Vjetroelektrana Gvozd, koja se gradi na području Krnova, počeće sa proizvodnjom električne energije krajem marta, čime se, četiri mjeseca prije roka, završava realizacija jednog od najznačajnijih energetskih projekata u oblasti obnovljivih izvora u Crnoj Gori.
Time Crna Gora dobija prvi novi obnovljivi izvor energije u vlasništvu države nakon više od 40 godina, dok se značajan dio planirane proizvodnje očekuje već u 2026. godini.
Projekt menadžer vjetroelektrane Gvozd Nikola Vukotić kazao je za Bankar da će tokom probnog rada uslijediti postepeno dostizanje punog kapaciteta.
- Početak probnog rada planiran je krajem narednog mjeseca. Tokom prvih mjesec do dva proizvodnja će biti nešto slabija zbog testiranja koje se obavlja na turbinama. Već od drugog ili trećeg mjeseca proizvodnja struje iz vjetroelektrane Gvozd trebalo bi da se približi planiranom nivou - istakao je Vukotić.
Prema projektnim parametrima, planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh, što je dovoljno da se električnom energijom snabdije oko 25 hiljada domaćinstava, uz očekivane sezonske oscilacije u proizvodnji.
- Planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh, pri čemu je proizvodnja neravnomjerno raspoređena tokom godine – u pojedinim mjesecima veća, u drugim manja. Ipak, značajna proizvodnja očekuje se ranije od planiranog roka za 2026. godinu, što znači da smo ispred predviđenih ciljeva - pojasnio je Vukotić.
Raniji početak rada prvog dijela projekta otvara prostor i za nastavak razvoja na lokalitetu Gvozd, gdje su već u toku pripreme za drugu fazu.
- Očekivanja su pozitivna. Uskoro krećemo i s projektom Gvozd 2, dok će Gvozd 1, nakon dobijanja upotrebne dozvole, ući u komercijalni rad, čime će VE Gvozd postati još jedan proizvodni objekat državne Elektroprivrede - &nbsp;dodao je Vukotić.
Iz Elektroprivrede Crne Gore ranije su kazali da je ugovor o kreditu u iznosu od 82 miliona eura, za potrebe finansiranja izgradnje VE Gvozd i priključne infrastrukture, potpisan 19. juna 2023. godine, predstavljao najveću direktnu investiciju EBRD-a u energetskom sektoru Crne Gore do tada. Novi aranžman za VE Gvozd 2, pojasnili su iz kompanije, bio je logičan nastavak tog partnerstva i dodatni snažan korak u diversifikaciji i dekarbonizaciji energetskog sektora Crne Gore.
Vjetroelektrana Gvozd, za koju je kamen-temeljac postavljen krajem novembra 2024. godine, predstavlja jedan od ključnih energetskih projekata u Crnoj Gori u oblasti obnovljivih izvora, sa značajnim doprinosom energetskoj sigurnosti i dugoročnom smanjenju zavisnosti od uvoza električne energije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Krajem marta prva struja sa Gvozda, u pripremi i Gvozd dva

Crna Gora ostaje posvećena produbljivanju saradnje sa Kosovom u duhu dobrosusjedskih odnosa i međusobnog poštovanja, poručio je potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Camaj, te potvrdio podršku evropskom i evroatlantskom putu Kosova, uključujući proces članstva u Savjetu Evrope i NATO-u. Camaj je boravio je u Prištini povodom obilježavanja 18. godišnjice nezavisnosti Kosova, gdje je imao više odvojenih susreta sa predstavnicima zakonodavne, akademske i lokalne vlasti, kao i sa studentima iz Crne Gore koji studiraju na Kosovu. Tokom sastanka Camaja sa predsjednicom Skupštine Kosova, Albulenom Hadžiu, razgovarano je o bliskim i prijateljskim odnosima između Crne Gore i Kosova, kao i o mogućnostima njihovog daljeg unapređenja, naročito na parlamentarnom nivou.&nbsp; - Poseban akcenat stavljen je na intenziviranje saradnje dva parlamenta kroz razmjenu iskustava i dobrih zakonodavnih praksi, te jačanje uloge grupa prijateljstva kao važnog instrumenta parlamentarne diplomatije - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore. Camaj je uputio čestitke povodom godišnjice nezavisnosti Kosova, kao i povodom njenog izbora na funkciju predsjednice Skupštine, ističući podršku jačanju demokratskih institucija, vladavini prava i održivom ekonomskom i društvenom razvoju.&nbsp; U okviru posjete, potpredsjednik Skupštine sastao se i sa predsjednicom Akademije nauka i umjetnosti Kosova, Justinom Široka Pulom. Sagovornici su naglasili značaj saradnje između akademija dvije države kroz zajedničke projekte, naučnu razmjenu i institucionalno povezivanje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130256_db6025670611d954f21515fd9089907b6ead85b4ca4777e30a901cf6f9c3a9fc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218130256_db6025670611d954f21515fd9089907b6ead85b4ca4777e30a901cf6f9c3a9fc" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Camaj na sastancima u Prištini"> </figure>  Tom prilikom, Camaj je podsjetio na inicijativu o osnivanju Instituta za albanologiju u Crnoj Gori, kao važnog koraka u očuvanju jezika, kulture i identiteta. Camaj je razgovarao i sa gradonačelnikom Prištine, Perparimom Ramom, sa kojim je razmotrio mogućnosti unapređenja saradnje između glavnih gradova i drugih opština, posebno u oblasti kulture, turizma i razmjene dobrih praksi u lokalnoj upravi. Istaknuta je spremnost za jačanje veza između Prištine, Podgorice i Kotora kroz konkretne projekte i institucionalnu saradnju. Tokom boravka u Prištini, potpredsjednik Skupštine susreo se i sa studentima iz Crne Gore koji studiraju na Kosovu, sa kojima je razgovarao o njihovom akademskom iskustvu i potrebi daljeg jačanja institucionalne podrške. Camaj je imao i više neformalnih susreta sa drugim državnim zvaničnicima Kosovo, kao i sa brojnim predstavnicima diplomatskog kora. Sastancima je prisustvovao i ambasador Crne Gore na Kosovu Bernard Čobaj.

