih svojstava.&nbsp;
&nbsp;- Naša Uljara je nastala kao rezultat saradnje sa kompanijom Pieralisi iz Italije, koja je jedna od najprestižnijih proizvođača opreme za proizvodnju maslinovog ulja na svijetu. Koristimo visoku tehnologiju, koja sistemom hlađenja na ulazu u postrojenje garantuje da će plodovi biti obrađeni na stabilnoj temperaturi od 19 do 21 stepen Celzijusa u toku svih faza prerade. Cijela se obrada obavlja se pod kontroliranom atmosferom i bez kiseonika - objasnila je Hadži.
&nbsp;Ona smatra da priznanja koja su dobili dodatno jačaju povjerenje potrošača i partnera.&nbsp;
&nbsp;- Maslinarstvo traži strpljenje, ali donosi dugoročnu vrijednost. Mladi ljudi treba da vjeruju u znanje, da se edukuju i da koriste savremene tehnologije. Budućnost maslinarstva je u spoju tradicije, znanja i inovacija - poručila je Hadži.
&nbsp;Ona je dodala da su planovi Uljare Lučka usmjereni ka daljem unapređenju kvaliteta, proširenju kapaciteta i razvoju novih proizvoda.&nbsp;
&nbsp;- Fokus ostaje na vrhunskom maslinovom ulju, ali i na jačanju prisustva na regionalnom i međunarodnom tržištu. Naš cilj je da ime Uljare Lučka postane sinonim za vrhunski kvalitet, ne samo u Crnoj Gori, već i šire - zaključila je Hadži.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Budućnost maslinarstva u spoju tradicije i inovacija

Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto objavio je danas da će njegova zemlja blokirati pokušaj Evropske unije (EU) da usvoji 20. paket sankcija protiv Rusije, kao i da će zaustaviti napore za dopremanje dalje pomoći Ukrajini.
- Na sjutrašnjem Savjetu za spoljne poslove, EU ima za cilj da usvoji 20. paket sankcija. Mađarska će ga blokirati. Dok Ukrajina ne nastavi tranzit nafte do Mađarske i Slovačke preko cjevovoda Družba, nećemo dozvoliti da se donose odluke važne za Kijev - napisao je Sijarto u objavi na Iksu (X).
Sijarto je dodao da će Mađarska takođe blokirati veliki zajam EU Ukrajini od 90 milijardi eura, koji bi trebalo da namiri vojne i ekonomske potrebe Kijeva u naredne dvije godine.
Ranije ove nedjelje, Mađarska i Slovačka su objavile da će obustaviti isporuke dizela Ukrajini zbog prekida u isporuci nafte.
Premijer Slovačke Robert Fico rekao je juče da će njegova zemlja prekinuti hitne isporuke električne energije Ukrajini ako se isporuke nafte ne obnove do sjutra.

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Na svjetskim berzama cijene dionica su ove sedmice porasle nakon vrlo nesigurnog trgovanja, dok ulagači procjenjuju koji će sektori imati koristi, a koji štete od razvoja vještačke inteligencije.
&nbsp;Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 0,25 odsto na 49.625 bodova, dok je S&amp;P 500 porastao 1,1 odsto na 6.909 bodova, a Nasdaq 1,5 odsto na 22.886 bodova, prenosi Hrportfolio.
&nbsp;Na najvećoj svjetskoj berzi cijele sedmice se tjedna trgovalo nesigurno, pa su indeksi jedan dan porasli, a već drugi pali, što je najviše zavisilo od kretanja u tehnološkom sektoru.
&nbsp;Dionice kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) posljednjih mjeseci znatno osciliraju zbog zasad skromnih dokaza da golema ulaganja u taj razvoj donose prihode i rast profita. Uz to, ulagači se plaše da su cijene tehnoloških dionica previsoke, s obzirom na to da su godinama snažno rasle.
&nbsp;Pod pritiskom su u posljednje vrijeme i akcije niza drugih kompanija, u rasponu od softverskih do logističkih, jer bi razvoj vještačke inteligencije mogao poremetiti njihove poslovne modele i zaoštriti konkurenciju.
&nbsp;- Tržište pokušava da dokuči koji su sektori poslovanja ugroženi vještačkom inteligencijom. Ta tehnologija se razvija brzo, a u ovoj fazi ciklusa ulagači shvataju da neće svi pobijediti i da se neće sva očekivanja ispuniti - rekao je Kit Bjukenen, analitičar u Global Investmentsu.
&nbsp;Dobitke na sedmičnom nivou indeksi su učvrstili tek u petak, kada je američki Vrhovni sud proglasio nezakonitim tzv. recipročne carine koje je prošle godine predsjednik Donald Tramp uveo prema zakonu o nacionalnim vanrednim situacijama.
&nbsp;To znači da se te carine, koje se kreću u rasponu od deset do 50 ofsto, moraju ukinuti.
&nbsp;Međutim, Tramp je odmah u petak potpisao dokumente o uvođenju desetodstotnih carina na uvoz iz svih zemalja, što mu zakoni dopuštaju. Uprkos tome, cijene dionica na Wall Streetu su u petak porasle.
&nbsp;- Ulagači su odahnuli, jer Trumpove nove carine nijesu veće - kazao je Majk Dikson, strateg u Horizon Investmentsu.
Tramp je danas poručio da će nove carine na sav uvoz povećati s deset na 15 odsto i da će uskoro uvesti i dodatne namete. Zbog toga se iduće sedmice može očekivati nesigurno trgovanje na berzama. Tim više, što se procjenjuje da je tužbe protiv Trampovih „recipročnih“ carina podiglo više hiljada kompanija iz svih dijelova svijeta, koje će tražiti povrat plaćenog novca.
&nbsp;Procjenjuje se da je u pitanju više od 175 milijardi USD, koje će SAD-a morati da vrati iz saveznog budžeta.
&nbsp;Na evropskim berzama nastavljen je pozitivni niz, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima većine banaka i kompanija.
&nbsp;Londonski FTSE indeks ojačao je 2,3 odsto na 10.686 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,4 odsto na 25.260 bodova, a pariski CAC 2,45 odsto na 8.515 bodova.
&nbsp;Zahvaljujući tome, STOXX 600 indeks vodećih evropskih dionica dostigao je rekordni nivo od 630 bodova.

