U hercegnopvskim domovima, tamo gdje godinama koriste drva za ogrijev i pucketa vatra iz šporeta i komina, ili kamina, ove se godine teže odlučuju na kupovinu drva ili peleta.
Četvročlanom domaćinstvu, koje počinje da nalaže vatru sredinom ili krajem novembra za četiri mjeseca treba od osam do 10 kubika drveta.
Najčešće je to bukovina, ili dubovina. No, kubik je ove jeseni dostigao 100 eura. Lani je to bilo 80 eura.
- Jeste mnogo, ali navikli smo, ništa ne može ugrijati kao vatra. Jedino smo ove godine poručili manje drva, umjesto osam samo šest kubika. Ali su već iscijepana, pa je to prednost. Ako struja ne poskupi, a kažu i da hoće od Nove godine, jeste jeftnija od drva za ogrijev - kazao je za Novski portal jedan domaćin iz Igala.
Inače, cijene ogrijevnog drveta, ali i peleta (tona je 300 eura), u proteklih pet godina povećane su za 70 do 100 odsto, a električne energije za 4,1 odsto. Zato ne čudi da se sve više domaćinstava okreću struji kao glavnom energentu.
Cijena prosječnog kilovata električne energije sa svim stavkama i porezom, uz popust za redovno plaćanje, sada košta tek nešto više od 10 centi, dok je prosjek cijena u EU za domaćinstva oko 28 centi.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Herceg Novi: Drva najskuplja, struja za sad najjeftinija za grijanje

Ekipe Komunalnih djelatnosti iz Bara su, nakon planirane sječe suvih stabala bora, u ulicama Jovana Tomaševića i Mila Boškovića, donirali - drva za ogrijev, piše Bar Info.
- Drva su donirana za tri porodice kojima je pomoć najpotrebnija, na osnovu informacija koje smo dobili od NVO Žene Bara. Na ovaj način želimo da doprinesemo zajednici i pružimo podršku sugrađanima u teškoj situaciji - saopštili su iz Komunalnih djelatnosti.
To Društvo, kako navode iz tog preduzeća, uvijek rado učestvuje i podržava ovakve akcije, jer smatraju da je solidarnost i briga za zajednicu temelj uspješnog društva.

500x500

1250x600

1084x550

Bar: Komunalci odsjekli suva stabla borova pa ih poklonili za ogrijev

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Klikovac komentarisao je na mreži X visoke cijene drva u Crnoj Gori.
- Građanima plate da porastu za 35 eura, a Spajićevim ministrima za po 500 eura - naveo je Klikovac na mreži X.
Kako ističe, tako je premijer obećao jer su se žalili da ne mogu ni drva da kupe…
- U prethodne četiri godine udvostručena cijena metra drva - Evropa Sad - zaključuje Klikovac.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrijaKlikovac%2Fstatus%2F1857697374782574702%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1857697374782574702%7Ctwgr%5E0d2f5a35b05b7e214b1f89bf300fab777fad5ee2%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Klikovac: Građanima plate da porastu 35 eura, a Spajićevim ministrima 500

Drva za ogrijev dostigla su rekordnu cijenu na primorju, pa se metar bukovih i cerovih drva može naći za 95 eura.
Kako su Portalu RTCG kazali prodavci drva, cijene drva su značajno porasle na pragu jeseni, pa su za 15 do 20 eura skuplja u odnosu na Podgoricu. 
- Drva na primorju su poskupljala, a cijene se kreću od 10 do 20 eura skuplje nego u Podgorici. Pretežno su takve cijene na relaciji Bar-Budva - rekli su prodavci drva za taj portal. 
Na nekoliko lokacija u Podgorici juče su se mogli sresti prodavci, cijepanih ali i balvanskih drva koji kažu da je trenutna cijena cijepanih bukovih drva 75 eura po metru, dok su cerova 85 eura. To znači da ko živi od penzije ili socijalne pomoći, mora izdvojiti dobranu sumu kako bi prezimio. 
Prodavci u Ulici Bracana Bracanovića prodaju drva pretežno nasložena u kamione, veće ili manje prikolice. 
- Prodaja nam ide solidno, čak i mnogo bolje nego u avgustu i septembru. Ljudi su tada po odmorima, pa i ne razmišljaju mnogo o grijanju. Kupcima često drva spakujemo u džakovima, ako im je tako lakše da ih odvezu - rekao je jedan od prodavaca. 
Cijena bukovog nerezanog drveta kreće se od 60 do 65 eura po metru.
<h2>Tona peleta u Beranama 190 eura sa prevozom </h2>
Da je grijanje na drva postalo luksuz, požalili su nam se i kupci iz Berana. 
U Beranama cijepana bukova su oko 60 eura, a cerova cijepana drva se mogu naći do 70 eura. 
- To su cijene na prikolicama na kojima je pitanje da li na njima uopšte ima kubni metar - komentar je jednog kupca iz ovog grada na sjeveru.
Dosta građana Berana se zadnjih godina grije na pelet, koji je na početku sezone stajao do 190 eura. Za 150 eura mogao se naći pelet, ali lošijeg kvaliteta. 
- Pelet sam plaćao 190 za tonu sa prevozom. Prošle godine kod istog proizvođača je bio 260, dakle 70 eura više. Čuo sam da su ove godine nagomilane ogromne zalihe peleta u velikim fabrikama. Samo u Beranama i na sjeveru ima toliko fabrika da pokriju potrebe pedeset puta više od Crne Gore Samo čekaju da im se odobri izvoz - tvrdi kupac iz Berana. 
Prošle godine su, kaže, cijene podigli trgovci koji su dolazili iz Njemačke.
- Cijene su tada išle i do 360 i 400 eura za tonu. To je dakle cijena u Crnoj Gori, a na zapadu je prodavan po hiljadu i po za tonu zbog krize energenata i rata u Ukrajini - zaključio je kupac iz Berana.

U Podgorici metar drva 75 eura, na primorju skoro 100

Premijer Slovenije Robert Golob dobio je danas poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da bude član njegovog „Odbora za mir“ koji bi trebalo da se bavi završetkom izraelskog rata u Gazi, saopštila je slovenačka vlada.
Po izvještaju Slovenačke novinske agencije (STA), Golob nije naklonjen ulasku u to tijelo, a Vlada će o toj ponudi raspravljati u četvrtak.
Vlada Slovenije je više puta ukazivala na zločine izraelskih snaga u Gazi, a državu Palestinu je priznala u junu 2024. godine. Nedavno je saopšteno i da će se zvanična Ljubljana pred Međunarodnim sudom pravde pridružiti tužbi Južnoafričke Republike protiv Izraela zbog genocida u Gazi.
Rasprava o učešću u Trampovom „Odboru za mir“ se ovih dana vodi i među ostalim evropskim državama, a dolazi u trenutku napetosti između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država o pitanju budućnosti Grenlanda kojeg Tramp želi da SAD preuzmu od Danske.
Tramp je ranije naveo da je „Odbor za mir“ srž njegovog mirovnog plana za okončanje sukoba u Gazi.
- Taj Odbor će biti jedinstven, nikada prije nije bilo ničeg sličnog - napisao je Tramp, koji bi da bude na čelu tog svog tijela.
Po planu svaka država članica bi mogla da izabere svog predstavnika, koji bi u njeno ime učestvovao na sastancima Odbora.
Tramp je mirovni plan u 20 tačaka za rješenje sukoba u Gazi objavio krajem septembra prošle godine, a 17. novembra ga je usvajanjem rezolucije pozdravio i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
U petak je saopšteno da će pored Trampa u odboru biti američki državni sekretar Marko Rubio, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof, Trampov zet Džared Kušner, a i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Robert Gejbrijel, a uz njih predsjednik Svjetske banke Adžej Banga i bivši britanski premijer Toni Bler.
Poziv za učešće u radu Odbora dobili su i predsjednik Rusije Vladimir Putin i premijer Mađarske Viktor Orban koji je odmah prihvatio poziv.

Slovenački premijer dobio poziv Trampa za učešće u Odboru za mir u Gazi

Evropa mora prestati sa pokušajima da "smiri" američkog predsjednika Donalda Trampa i umjesto toga treba da mu se suprotstavi, kao i drugim "tiranima" koji su odlučni da unište poredak utemeljen na pravilima, uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata, rekla je generalna sekretarka Amnesti internešenala Agnes Kalamar.
- Potreban nam je mnogo jači otpor - rekla je Kalamar u intervjuu za AFP na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, upozorivši da je "u pitanju kredibilitet Evrope".
Kalamar je pozvala evropske vlade da pokažu više "hrabrosti" i da znaju kako da "kažu ne".
- Moraju prestati s vjerovanjem da mogu pregovarati s tiranima, moraju prestati da misle da mogu prihvatiti pravila predatora, a da sami ne postanu njihove žrtve. To se mora zaustaviti - rekla je Kalamar, prenosi agencija Hina.
Upozorila je da svijet prolazi kroz fazu "uništavanja poretka utemeljenog na pravilima", dodajući da postoje globalne i regionalne sile koje su "odlučne da unište ono što je uspostavljeno" nakon Drugog svjetskog rata.
Otkako se prije godinu vratio u Bijelu kuću, Tramp je, prema njenim riječima, donio "čitav niz odluka koje su dovele do sloma mnogih pravila širom svijeta", a taj sistem uništava i Rusija "agresijom protiv Ukrajine".
Dodala je da poslijeratni poredak "uništava i Izrael, koji je genocidom nad Palestincima u Gazi potpuno zanemario međunarodno pravo".
Navela je da bi bilo fantastično ako forum u Davosu pomogne da se podigne svijest o tome da takvo ponašanje "može samo odvesti svijet u ponor", ali smatra da trenutno "nema dokaza o dijalogu" među globalnim donosiocima odluka.
Kalamar je ocijenila da su evropski čelnici prošle godine vodili politiku smirivanja.
- Nastojali smo da smirimo tiranina, predatora koji živi u Vašingtonu i gdje nas je to dovelo - do sve više napada i sve više prijetnji - rekla je.
Podsjetila je da evropski projekt nije samo ekonomski, već se temelji i na vrijednostima i vladavini prava, a izrazila je nadu da će evropski čelnici aktealne izazove iskoristiti kao priliku da ponovno potvrde evropski projekt.
- To zahtijeva napuštanje politike smirivanja - zaključila je, i poručila da ona "jednostavno ne funkcioniše", pozvavši Evropu na "otpor".

Kalamar: Evropa da prestane da smiruje Trampa i da mu se suprotstavi

Kanada razmatra mogućnost slanja malog kontingenta vojnika na Grenland radi učešća u vojnim vježbama NATO-a, piše Rojters.
Vojni zvaničnici su vladi predstavili planove za ovu operaciju i čekaju odluku premijera Marka Karnija, rekao je izvor za Rojters.
Prijetnje predsjednika SAD-a Donalda Trampa da preuzme Grenland predstavljaju izazov za Karnija, koji želi pokazati solidarnost s evropskim saveznicima, ali istovremeno nastoji ostati u dobrim odnosima s Trampom, koji je u prošlosti prijetio aneksijom Kanade.
- Zabrinuti smo zbog ove eskalacije, da budem potpuno jasan. Uvijek ćemo podržavati suverenitet i teritorijalni integritet država, bez obzira na njihovu geografsku lokaciju - rekao je Karni novinarima u Dohi u nedjelju.
Evropske zemlje su prošle sedmice poslale manji broj vojnog osoblja na Grenland.
Njemačka, Francuska, Švedska, Norveška, Finska i Nizozemska saopštile su da šalju vojno osoblje kako bi počele pripreme za veće vojne vježbe kasnije ove godine.

Kanada se pridružuje evropskim zemljama, razmatra se slanje vojnika na Grenland

Svjetski ekonomski forum saopštio je u ponedjeljak da iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči neće prisustvovati ovogodišnjem samitu u Davosu.
- Iako je pozvan još prošle jeseni, tragičan gubitak života civila u Iranu tokom proteklih nekoliko sedmica znači da nije primjereno da iranska vlada ove godine bude predstavljena u Davosu - saopštila je međunarodna zagovaračka nevladina organizacija sa sjedištem u Švajcarskoj na društvenim mrežama.
Odluka je donesena dan nakon što je nevladina organizacija sa sjedištem u SAD-u, United Against Nuclear Iran, saopštila da je saznala kako je Arakči "tiho dodat u raspored za govorni termin”.
Teheran se posljednjih sedmica suočio s međunarodnim osudama nakon što su antivladini protesti izazvali nasilni obračun vlasti u kojem je, prema navodima novinske agencije AP pozivajući se na izvještaje aktivista, ubijeno više od 3.900 ljudi. Arakči je postupke demonstranata osudio kao “nasilne nerede”.
Nekoliko sati prije objave švajcarskog foruma, američki republikanski senator Lindzi Grejam oštro je kritikovao organizatore zbog poziva upućenog glavnom teheranskom diplomati.
- Siguran sam da će poziv iranskom ministru vanjskih poslova da prisustvuje Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu biti podstrek moralu demonstranata koji umiru na ulicama pokušavajući ostvariti slobode i prava koja Evropa uzima zdravo za gotovo, ili možda i neće. Onima koji su zaduženi za ove programe poručujem: o čemu, pobogu, razmišljate - upitao je Grejam.
Svjetski ekonomski forum održava se od 19. do 23. januara, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp trebalo bi održati govor u srijedu.
Minhenska sigurnosna konferencija takođe je prošlog petka saopštila da je povukla poziv iranskim predstavnicima, uključujući Arakčija.

Tag: drva