Camaj: Podrška evropskom putu Kosova, posvećeni smo jačanju saradnje

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u tzv. slučaju Zlatarska ulica predstavlja institucionalni pad i ozbiljan problem pred učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju (EU), poručuju iz Akcije za ljudska prava (HRA).
Kako navode, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je 9. februara ove godine odbacilo krivičnu prijavu u tzv. slučaju Zlatarska ulica, za policijsko zlostavljanje advokata Branimira Vukčevića i kanadskog državljanina Momčila Baranina 24. oktobra 2015. godine, uz obrazloženje da je krivično gonjenje zastarjelo još 2021. godine.&nbsp;
Akcija za ljudska prava ističe da ova odluka proglašava sistemski neuspjeh Državnog tužilaštva Crne Gore da obezbijedi kažnjavanje očigledne policijske torture, koju je cijeli svijet mogao da vidi, zahvaljujući snimku novinara Vijesti.
Odluka o zastarijevanju krivičnog gonjenja, kako pojašnjavaju, dolazi pošto su i <a href="https://www.hraction.org/2017/06/21/2162017-usvojena-ustavna-zalba-zbog-neistrazene-policijske-torture-u-ulici-zlatara-2015-godine/" target="_blank">Ustavni sud Crne Gore</a> i <a href="https://www.hraction.org/2021/03/11/zlatarska-ulica-evropski-sud-za-ljudska-prava-utvrdio-da-je-crna-gora-prekrsila-clan-3-evropske-konvencije-o-ljudskim-pravima/" target="_blank">Evropski sud za ljudska prava</a> utvrdili da državno tužilaštvo nije sprovelo istragu u skladu s međunarodnim standardima.
- Oštećeni Branimir Vukčević će na ovu odluku podnijeti pritužbu Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, sa zahtijevom da se krivično djelo kvalifikuje kao mučenje, tj. nezakonito kažnjavanje, i da se time produži rok zastarijevanja do 2035. Baranina i Vukčevića su 24. oktobra 2015. godine, oko 22:30 časova, u centru Podgorice, u ulici Miljana Vukova (tzv. Zlatarskoj ulici), pretukli policijski službenici. Do toga je došlo nakon prekida protesta u organizaciji Demokratskog fronta od strane policije. Građani Baranin i Vukčević nijesu učestvovali u neredima, nijesu pružali otpor, nijesu lišeni slobode, niti je protiv njih ikada pokrenut bilo kakav prekršajni ili krivični postupak. Policijski službenici su ih primorali da legnu na trotoar, tukli ih, vrijeđali i psovali, šutirali, a zatim ih, nakon što su im nanijeli tjelesne povrede, (kasnije potvrđene ljekarskom dokumentacijom) ostavili da leže na ulici bez pružanja pomoći - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Prema njihovom saopštenju, uprkos težini navoda i dokazima, policajci koji su izvršili zlostavljanje do dan danas nijesu identifikovani, više od deset godina nakon događaja.&nbsp;
Predmet je, kako navode, čitavu deceniju ostao u izviđajnoj fazi, da bi krivična prijava konačno bila odbačena – ne zbog nepostojanja dokaza, već zbog zastarjelosti koju je proizvelo nepostupanje nadležnih organa.
- Skandalozno je i to što je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici predmet držalo u radu i više od četiri godine nakon datuma za koji sada tvrdi da je nastupila zastarjelost. Svakako, u predmetu su posljednju radnju preduzeli 2021. godine, pošto je Evropski sud za ljudska prava objavio presudu u predmetu Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, u kojoj je utvrdio kršenje člana 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima - ističu iz HRA.&nbsp;
HRA je, kako podsjećaju, još 22. januara 2017. godine podnijela ustavne žalbe u ime Baranina i Vukčevića.&nbsp;
Ustavni sud Crne Gore je 21. juna 2017. godine jednoglasno utvrdio povredu ustavne zabrane torture zbog nedjelotvorne istrage policijskog zlostavljanja – po prvi put u svojoj praksi. Uprkos toj istorijskoj odluci, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici nikada nije sprovelo istragu u skladu sa minimalnim evropskim standardima. Nakon toga, Evropski sud za ljudska prava je 11. marta 2021. godine utvrdio da Crna Gora nije sprovela brzu, temeljnu, nezavisnu i djelotvornu istragu, niti je obezbijedila javni nadzor nad istragom, čime je dodatno produbljena nekažnjivost. Sud je posebno ukazao da državni organi nijesu otklonili nedostatke istrage ni nakon odluke Ustavnog suda, da nijesu saslušani svi svjedoci, da nije ispitano ko je sve bio na terenu, da Forenzički centar nije bio uključen, kao i da oštećenima nije obezbijeđeno adekvatno učešće u istražnom postupku. Sud je naglasio i potpunu zavisnost tužilaštva od policijskih struktura koje su bile u istom komandnom lancu kao i osumnjičeni policajci, što je isključilo nezavisnost istrage. Evropski sud za ljudska prava, kome je takođe podnijeta predstavka jer država nije sprovela adekvatnu istragu ni poslije odluke Ustavnog suda, jasno je poručio da isplata novčanih naknada štete i disciplinsko kažnjavanje jednog rukovodioca ne mogu zamijeniti obavezu sprovođenja djelotvorne istrage - dodaju iz HRA.
Upravo zato, kako kažu, Evropski sud za ljudska prava je zaključio da Baranin i Vukčević, uprkos ostvarivanju prava na naknadu štete, nijesu izgubili status žrtava.
- Odgovornost za ovaj institucionalni neuspjeh snose postupajući državni tužioci u ovom predmetu – Danka Ivanović Đerić i Slađana Španjević Volkov, koje su prve i najduže postupale u predmetu, kao i državni tužioci koji su se uključili nakon presude Evropskog suda za ljudska prava – Vukas Radonjić, Haris Šabotić i Romina Vlahović. Naravno, odgovorni su i rukovodioci Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, koji nisu našli za shodno da obezbijede otkrivanje i kažnjavanje pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) koji su izvršili akte torture. Direktor Uprave policije u vrijeme događaja bio je Slavko Stojanović (2013-2018), a zatim Veselin Veljović, Zoran Brđanin i Lazar Šćepanović, dok su ministri unutrašnjih poslova bili Raško Konjević (2013-2016), Goran Danilović, Melvudin Nuhodžić, Sergej Sekulović, Filip Adžić i Danilo Šaranović - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iako je SAJ rasformiran 2019. godine, prema njihovim riječima, njegovi (nekažnjeni) pripadnici su i danas službenici Uprave policije.
- Odbacivanje krivične prijave zbog zastarjelosti u predmetu u kojem su kršenje zabrane torture već utvrdili i Ustavni sud i Evropski sud za ljudska prava je težak poraz vladavine prava u Crnoj Gori. Ovo pogotovo ako se ima u vidu da je ostala nekažnjena i tortura nad Kolašincima na magistrali u Podgorici iste večeri, takođe od strane pripadnika SAJ. Posebno je bila nedjelotvorna istraga i torture nad Miloradom Mijom Martinovićem, bez obzira na kažnjavanje dvojice SAJ-ovaca koji su preuzeli krivicu na sebe za torturu koju je njih dvadeset sprovelo nad Martinovićem, pri tom uništavajući i njegovo vozilo u ulici Jovana Tomaševića. Crna Gora mora da obezbijedi djelotvorne istrage torture ako želi da postane država vladavine prava i da se učlani u EU. Isplata odštete iz budžeta koji se puni novcem svih (nedužnih) građana nije dovoljna i ne može da zamijeni individualnu odgovornost policajaca koji su odgovorni za torturu - to je Crnoj Gori jasno saopštio Evropski sud za ljudska prava - "jer bi u protivnom bilo moguće da službena lica praktično nekažnjeno zloupotrebljavaju prava onih pod njihovom kontrolom" (presuda Baranin i Vukčević protiv Crne Gore, tačka 108) - pojašnjavaju iz HRA.
Primjena standarda iz prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako zaključuju, je završno mjerilo za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problempred učlanjenje u EU