Svjetske berze ove sedmice porasle

U emisiji Vikend popodne na Televiziji E očekuje vas dinamično i inspirativno izdanje.&nbsp;
Sa mladom evropskom ambasadorkom razgovaramo o prilikama za mlade, stipendijama i usavršavanju u inostranstvu kao i kako napraviti hrabre korake ka znanju i iskustvu.&nbsp;
U studiju nam se pridružuje i ekonomski analitičar, sa kojim otvaramo važno pitanje: koliko su politika i ekonomija zaista povezane i kako te veze utiču na svakodnevni život građana.&nbsp;
Bavimo se i izazovima urbanog života i tražimo rješenja za saobraćajne gužve u glavnom gradu i pitamo da li postoje održive alternative.&nbsp;
Za kraj, opuštamo se uz mirise i ukuse kuhinje Sandre Manojlović, koja donosi recepte za pravo vikend uživanje.
Pratite nas kao i svakog vikenda od 17 sati.

U emisiji "Vikend popodne" o prilikama za mlade, povezanosti ekonomije i politike, saobraćajnim gužvama u Podgorici...

Ukupan priliv stranih direktnih investicija (SDI) u prvih 11 mjeseci prošle godine iznosio je 867,15 miliona eura, dok se istovremeno iz zemlje odlilo 413,18 miliona eura, pokazuju preliminarni podaci Centralne banke (CBCG).
&nbsp;Neto priliv stranih direktnih investicija u prvih 11 mjeseci iznosio je 453,97 miliona eura, što je neznatan rast u odnosu na isti period 2024.
&nbsp;- Ukupan priliv stranih direktnih investicija veći je 8,08 odsto u odnosu na uporedni period - navodi se u Biltenu CBCG.
&nbsp;Iz zemlje se po osnovu ulaganja rezidenata u inostranstvo odlilo 111,23 miliona eura, dok su povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u Crnu Goru iznosila 301,95 miliona.
&nbsp;Priliv stranih direktnih investicija u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 543,6 miliona eura, što čini 62,69 odsto ukupnog. Od toga je u nekretnine uloženo 437,93 miliona eura, a u preduzeća i banke 105,67 miliona eura.
&nbsp;Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 287,73 miliona eura, što je 9,62 odsto više nego u istom periodu 2024. Preostalih 4,13 odsto se odnosilo na ostala ulaganja, odnosno na priliv po osnovu povlačenja ulaganja iz inostranstva.

CBCG: Odlilo se 413,18 miliona eura

Hronika

Marković sproveo vanredni nadzor, pa utvrdio da je Novović postupio po zakonu

Politika

Božović: Vijesti će potpasti pod apsolutnu kontrolu Vučića, u Srbiji neće postojati nijedan opozicioni medij

SDT na saslušanje pozvalo Novaković-Đurović

Tuča na putu Berane - Kolašin: Zbog nasilničkog ponašanja uhapšena dvojica pitomaca Policijske akademije

Tag: maslinarstvo

Budućnost maslinarstva u spoju tradicije i inovacija

Mađarska najavila da će blokirati usvajanje 20. paketa sankcija EU protiv Rusije

Svjetske berze ove sedmice porasle

U emisiji "Vikend popodne" o prilikama za mlade, povezanosti ekonomije i politike, saobraćajnim gužvama u Podgorici...

CBCG: Odlilo se 413,18 miliona eura

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO