U diskusiji prethodnih dana smo se saglasili da će Velika Britanija, Francuska i drugi raditi sa Ukrajinom na planu da se zaustavi borba i da ćemo o tome planu diskutovati sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) - saopštio je britanski premijer Keir Starmer nakon sastanka lidera Evropske unije u Londonu.
Svrha današnjeg sastanka je, kaže on, da se partneri ujedine oko toga.
- Da ojačamo Ukrajinu i podržimo mir za dobro svih nas. Početna tačka je da postavimo Ukrajinu na najjaču poziciju da mogu da pregovaraju sa pozicije snage. Prvi prioritet ove vlade je sigurnost i bezbjednost Britanaca. Zato sam prošle sedmice najavio najveće održivo povećanje potrošnje za odbranu od Hladnog rata. Zato sam se sreo sa Donaldom Trampom prošle sedmice - da ojačamo naše veze sa Amerikom kao nezamjenljivim partnerom u odbrani i bezbjednosti. Zato sam i domaćin današnjeg sastanka - da radimo zajedno na bezbjednosti Velike Britanije, Ukrajine i cijele Evrope - naveo je Starmer.
Juče je Velika Britanija potpisala 2.2 milijarde funti za<a href="https://etv.me/svijet/zelenski-i-starmer-dogovorili-zajam-od-tri-milijarde-eura"> vojnu pomoć</a> Ukrajini.&nbsp;
- Danas saopštavam da ćemo 1.6 milijardi funti dati Ukrajini za vazdušnu odbranu - saopštio je Starmer.
Odgovarajući na novinarska pitanja je rekao da niko nije htio da vidi ono što se desilo u petak - ali smatra da SAD nijesu nepouzdan partner, već da su pouzdan saveznik bile dugo decenija, te da to nastavljaju da budu.
- Ali ne prihvatam da SAD nije pouzdan partner. Diskusije koje smo imali se odnose da je plan za održanje mira koji podržava SAD. Radimo sa SAD - rekao je on.
Saopštio je da će se lideri sastati ponovo. Svrha plana je, kaže, da rade zajedno sa SAD.
On je naveo da je dobar ishod za Ukrajinu od vitalnog značaja za bezbjednost svake nacije.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen prethodno jer novinarima rekla da Evropa hitno mora da se ponovo naoruža.
- A državama članicama mora biti omogućeno više fiskalnog prostora za značajan porast potrošnje na odbranu - izjavila je ona nakon sastanka evropskih lidera o podršci Ukrajini, a javila agencija <a href="https://www.reuters.com/world/europe/europe-must-urgently-rearm-eus-von-der-leyen-says-2025-03-02/" target="_blank">Rojters</a>.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Ffon-der-lajen-evropa-hitno-mora-da-se-ponovo-naoruza&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Fon der Lajen je dodala da je Evropa takođe trebalo da pokaže Sjedinjenim Državama da su spremne da brane demokratiju.
- Nakon dugog perioda nedovoljnih ulaganja, sada je od najveće važnosti da značajno povećamo investicije u odbranu tokom dužeg vremenskog perioda - rekla je ona novinarima nakon sastanka u Londonu.
Poljski premijer Donald Tusk. je poručio da se Zapad neće predati Putinovoj ucjeni.
On je naveo da je današnji sastanak lidera Evrope istorijski, te da se desio u vrijeme velikog izazova za cijelu Evropu i Ukrajinu.
Rekao je da nema sumnje ko je agresor, a ko napadnut i ko je stavio Evropu na svoju stranu. Potvrdio da se govorilo o preuzimanju veće odgovornosti za finansiranje vojske i odbrane od strane evropskih zemalja.
&nbsp;On je ponovio da je Poljska najveći potrošač u NATO-u sa 4,7 odsto BDP-a i dodao da je srećan „što sve više zemalja ide dalje od riječi i deklaracija da poveća potrošnju“.
Takođe je odbacio sve sugestije o trajnom razdoru između Evrope i SAD, jer je insistirao da se ne može dozvoliti da se to dogodi.
- Srećom, svi bez izuzetka i bez obzira na bilo kakve emocije koje možemo da osjećamo želimo da naši transatlantski odnosi EU i SAD budu što jači - rekao je on.
Govoreći o samitu Evropskog savjeta sljedeće sedmice on je rekao da na njega gleda sa „opreznim optimizmom“ da će on „poslati veoma jasan impuls koji će Putinu i Rusiji pokazati da niko na Zapadu ne namjerava da se preda njegovoj ucjeni i agresiji“.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Starmer: Moramo ojačati Ukrajinu, svrha plana je da radimo sa SAD - ne prihvatam da su oni nepouzdani partner

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u London, gdje ga je zagrljajem dočekao britanski premijer Keir Starmer pred sjedištem britanske vlade.
Nakon sastanka Starmera i Zelenskog objavljeno je kako je Velika Britanija odobrila &nbsp;Ukrajini novi zajam od 2.6 milijardi funti (oko tri milijarde eura) za jačanje odbrambenih kapaciteta.
Mnoštvo okupljenih ispred vlade klicalo je kad je predsjednička povorka vozila skretala prema ulazu u britansku vladu, javlja Sky News.
Posjeta Zelenskog dolazi dan nakon što se sastao i sukobio s Donaldom Trampom u Bijeloj kući i nekoliko dana nakon što se Starmer sastao s američkim predsjednikom.
Starmer je prije početka sastanka dvojice čelnika ponovio podršku Londona Ukrajini, rekavši da "stojimo uz Ukrajinu koliko god bude trebalo". Naglasio je i "nepokolebljivu odlučnost" da se postigne trajni mir za Ukrajinu, prenosi BBC.
Zelenski je zahvalio Starmeru na podršci i kralju Čarlsu III što je prihvatio da se sastane sa njim u nedjelju. "Sretni smo što imamo takve partnere i takve prijatelje", rekao je Zelenski.
Zelenski je ranije potvrdio i sastanak sa Čarlsom III. 
Starmer &nbsp;će sjutra biti domaćin sastanka na vrhu evropskih čelnika na kojem će se raspravljati o okončanju rusko-ukrajinskog rata i široj evropskoj odbrani.

Portal ETV

Zelenski i Starmer dogovorili zajam od tri milijarde eura

U jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E otvaramo važne i aktuelne teme koje se tiču društva, zdravlja i turizma. Razgovaramo o značaju činjenice da je Crna Gora uvrštena među najistaknutije destinacije na BBC Travel listi za 2026. godinu, kao i o tome kakav efekat to može imati na turističku ponudu i imidž zemlje.
Analiziramo i koliko su građani spremni da reaguju u kriznim situacijama, te na koji način projekat „Klik za prvu pomoć“ Crvenog krsta Cetinje doprinosi spasavanju života.
U fokusu emisije biće i zaštita životinja, uz osvrt na poruke javnog protesta „Zaštitimo životinje, zaštitimo društvo“, koji NVO Kuća životinja organizuje 20. decembra ispred Vlade Crne Gore.
Bavimo se i očuvanjem mentalnog zdravlja, a gledaoci će imati priliku da saznaju kako umjetnost i kreativni izraz pomažu u procesu oporavka pacijenata Dnevne bolnice Klinike za psihijatriju KCCG.
Budite uz "Budilnik" od 07 do 09 sati na Televiziji E.

Budilnik: Crna Gora na BBC Travel listi, građanska spremnost u krizama i teme od javnog značaja

U emisiji Srećan dan govorimo o tome kako slavimo praznike i važne trenutke – uz buku, sjaj i pirotehniku, ili uz mjeru i obzir?&nbsp;
Otvaramo temu upotrebe pirotehnike i njenog uticaja na djecu, životinje, komšije...Gdje je granica između slavlja i uznemiravanja i koliko smo spremni da preuzmemo odgovornost za zajednički prostor? &nbsp;
U nastavku emisije govorimo o moći intuicije i muzike. Gošća je Milena Radulović, pjevačica, koja će predstaviti novu pjesmu. Gastro dio donosi sofisticirane, ali lagane zalogaje.&nbsp;
Anđela Vujović, menadžerka gastronomije, priprema tartar od gambora u avokadu, kao i ceviche na podlozi od krastavca – svježe kombinacije koje spajaju estetiku, balans i ukus.&nbsp;
Gledajte Srećan dan, od devet do 11 sati na Televiziji E.

U "Srečnom danu" o: intuiciji, savremenom gastronomskom pristupu, muzici... u emisiji

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je večeras u Briselu da postoji stvarna volja Evropske unije da se, ako neka država bude spremna, do sredine 2029. ostvari proširenje.
On je novinarima pri ulasku na samit EU-Zapadni Balkan rekao da ne zna dovoljno o tome zašto prvi put na ovom samitu nema predstavnika Srbije.
- Gospodin Vučić i Srbija sami moraju objašnjavati - rekao je.
Današnji sastanak, naveo je, treba da bude dodatni podsticaj politici proširenja Evropske unije.
- Za nas su to strateški gledano izrazito važne zemlje, nama su to susjedne zemlje. Države koje dobro poznajemo, želimo da nastave sa reformama, da one budu za dobrobit i građana tih zemalja i ispune kriterijume - rekao je.
Istakao je da se Hrvatska posebno snažno zalaže za BiH.
- Prvi put osjećamo ne samo unutar Komisije, nego i u Evropskom parlamentu, a rekao bih i među bitnim članicama Evropskog savjeta da postoji stvarna volja ako je to moguće, ako se ispune kriterijumi, do kraja mandata ove Komisije i Parlamenta, znači sredine 2029. pokuša odlučiti, uz uslov da je neka od zemalja spremna, da se ostvari stvarno pristupanje nakon Hrvatske. Do ove godine nisam osjećao takvu promjenu, to je ohrabrujuće - dodao je Plenković.
Rekao je i da se sada pokušava na proces proširenja staviti "geopolitička optika", odnosno da bi se neki procesi mogli brže i dinamičnije završavati.
- Vjerujem da ćemo sjutrašnju raspravu iskoristiti da vidimo kakav je preovladavajući stvar danas država članica, kojom dinamikom i kojim pristupom naprijed jer je očito da se atmosfera izmijenila - rekao je.

Plenković: Proširenje moguće do 2029, Srbija mora sama da objasni zašto danas nije na samitu