Ambijent za medijske profesionalce u Crnoj Gori koji izvještavaju o osjetljivim temama postao je izrazito neprijateljski. Na to ukazuje činjenica da je broj zabilježenih kršenja slobode medija više nego udvostručen u proteklih godinu dana, objavljeno je u <a href="https://europeanjournalists.org/wp-content/uploads/2026/02/MFRR-Monitoring-Report-2025-1.pdf" target="_blank">godišnjem izvještaju o monitoringu za 2025. godinu</a> koji su objavili partneri Media Freedom Rapid Response (MFRR).
Izvještaj su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI).
Prema podacima iz izvještaja, koji su pripremili European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), European Federation of Journalists (EFJ) i International Press Institute (IPI), tokom 2025. godine evidentirano je 20 slučajeva kršenja slobode medija, koji su pogodili 32 medijska radnika ili subjekta povezana s medijima u Crnoj Gori.&nbsp;
Polovina evidentiranih slučajeva odnosila se na zastrašivanje i prijetnje, uključujući pet ozbiljnih prijetnji smrću, koje su u najvećem broju slučajeva upućivala privatna lica putem interneta.
U izvještaju se ističu verbalni napadi poslanika Demokratske Crne Gore Borisa Bogdanovića i Momčila Lekovića na Televiziju E, M portal i Analitiku koje su javno optužili da su "korumpirane sluge i zaštitnici mafije".
Podsjeća se i na prijetnje upućene novinarki Televizije E Itani Kaluđerović putem Fejsbuka, sadržaja "pazi da te ne pogodi metak", a da je urednica M portala Danica Nikolić dobila prijetnju snajperom.&nbsp;
Dodatno, u septembru su izražene zabrinutosti zbog diskriminatornog odnosa Ministarstva odbrane prema medijima. Povod je bio slučaj novinarke Antene M Bojane Dabović, kojoj je uskraćena akreditacija za prisustvo konferenciji za medije, zajedno sa još nekoliko redakcija.
- Jedini zabilježeni pravni incident odnosio se na povredu zaštite novinarskih izvora, nakon što su urednici portala M i ETV primili dopis koji je navodno uputio pomoćnik direktora Uprave policije, tražeći objašnjenja u vezi s tekstom o navodnom političkom pritisku na disciplinskog tužioca - navedeno je u izvještaju.
Analiza pokazuje da su najčešća kršenja slobode medija bili verbalni napadi – njih 17, zatim tri slučaja ometanja rada i jedan pravni incident. Tokom 2025. godine zabilježen je i jedan fizički napad, kao i jedan napad na imovinu.
- Meta napada bilo je i više novinara Vijesti. Istraživačka novinarka Jelena Jovanović suočila se s ponovljenim prijetnjama smrću povezanim s njenim radom na temama korupcije i kriminala, uključujući i prijetnju koja je pominjala odsijecanje glave. Novinarka TV Vijesti Alisa Hajdarpašić takođe je primila prijetnje smrću putem Fejsbuka. U avgustu je fotoreporter Vijesti Boris Pejović dobio prijetnje smrću od desetak osoba tokom izvještavanja uživo o nelegalnom uklanjanju spomenika koji se pripisuje ratnom zločincu. Pejović je izvještavao u Beranama zajedno s novinarom Stevom Vasiljevićem, koji je tom prilikom fizički napadnut, a njegova oprema oštećena - navedeno je u izvještaju.
Konstatovano je i pet slučajeva diskreditacije usmjerenih protiv tri novinara i dva medija.&nbsp;
- Jedan lučaj odnosio se na novinarku Vijesti Draganu Šćepanović, koja je godinama bila izložena klevetničkim napadima portala „Aktuelno“, u vlasništvu biznismena koji kontroliše i jedno skijalište, a o kojem je Šćepanović izvještavala u okviru svojih istraživačkih tekstova. U martu je novinarka dobila spor. Sud je u prvostepenoj presudi utvrdio da je portal Aktuelno, kroz brojne tekstove, diskreditovao Draganu Šćepanović kao ličnost i kao novinarku, te doveo u pitanje njen lični i profesionalni integritet - navodi se u izvještaju.

Udvostručen broj slučajeva kršenja slobode medija: U izvještaju i napadi Demokrata na TV E, prijetnje novinarki Kaluđerović...

Na porodičnom imanju u neposrednoj blizini porodične kuće, Bjelopoljac Spaho Ljuca izgradio je brvnaru koja je vremenom postala mjesto okupljanja prijatelja i njegovanja dugogodišnje tradicije druženja. Objekat, koji ujedno služi i kao kačara, namijenjen je prije svega privatnim susretima i boravku u prirodnom ambijentu. Ljuca u njemu proizvodi domaću rakiju, poznatu u krugu prijatelja pod nazivom „Spahovača“. Riječ je o proizvodnji isključivo za lične potrebe, bez komercijalne distribucije. Uz rakiju, kako navode njegovi prijatelji, nezaobilazan je i sto sa domaćim proizvodima, a okupljanja su najčešće praćena muzikom i razgovorom. Takva druženja, ističu, traju godinama i predstavljaju nastavak ranije uspostavljenih običaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130244_cc97a8a23c904200e757f967953277bbd1e44e912f5c9b30d5a4715e549dd95f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260218130244_cc97a8a23c904200e757f967953277bbd1e44e912f5c9b30d5a4715e549dd95f" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Spaho Ljuca"> </figure>  Jedan od njih je i tradicionalni uranak na lokalitetu Obrov, koji ovo društvo organizuje dugi niz godina. Ljuca naglašava da mu je cilj očuvanje neposrednog druženja u vremenu kada se, kako kaže, kontakti sve više svode na digitalnu komunikaciju. Posebno mjesto u tim susretima imaju i sjećanja na preminule prijatelje, o kojima se, kroz razgovore i anegdote, redovno govori tokom okupljanja. Druženja nijesu ograničena samo na jedno mjesto. Ovo društvo posjeduje i kamper vozilo kojim putuju širom Crne Gore, ali i van njenih granica, kombinujući boravak u prirodi sa zajedničkim aktivnostima. Ljuca poručuje da su međuljudski odnosi i sloga ključ trajanja svakog prijateljstva, bez obzira na vjerske ili nacionalne razlike, ističući da su zajedništvo i uzajamna podrška vrijednosti koje nastoji da očuva kroz privatna okupljanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260218130244_135f25801867d94d8b048bd66a2f2c74c8ffbe4f2e756693e08b4b35eb9e222c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260218130244_135f25801867d94d8b048bd66a2f2c74c8ffbe4f2e756693e08b4b35eb9e222c" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Brvnara Spaha Ljuce"> </figure>

Tag: hidroelektrana

Krajem marta prva struja sa Gvozda, u pripremi i Gvozd dva

Camaj: Podrška evropskom putu Kosova, posvećeni smo jačanju saradnje

Zastarjelost gonjenja za zlostavljanje u Zlatarskoj: Institucionalni pad i ozbiljan problempred učlanjenje u EU

Udvostručen broj slučajeva kršenja slobode medija: U izvještaju i napadi Demokrata na TV E, prijetnje novinarki Kaluđerović...

Brvnara Spaha Ljuce mjesto okupljanja i čuvanja tradicije u Bijelom Polju

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO