Alisu Mujeviću, Džemalu Kurpejoviću i Seadu Husoviću produžen je pritvor za još tri mjeseca, odnosno do 10. maja ove godine, saopšteno je iz Vrhovnog suda Crne Gore.&nbsp;
- Prema navodima rješenja, postoji osnovana sumnja da je A.M. kao pripadnik kriminalne organizacije, po nalozima organizatora, učestvovao u organizovanju istovara i skladištenja neocarinjenih cigareta na teritoriji Rožaja, pronalazio kupce, dogovarao količine i cijene cigareta, vrbovao druga lica radi izvršenja kriminalnih aktivnosti, te lično ili preko drugih pripadnika kriminalne organizacije preuzimao i držao novac pribavljen prodajom neocarinjenih cigareta - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Okrivljeni Dž. K, kako navode, osnovano se sumnjiči da je, kao pripadnik kriminalne organizacije, po nalozima organizatora, učestvovao u istovaru i skladištenju neocarinjenih cigareta, njihovom prevozu do kupaca, kao i u preuzimanju novca od prodaje, koji je predavao organizatorima kriminalne organizacije.
- Okrivljeni S. H. osnovano se sumnjiči da je, kao rukovodilac Stanice kriminalističke policije u Rožajama, zloupotrebom službenog položaja obavještavao organizatora i druge pripadnike kriminalne organizacije o mjerama i radnjama koje su policijski i carinski organi preduzimali ili planirali da preduzmu, čime je omogućavao da se neocarinjene cigarete nesmetano prevoze i izbjegne njihovo otkrivanje - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Pritvor svoj trojici okrivljenih produžen je zbog opasnosti od bjekstva.
- Okrivljenima A. M., Dž. K. i S. H. pritvor je prvobitno određen rješenjem sudije za istragu Višeg suda u Podgorici od 12. novembra 2025. godine , a produžen rješenjem Krivičnog vijeća tog suda od 09. decembra 2025. godine, tako da, po ovom rješenju Vrhovnog suda Crne Gore, pritvor može trajati do 10. maja 2026. godine - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Produžen pritvor Mujeviću, Kurpejoviću i Husoviću za još tri mjeseca

Bivšem šefu kriminalističke policije u Rožajama Seadu Husoviću, nekadašnjem policajcu Džemalu Kurpejoviću i njihovom sugrađaninu Alenu Mujeviću određen je pritvor do 30 dana. Odluku je donio sudija za istrage Višeg suda u Podgorici.
Pritvor im je određen zbog opasnosti od bjekstva.
Oni se sumnjiče da su dio kriminalne grupe Mujevićevog oca Muja Mujevića.
On je uhapšen je 10. aprila po nalogu Specijalnog tužilaštva.

Marija Žižić

Husović, Mujević i Kurpejović poslati u Spuž

Bivšem šefu kriminalističke policije u Rožajama Seadu Husoviću, nekadašnjem policajcu Džemalu Kurpejoviću i njihovom sugrađaninu Alenu Mujeviću određeno je zadržavanje do 72 sata nakon saslušanja u SDT- u.
Mediji su jude objavili da se oni sumnjiče da su dio kriminalne grupe Mujevićevog oca Muja Mujevića.
On je uhapšen je 10. aprila po nalogu Specijalnog tužilaštva.

Husović, Mujević i Kurpejović zadržani do 72 sata

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) saopštila je u ponedjeljak da je 53 migranta, uključujući dvije bebe, poginulo ili nestalo nakon što se gumeni čamac sa 55 ljudi prevrnuo kod obale Libije.
Čamac je isplovio iz Zavije u četvrtak, a zatim se prevrnuo kod Zuvare u petak, navodi se u saopštenju IOM, pozivajući se na preživjele. Zavija i Zuvara su priobalni gradovi zapadno od libijske prijestonice Tripolija.
- Samo dvije Nigerijke su spašene tokom operacije potrage i spasavanja koju su sprovele libijske vlasti. Jedna preživjela je prijavila gubitak muža, dok je druga rekla da je izgubila dvije bebe u tragediji - saopštila je IOM.
Više od 1.300 migranata je nestalo u centralnom Mediteranu 2025. godine, prema podacima agencije UN. Samo u januaru je prijavljeno najmanje 375 migranata kao poginulih ili nestalih u tom području nakon višestrukih „nevidljivih“ brodoloma usred ekstremnih vremenskih uslova, a vjeruje se da su stotine drugih smrtnih slučajeva ostali nezabilježeni.
- Najnoviji incident povećava broj migranata za koje je prijavljeno da su mrtvi ili nestali na toj ruti u 2026. godini na najmanje 484 - saopštila je agencija.