Društvena polarizacija, nepovjerenje u institucije i izražena &nbsp;socijalna distanca mladih prema pojedinim društvenim kategorijama &nbsp;zahtijevaju koordinisan, dugoročan i sistemski odgovor svih relevantnih aktera.
To je poručeno je sa panel diskusije „Mladi u kontekstu društvene polarizacije – mogućnosti i izazovi za sistemski odgovor“, koju je organizovao Forum MNE.
Martina Markolović iz Akcije za ljudska prava ocijenila je rezultate istraživanja „Društvene vrijednosti i otpornost mladih na polarizaciju u društvu, ekstremna i radikalna ponašanja“, koje je sproveo Forum MNE, kao alarmantne i otrežnjujuće.
- Ovi podaci moraju biti signal za sve nas da se zapitamo gdje i kako kao društvo griješimo - poručila je Markolović, ističući posebno izraženu distancu mladih prema LGBTIQ osobama, nedostatak empatije i osjećaj mladih da su istovremeno žrtve.
Ona je naglasila da netrpeljivost i manjak tolerancije proizilaze iz predrasuda, stereotipa, nedovoljne informisanosti i nepoznavanja ljudskih prava, te da je neophodno o ovim temama početi razmišljati već u najranijem uzrastu.
- Moramo ranije i sistematičnije raditi na edukaciji djece o osnovnim ljudskim pravima u 21. vijeku - kazala je Markolović
Viša savjetnica u Kancelariji za mlade i saradnju sa civilnim društvom Glavnog grada Podgorica Ksenija Borilović istakla je da je tokom procesa kandidature Podgorice za Evropsku prijestonicu mladih prepoznata potreba da svi akteri djeluju sinhronizovano.&nbsp;
&nbsp;- Istraživanja i kontinuirana komunikacija sa mladima pokazali su da je nepovjerenje ključni problem koji često nije vidljiv na površini. Aplikaciju smo zasnovali na pretpostavci da Podgorica kao prijestonica mladih nije grad bez izazova, već grad koji prepoznaje izazove i zajedno sa civilnim sektorom i mladima gradi kapacitete da ih prevaziđe - kazala je Borilović.
Ona je naglasila da su prvi koraci bili široki konsultativni procesi i dijalozi sa mladima, vođeni ne samo od strane institucija, već i samih mladih.&nbsp;
- Otvorili smo teme polarizacije, podjela i nepovjerenja u institucije, jer su kritički stavovi mladih ključni ako želimo da kreiramo politike koje će zaista odgovoriti na ove izazove. Ovi procesi nijesu riješili sve probleme, ali su dali snažan zamah njihovom rješavanju kroz neformalno obrazovanje, građansko obrazovanje, medijsku pismenost i otvaranje prostora namijenjenih mladima - poručila je Borilović.
Una Vukotić iz RYCO-a istakla je da istraživanja ukazuju na zabrinjavajuću nepripremljenost mladih za dijalog, ali i na duboko ukorijenjene predrasude koje su posljedica nasljeđa sukoba devedesetih godina i prenose se generacijama.
- Regionalna kancelarija je osnovana upravo da odgovori na ove izazove. Mladima pružamo priliku da kroz lična iskustva, putovanja i susrete sa vršnjacima iz regiona sami formiraju stavove - kazala je Vukotić.
Prema njenim riječima, lična iskustva i direktni kontakti predstavljaju „zdrav početak“ koji kasnije teško mogu poljuljati predrasude i negativni narativi.&nbsp;
Ona je upozorila i na izraženu skepsu mladih da su pozitivne promjene moguće, naglašavajući odgovornost svih društvenih aktera da njeguju demokratske vrijednosti, toleranciju i odgovoran pristup sadržajima koji se plasiraju putem društvenih mreža.
Omladinska aktivistkinja Andrijana Radović istakla je da pitanja mladih nijesu odgovornost jedne institucije, već cijelog društva, uključujući i medije.
- Teme mladih nijesu u fokusu, jer se često smatraju neatraktivnim, što je posljedica medijskog okruženja u kojem živimo - kazala je Radović, upozoravajući na negativne uzore koje mediji često promovišu.
Ona je naglasila da sistem snosi najveću odgovornost jer mladima nije pružio dovoljno alata za razvoj kritičkog mišljenja.
- Nijesmo ih naučili kako da se odnose prema štetnim sadržajima na društvenim mrežama i kako da ih učine nevažnim - zaključila je Radović.
Tokom diskusije „Mladi o društvenoj polarizaciji - Ko i na koji način oblikuje njihove stavove i vrijednosti?“ u kojoj su učestvovali mladi ljudi različitih profila, zaključeno je da se stavovi i vrijednosti mladih danas oblikuju u složenom okruženju u kojem porodica, obrazovni sistem, institucije i digitalni prostor imaju jednaku odgovornost, a volonterski rad i neformalno obrazovanje su odlični alati za snaženje mladih koji su sistemu nevidljivi i isključeni iz procesa odlučivanja.
Građanska aktivistkinja Jasmina Bigović ukazala je na snažan uticaj okruženja i digitalnih sadržaja na formiranje vrijednosti mladih.
- Mladi su danas stalno izloženi informacijama, ali kvalitet tog sadržaja često je problematičan, što zahtijeva ozbiljan razgovor i uključivanje odraslih - rekla je Bigović.
Ona je naglasila da se odgovornost ne može prebaciti isključivo na mlade, već da ključnu ulogu imaju porodica, škola i šira zajednica, posebno kroz građansko i neformalno obrazovanje.
Bigović je upozorila i na gubitak autoriteta obrazovnih institucija, kao i na rastući uticaj radikalnih sadržaja na društvenim mrežama, naročito među dječacima.
Ukazala je na važnost volontiranja i neformalnog obrazovanja, kao prostora u kojem mladi razvijaju osjećaj odgovornosti, pripadnosti i kritičkog mišljenja.
- Mladi ne smiju posmatrati kao neiskusni, već kao resurs društva - zaključila je Bigović.
Milena Šćepanović iz ADP ZID, posvećena razvoju politika za mlade, ocijenila je da izbor uzora mladih jasno pokazuje vrijednosti zajednice u kojoj odrastaju.&nbsp;
- Kultura, umjetnost i aktivizam imaju snažan potencijal da oblikuju pozitivne društvene obrasce, ali samo ako postoje realne aktivnosti, a ne samo formalne strategije - rekla je Šćepanović.
Ona je ukazala na jaz između kvalitetnih politika i njihove slabe realizacije, naglašavajući da se "mladi rijetko konsultuju u procesima donošenja odluka koje ih se direktno tiču".
Šćepanović je rekla " da volontiranje daje prostor tihim i povučenim mladima da razviju vještine, samopouzdanje i osjećaj pripadnosti".
Posebno je naglasila da su mladi danas gotovo potpuno izgubili povjerenje u političke aktere, koji ih se, kako je rekla, često sjete samo u predizbornim periodima, što dodatno doprinosi osjećaju nevidljivosti i pasivnosti mladih u javnom prostoru.
Nađa Stojanović iz NVO Master poručila je da mladi nijesu neiskreni niti nezainteresovani, već da često nemaju institucije koje ih zaista slušaju.&nbsp;
- Mladi imaju jasno formirane stavove i žele da se bave važnim društvenim pitanjima, ali im se rijetko pruža prilika da budu ravnopravni sagovornici - rekla je Stojanović.
Ona je naglasila da se povjerenje mladih u institucije može vratiti jedino kroz otvoren dijalog i izgradnju odnosa zasnovanog na poštovanju, posebno u obrazovnom sistemu.&nbsp;
- Snažan i povjerljiv odnos između mladih i obrazovnih institucija &nbsp;predstavlja jedan od ključnih temelja za aktivnije učešće mladih u društvu".
Ajša Đečević iz Foruma MNE ocijenila je da nalazi istraživanja ne donose iznenađenja, već potvrđuju dugogodišnju stagnaciju u odnosu društva prema mladima.
- Poražavajuće je to što se u posljednjih deset godina suštinski malo toga promijenilo kada je riječ o položaju mladih - rekla je Đečević.
Ipak, ona je istakla kao ohrabrujuće to što mladi i dalje najveći uticaj prepoznaju u porodici i bliskom okruženju, što predstavlja važan potencijal za prevenciju i zaštitu.&nbsp;
Đečević je kazala da " odgovornost leži i na odraslima, kao i na obrazovnom sistemu, koji mora pružiti prostor za građansko obrazovanje i aktivno učešće mladih".
Zaključila je da mladi moraju biti prepoznati kao nosioci promjena, uz jasnu poruku da je neophodan kontinuiran dijalog sa institucijama, veća valorizacija uspješnih mladih ljudi i jačanje neformalnog obrazovanja, naročito u manjim i lokalnim sredinama.
Događaj je organizovan u okviru projekta "(De)polarizovani mladi u Crnoj Gori" koji Forum MNE &nbsp;sprovodi uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Kraljevine Holandije.

Šćepanović: Kultura, umjetnost i aktivizam ključni za stvarne društvene promjene

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.