53 migranta udavila se kod Libije, među njima dvije bebe

&nbsp;Kada su vremena mučna, teška i puna izazova, obično se upotrebljava ona ironična, kažu kineska, kletva: ,,Dabogda živjeli u zanimljivim vremenima". &nbsp; E, da se u Crnoj Gori žive baš ta zanimljiva vremena, pokazalo se prošle sedmice. &nbsp; KOMŠIJSKA SOBA I ZAKON Prvo je direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, pokazao, i to uživo u televizijskoj emisiji, besprizornost čovjeka koji je spreman, zarad fotelje u koju je zasio, ne samo da se javno glupira banalnim, bukvalističkim tumačenjem zakona, već i da zaprijeti svakome ko javno ukaže na policijsku odgovornost zbog bjekstva Miloša Medenice. &nbsp; A o pravnoj potkovanosti Šćepanović je sam svjedočio tezom da policija, koja je bila zadužena da nadzire Medenicu, ne bi mogla da interveniše – čak i u slučaju da ovaj odluči pobjegne?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209190220_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260209190220_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SIMBOL URUŠENOG BEZBJEDNOSNOG SISTEMA: Miloš Medenica, original ili AI"> <figcaption>SIMBOL URUŠENOG BEZBJEDNOSNOG SISTEMA: Miloš Medenica, original ili AI(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Čemu onda služi nadzor, nije objasnio. Ali, kada je vidio podsmjeh sagovornika, Šćepanović je krenuo da udari sa ključnim adutom. ,,A što bi bilo, podvriskivao je Šćepanović u emisiji ,,Načisto”, ,,da je Medinica bio u komšijskoj sobi? Onda bi policija bila potpuno nemoćna – konstatovao je slavodobitno direktor Uprave policije. &nbsp; ,,Bože dragi”, tiho je promrmljao sudija Višeg suda Zoran Radović, očito šokiran Šćepanovićevim ,,što bi bilo kad bi bilo” pravnim razlozima. &nbsp; CRNOGORSKI INSPEKTOR KLUZO Stvarno, zamislite da je Medenica uskočio u komšijsku sobu – policija bi onda, kaže Šćepanović, bila bespomoćna?! &nbsp; Ovoga se ni famozni filmski inspektor Kluzo ne bi dosjetio. I džabe sudiji Radoviću pozivanje Boga u pomoć. Direktor policije ne želi da vidi svoju odgovornost, i zato - nakon 1. januara na Cetinju, kada je policija zatajila u drugom masovnom zločinu - nije osjetio ni zrno odgovorsnosti. Nije mu se obraz zacrvenio i nakon serije mafijaških ubistava u Podgorici, na Cetinju... &nbsp; I vidi se da je izabran na tu poziciju kao kadar Demokrata. I oni su imuni na osjećaj odgovornosti, koliko god ljudi da strada. To je ta primijenjena amoralnost postavgustovske većine: Aleksa Bečić, Boris Bogdanović i ostale Demokrate su onu devizu nacionalističkih srpskih stranaka - ,,Sve za srpstvo, srpstvo ni za što“, utilitarno promijenili. Pa sad važi deviza: ,,Sve za fotelju, fotelju ni za što“. &nbsp; OPERATIVCI BEZ OPERATIVNIH SPOSOBNOSTI I bilo je sasvim očekivano ukazanije i jednog drugog, važnog kadra Demokrata, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića. Koji je prije samo dva dana, došao je do senzacionalnog otkrića. &nbsp; Koje je, valjda danas, ako se sreo sa Milojkom Spajićem uživo – i zvanično objelodanio. ,,Policija raspolaže podacima o tome ko je pomogao Milošu Medenici da pobjegne”, &nbsp;obavijestio je javnost ministar unutrašnjih poslova. &nbsp; Dakle, punih deset dana od bjekstva Medenice, ministar Šaranović otkriva da su njegovi operativci saznali ko su bili jataci. Ali, javnost nikako da sazna: zašto tu osobu – ili više njih – &nbsp;policija onda nije uhapsila? Ili je, ipak, besmisleno to pitati funkcionera Demokrata? Šaranović je pravo otjelotvorenje one čuvene misli čuvenog Duška Radovića: sposobnost nesposobnih je u tome da - onesposobe sposobne. &nbsp; Pa onda, naravno, ni Šaranoviću, kao i Šćepanoviću, ne pada na pamet da preuzmu makar dio odgovornosti, ni da se uštinu za obraze. &nbsp; Ko zna, možda oni misle da je veliki uspjeh što sada imamo - samo dva bjegunca, pa bi još valjalo da ih premijer Spajić nagradi! &nbsp; SPECIJALNI PROGON SPECIJALNE TUŽITELJKE I moguće da je premijera Spajića u pokušaju nagrađivanja čelnika policije &nbsp;spriječila - bjekstvom, a potom i otvorenim pismom - bivša specijalna tužiteljka Lidija Mitrović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209190228_5841436843b2338d861bb17d630fcf1641c81f724dda42f6aa47eb70b21e5a60.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260209190228_5841436843b2338d861bb17d630fcf1641c81f724dda42f6aa47eb70b21e5a60" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="KAD POLITIKA ZAVLADA PRAVOSUĐEM: Apelacioni sud Crne Gore "> <figcaption>KAD POLITIKA ZAVLADA PRAVOSUĐEM: Apelacioni sud Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Koja ne želi, kako kaže, nevina u zatvor i ne želi da bude zatvorska žrtva osvetničkog progona glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. &nbsp;&nbsp; U pismu javnosti Mitrović tvrdi da - nakon što je Vladimir Novović koji je prema njoj dva puta donosio obavezujuće uputstvo, da ne smije da tužilački goni ministraku Oliveru Injac zbog kršenja Ustava i zloupotrebe položaja, glavni specijalni tužilac je svojim vjernim tužiocima, naredio tužilački progon Lidije Mitrović - zato što nije obavezno gonila neke privrednike koji su, nakon tužilačkog naloga, ipak uplatili porez državi. &nbsp; &nbsp;Dvostruki aršini govore o ličnom i političkom angažmanu Vladimira Novovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260209190232_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260209190232_d4ce7df3624c3005e7ea9d0ae2b724d768831c713e5ff02393a26ca5eff18453" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="TEMELJNI PROGON: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac"> <figcaption>TEMELJNI PROGON: Vladimir Novović, glavni specijalni tužilac(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  &nbsp;A onda je krenuo, tvrdi Mitrović, njen progon. U pismu tvrdi da je taj progon glavni tužilac Novović – preko veza sa sudijama – ozvaniio sudskom presudom, Jedno vijeće Apelacionog suda ukinuo presudu Višeg suda o sedam mjeseci zatvora, da bi promijenjeno Vijeće Apelacionog suda - u istom slučaju bez novih pravnih momenata - drugačije presudilo i učinilo kaznu zatvora pravosnažnom?! &nbsp; RASPAD SISTEMA VRIJEDNOSTI Pismo Lidije Mitrović je bilo i - ništa! Osim hitrog demantija samog Novovića, elita na vlasti u Crnoj Gori pognula je glavu i uporno ćuti na otvorene optužbe bivše specijalne tužiteljke. Nema ni najave neke istrage, da potvrdi ili opovrgne navode bivše specijalne tužiteljke... Naravno, teško je opravdati &nbsp;bjekstvo Lidije Mitrović. Nakon 25 godina rada u crnogorskom pravosuđu, morala je da se suoči i bori protiv pravosudne nepravde. &nbsp;&nbsp; Ali, jezivo ćutanje i mučno okretanje glave, odbijanje da se uoči mučna stvarnost i poražavajuća slika crnogoskog pravosuđa - ali i razrušenog sistema vrijednosti – pokazuje da se u društvu u kojem caruje partjski, grupni ili lični interes, do pravde se dolazi samo incidentno, samo slučajno. &nbsp; I ko zna, kao onoj kleveti s početka ove priče, ovo jesu zanimljiva vremena, ali ih je baš mučno živjeti. Ili, što bi se reklo: ko nas je kleo - nije dangubio. &nbsp;

Život u zanimljivim vremenima

Upravni sud odbacio je tužbu Mirjane Pajković kojom je osporila raspisani javni poziv predsjednika države Jakova Milatovića za predlaganje kandidata za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i odluku o prijedlogu kandidata za ovu funkciju.
Upravni sud odbacio tužbu Pajković u vezi izbora Zaštitnika ljudskih prava i sloboda
Sud je bio stava da se protiv ovakvih odluka ne može podnijeti tužba, jer predsjednik ima pravo da predlaže kandidata za Zaštitnika na osnovu Ustava.
Podsjetimo, na prijedlog Milatovića, 27. decembra 2025. Siniša Bjeković je u Skupštini izabran za novi mandat na čelu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Tužba je, kako navode iz Upravnog suda, odbačena u skladu sa zakonskim odredbama Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, kao i odredbe Ustava, prema kojoj predsjednik države predlaže Skupštini Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda.
- Primjenom odredbe Zakona o upravnom sporu kojom je određeno da se upravni spor ne može voditi protiv akta donijetog u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Skupština Crne Gore i Predsjednik Crne Gore, a cijeneći pravnu prirodu akta koji se tužbom osporava u odnosu na ustavna i zakonska određenja, ovaj sud je našao da se protiv predloga Predsjednika Crne Gore da za Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore bude imenovan Siniša Bjeković, te javnog poziva koji je predsjednik raspisao za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, ne može voditi upravni spor, jer su isti donijeti u stvari u kojoj neposredno na osnovu ustavnih ovlašćenja odlučuje Predsjednik Crne Gore - saopštio je Upravni sud.

Upravni sud odbacio tužbu Mirjane Pajković u vezi izbora Ombudsmana

The President of Montenegro Jakov Milatović has submitted to Parliament a proposal to amend Article 64 of the Constitution of Montenegro in order to establish a general rule under which employees in Montenegro do not work on Sundays and on state and other public holidays prescribed by law, while at the same time providing for the possibility that exceptions to this general rule may be prescribed by law in those sectors where this is necessary to protect the public interest.
- Pursuant to Article 155, paragraph 1 of the Constitution of Montenegro, I am submitting a Proposal for a constitutional amendment by which I propose to supplement Article 64 of the Constitution so as to establish a general rule that employees in Montenegro do not work on Sundays and on state and other public holidays prescribed by law, with the possibility for exceptions to be provided by law in those activities where this is necessary in order to protect the public interest - Milatović said.
The reason for this initiative is the decision of the Constitutional Court of January 28, 2026, which repealed Article 35a of the Law on Internal Trade, finding that it violated the freedom of entrepreneurship and the principle of equality before the law.
- This has once again shown that the issue of a non-working Sunday cannot be resolved in a stable and long-term manner without a clear constitutional basis. In other words, any legislative amendment is doomed to fail in advance, because the Constitutional Court has already rendered a judgment on this issue - the President emphasized.
By amending the Constitution, he added, a clear and undisputed constitutional foundation for this right would be ensured, preventing future legal and social uncertainty.
- Dear citizens, such a solution is also grounded in the practice of certain EU countries, such as the Federal Republic of Germany, where Sundays and public holidays are constitutionally recognized as days of rest, with clearly defined exceptions in activities of public interest. This issue goes beyond day-to-day politics and represents a value-based choice for Montenegro - whether we want a state in which work, family, and dignity are constitutional categories. Bearing in mind the broad social significance of this issue, I expect the Parliament of Montenegro to support the amendment to the Constitution with regard to Article 64 and to once and for all put an end to this matter - President Milatović said in a statement.

Tag: dzemal-kurpejovic

Produžen pritvor Mujeviću, Kurpejoviću i Husoviću za još tri mjeseca

Husović, Mujević i Kurpejović poslati u Spuž

Husović, Mujević i Kurpejović zadržani do 72 sata

53 migranta udavila se kod Libije, među njima dvije bebe

Život u zanimljivim vremenima

Upravni sud odbacio tužbu Mirjane Pajković u vezi izbora Ombudsmana

Milatović submits proposal to Parliament to amend the Constitution: Right to a non-working Sunday and public holidays

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO