&nbsp;Sa osmijehom je primio poziv od policije i drago mu je što se našao među 35 ljudi koji će biti procesuirani jer su tražili odgovornost i izražavali nezadovoljstvo zbog nezakonito dodijeljene Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore – rekao je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E glumac, reditelj i član STEGE Davor Dragojević.
Uprava policije je saopštila da je procesuirala 35 osoba zbog protesta 8. jula ispred Vile Gorica, a među kojima se našao i on.&nbsp;
Na tom protestu je bio, prisjeća se Dragojević, da izrazi nezadovoljstvo sramnim odlukama da se jednoj osobi dodijeli Trinaestojulska nagrada za neobjavljenu knjigu.
- A uz sve to, negatoru Crne Gore i svega crnogorskog, i prosto je to bila moja lična potreba da budem dio toga i izrazim protest. Mislim da je najbolje da kažem da smo došli goloruki, bez kapuljača, motki i tako dalje, i da smo došli da izrazimo nezadovoljstvo jer na to imamo pravo kao građani ove države. Ako nijesmo dio sistema, imamo pravo da svoje nezadovoljstvo izrazimo na taj način - rekao je Dragojević.
Podsjeća da su mislili da će biti procesuiranja, ali, prema policiji, zbog prekomjerne upotrebe sile, dodaje on, a ne prema građanima koji su na miran način izražavali nezadovoljstvo.
- Moram da vam kažem da sam, kad su me jutros iz policije pozvali, bio veoma ponosan i sa osmijehom na licu cijeli dan. Milo mi je, milo mi je da se nađem u društvu takvih ljudi, jer je očigledna namjera da se neke ljude koje u Crnoj Gori znaju i prepoznaju na jedan lijep način – okupi na jedno mjesto. Trideset pet nas je, a nas je bilo nekoliko stotina tamo, i ne znam zašto baš izdvojiše nas 35 - &nbsp;istakao je Dragojević.
Podsjeća da je odluka o dodjeli Trinaestojulske nagrade nezakonito donesena i poručuje da želi da živi u državi u kojoj se zakon poštuje, poštuju ljudska prava i vodi računa o kvalitetu.
Smatra da se mora utvrditi i snositi odgovornost za odluku o dodjeli nagrade, i to je, kako tvrdi, bio okidač za protest.
- Ne želim, kao što se dešava, da se preko veza primaju i nagrade i priznanja, zapošljavanja i sve ono što je dio Crne Gore – ali ja ne želim da živim u takvoj državi - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DRnzAClHVdfE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Dragojević: Mislili smo da će biti procesuiranja, ali zbog prekomjerne upotrebe sile od strane policije

Dvije predstave reditelja Davora Dragojevića, na festivalu Osmeh Niša, osvojile su četiri nagrade. Povodom uspjeha, vrlo značajnog za Gradsko pozorište, ali i za cjelokupno stvaralaštvo u ovoj oblasti, gost emisije E-uživo je Davor Dragojević.
Gošća emisije je i kantautorka Anja Zagorac, koja je objavila dva mini-albuma – „Sjećanja“ i „Vagabund“.
Panelisti emisije E-uživo osvrnuće se na istraživanja koja pokazuju da ljudi imaju tinejdžerski mozak sve do tridesetih godina života.&nbsp;
Tema emisije biće i istraživanja koja pokazuju da pritisak javnosti skraćuje život velikih zvijezda.
Pratite emisiju E-uživo, na TV E, od 16 do 18 sati.

1250x600

1084x550

E-uživo: Gosti Davor Dragojević i Anja Zagorac

Važno mi je da našoj djeci pokažemo neke druge kulture, neke druge jezike, jer je veoma važno da shvate da trebamo da čuvamo našu kulturu i naš jezik i to je glavni moto Festivala, rekao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, direktor i selektor Festivala lutkarstva Davor Dragojević.
Veoma je zadovoljan kako je ove godine protekao Festival lutkarstva, kaže Dragojević, kakve su bile predstave i kako je publika to vidjela i na koji način je reagovala na sve predstave.
Podsjetio je da su se na Festivalu predstavili reditelji iz Crne Gore, Srbije, Slovenije, Italije, Španije, Poljske, Bugarske i Rusije.
- Naša publika je izuzetno kvalitetna i zeli da vidi, a ja sam tu kao selektor imao obavezu da im napravim jednu sekciju predstava u kojima su dominantne teme ljubav, prijateljstvo, neke teme koje su svevremene, čojstvo, poštenje, a da priča o tome bude tim pozorišnim jezikom, jezikom lutaka i od 9 predstava koje su bile na Festivalu 8 su bili reditelji iz različitih zemalja - rekao je Dragojević.
Smatra da svaki reditelj nosi rediteljski potpis i svaki od njih donosi djelić kulture iz zemlje odakle dolazi. Podsjeća da se proteklih 12 izdanja Festivala igralo u 21 crnogorskoj opštini, a samo nije bio u Pljevljima, Zeta i Bar.
- Meni je važno da našoj djeci pokažemo neke druge kulture, neke druge jezike, jer je veoma važno da shvate da trebamo da čuvamo našu kulturu i naš jezik i to je glavni moto, a što je rekla jedna koleginica nije samo festival, nego misija, e upravo to je misija koju ja želim ne samo da nastavim nego da proširim, da dodam - zaključio je Dragojević.

Dragojević: Veoma je važno da djeca shvate da treba da čuvamo našu kulturu i jezik

Dvanaesti međunarodni festival lutkarstva održaće se od 30. avgusta do 3. septembra, tim povodom gost jutarnjeg dijela Ljetnjeg programa, na Televiziji E, bio je glumac i direktor Festivala Davor Dragojević.
Pripreme za festival počinju odmah po završetku prethodnog, kaže Dragojević, pa su pripreme i za ovaj festival odavno završene, ali se onda prilagođavaju nepredviđenim okolnostima.&nbsp;
- Velika sala KIC-a se renovira i neće stići do otvaranja, ne greškom KIC-a, nego spletom okolnosti, pa onda traženje alternativnih rješenja, pa onda otkazivanja smještaja i tome slično, tada kreće novi rad, sve ispočetka maltene. Ali, sve je spremno i 30.avgusta će biti otvaranje, još uvijek nijesmo sigurni gdje će biti, nadamo se da će uspjeti renoviranje dijela Velike sale KIC-a, da makar imamo otvaranje Festivala u KIC-u, to bi nam značilo, jer ipak je KIC neko ko je sa nama &nbsp;od početka i u toj kući se osjećamo slobodno i Festival je zapravo festival samo kad je tamo - rekao je Dragojević.
Organizator festivala je, podsjeća on, Muzički centar Crne Gore i tamo će biti izvedene neke od &nbsp;predstava.
U okviru festivala biće izvedeno devet predstava, jer se ove godine prilikom selekcije odlučio da napravi jedan zanimljiv eksperiment.&nbsp;
- Govorimo o rediteljima koji daju tu finu notu predstavi, pa ćemo imati reditelje iz Srbije, Crne Gore, Rusije, Poljske, Španije, Italije, Slovenije, Bugarske, a svako od njih donosi nešto svoje i svako od njih ima mali pečat iz zemlje odakle dolazi - istakao je Dragojević.
Sve informacije o predstavama se mogu naći na Instagram i Facebook nalogu, kao i na sajtu lutkarstvo.me.
- Prvog dana ćemo imati Pozorište lutaka ,,Pinokio” iz Beograda i predstava Snježana i sedam patuljaka, zatim Korifej teatar iz Kolašina na otvaranju festivala sa predstavom Vilinska gora, drugog dana Pozorište za djecu Republike Srpske iz Banja Luke sa predstavom ‘’Crvenkapica’’, nakon toga u večernjem terminu Pozorište lutaka iz Mostara sa predstavom ‘’Mačak u čizmama’’. Trećeg dana festivala gost iz Španije David Zuazola sa predstavom The Walker, u večernjem terminu gostuje Pozorište za djecu iz Subotice sa predstavom ,,Želim da budem normalan’’. Četvrtog dana festivala Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca sa predstavom ‘’Životinjske priče’’, večernji termin pozorište Del drago iz Ravene sa predstavom ‘’Pinokio’’ i petog dana u prije podnevnim satima biće predstava Gradskog pozorišta iz Podgorice ‘’Pomelo mali ružičasti slon’’, tako da smo na taj način zaokružili tih devet produkcija - precizirao je Dragojević.
Kaže da će stručni žiri čine glumac i kompozitor iz Beograda Alek Rodić, dramaturg iz Bugojna iz BiH Vahid Duraković, publicista, novinar, magistar dramaturgije Vanja Kovačević, kao i jako dobar dječji žiri sačinjen od desetak podgoričkih osnovaca.&nbsp;
Zatvaranje Festivala, najavljuje Dragojević, bića na Sastavcima Morače i Ribnice u čast nagrađenih pjevaće dječiji hor Zvjezdice koji ove godine slavi veliki jubilej 40 godina postojanja.
- Mi smo htjeli da budemo dio tog velikog slavlja, jer zaista zaslužuju da im se divimo i da ih podržimo, a pogotovu mi koji se bavimo djecom i radom za djecu - zaključio je Dragojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPQZAGwfZKuM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dragojević: Festival lutkarstva od 30. avgusta do 3. septembra, biće prikazano devet produkcija

Glumac Davor Dragojević, gostujući &nbsp;u emisiji E uživo, na Televiziji E, ispričao je kako je cijeli svoj radni vijek posvetio djeci i radu s djecom i uvijek je govorio da imamo izuzetno dobru, pametnu i talentovanu djecu.
- Sad su se ta naša djeca odvažila, skupila hrabrost i stala da kažu ono šta treba da kažu, da izraze svoje nezadovoljstvo bezbjednosnom situacijom u našoj zemlji, da kažu da treba da se preuzme odgovornost za neučinjeno ili loše uradjeno djelo, i ja sam oduševljen da je ta grupa, ili kolektiv, kako kažu ,, Kamo śutra” krenuo, vjerovatno inspirisan studentima iz Beograda, krenuo na taj svoj put da, možda, i nama odraslima kaže da smo i mi u neko vrijeme, kad smo bili njihovih godina, trebali da preuzmemo i mi odgovornost i da mi progovorimo onako javno, o nekim stvarima koje su tada bile loše urađene, i zbog kojih su neki ljudi trebali, takođe, da podnesu ostavke. Apsolutna sam podrška ovim mladim ljudima. Ja znam nekoliko njih, i zaista je to jedna izuzetno dobra ekipa, koja misli svojom glavom, i koja je na neki način otvorila oči svima nama u Crnoj Gori, i rekla da je zapravo mladost i budućnost u njihovim rukama, ne u našim. Jer, u stvari, nije Crnoj Gori potrebno iskustvo moje, moje generacije, nas starijih, nego joj je potrebna energija mladosti. Eto to je ono što treba Crnoj Gori da bismo ozdravili, i ovaj sistem, i unaprijedili život i bezbjednost u našoj državi- rekao je Dragojević.
Pročitao je reagovanje i reakcije mladih ljudi iz neformalne organizacije ,, Kamo śutra” koji su jasno rekli da se neće služiti jezikom političara targetiranje studenata dolazi od nekih, kako tvrdi, političkih struktura, i studenti su odlučili da imaju &nbsp;pristojniji javni diskurs, a ne jako loš i nevaspitan način ophođenja kao kod političara.
- Izgubio se onaj stid, pa nekad zbog samog sebe, da se ne bih ja postidio, ako hoću da kažem nešto ružno svom sagovorniku, a ne zbog toga što ne zaslužuje, i tako dalje. Ali, to kod političara nema, oni jednostavno tim svojim rječnikom barataju, na taj način se obraćaju, ne samo u ovom slučaju studentima, svima ko drugačije misli od njih. Dakle, ništa novo za političare, ali novo za ovo društvo da jedna mlada ekipa ljudi, pored takvih obraćanja, targetiranja, ili bilo čega drugoga, ima snage, ima onaj svoj ponos, ima tu svoju hrabrost da stane i kaže ,,da, mi ne odustajemo, nemojte da skrećete temu, osnovna tema je ona tragedija koja nas je zadesila, jednostavno treba da odgovorni za tragediju, zbog nečinjenja, ili lošeg činjenja, podnesu ostavku. Ne radi se više osobno o imenima ljudi, nego o funkcijama koje obavljaju, jer nijesu te svoje funkcije uradili kako treba. Ja mislim da u tim obraćanjima studentskim, jer vrlo pratim šta pišu, rekli su mi ne želimo da vam kažemo kako to da radite, to institucije treba da rade, po zakonu, kako treba da se radi, ali, isto tako, odgovornost koju moraju da preuzmu svi oni, zbog lošeg rada, to je, zapravo, poenta priče. Ako nemamo tu dozu odgovornosti, zaista ovo društvo neće moći da ide naprijed. Jedan ozbiljan broj građana daje podršku tim mladim ljudima, a ovaj drugi dio,nekako podstaknut upravo tim političkim rječnikom, nekako govori o tim momcima i djevojkama kao o nekom ko može da ugrozi. Ko može da ugrozi ako propagira ljubav, empatiju i hrabrost? Taj ne ugrožava nikoga- poručio je Dragojević.
Jedan veliki broj ljudi iz različitih sektora je podržao studente, podsjeća Dragojević, jer su prepoznali u tim mladim ljudima snagu, i da mogu biti &nbsp;kontrolori građanske Crne Gore.
- Niko ne govori o tim momcima i djevojkama o njihovim nacijama, jer nemaju tu varijantu da se po bilo kojoj naciji dijele, nego govore o školama, jer su iz različitih škola, to jest fakulteta, ne govori se da li je muško ili žensko , bilo koja pripadnost, oni su,, Kamo śutra” jedna organizacija koja govori samo o ljubavi, empatiji, hrabrosti i solidarnosti, i traže odgovornost, to su prepoznali svi ovi o kojima smo govorili, i dali pismo podrške, jedan od tih koji su dali podršku smo ja i moja porodica. Mislim da mladi ljudi znaju šta rade, itekako misle svojom glavom, itekako imamo šta od njih da čujemo i da naučimo - zaključio je Dragović.

Dragojević: Apsolutna sam podrška ovim mladim ljudima

Portparol NSD-a Mirko Miličić reagovao je povodom informacije da policija traga za Milošem Medenicom, kojem je danas, poslije izricanja presude, sutkinja Vesna Kovačević odredila pritvor.
“Sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, poručio je Miličić.
On je istakao da, sve nadležne institucije moraju reagovati hitro, odvažno i precizno kako bi se dokazalo da je Crna Gora jača od kriminala i organizovanih narkokartela, te da borba protiv ove pošasti koja uništava mladost naše zemlje ima neprikosnoveno prvenstvo u odnosu na sve druge dnevnopolitičke teme”, smatra on.
- Više nego ikada, sada nam je potrebno jedinstvo parlamentarne većine, jer reforme i ovu odvažnu borbu, koju smo zajedno započeli, moramo voditi do kraja, a naravno, to podrazumijeva da će se za sve propuste u toj borbi, poput ovog današnjeg, snositi velika odgovornost - naglašava Miličić.
Prema njegovim riječima, iako su brojni građani smatrali da je presuda Višeg suda preblaga za počinjena krivična djela koja su počinili Vesna i Miloš Medenica, jutros su, makar na kratko, osjetili zračak pravde, koji je, nažalost, ubrzo ponovo prekrio mračni oblak sumnje u još uvijek žive sprege organizovanih kriminalnih grupa i pojedinih dijelova bezbjednosnog sektora.

Miličić: Za današnji propust nadležni će snositi veliku odgovornost

U nesrećama izazvanim olujom Kristin u Portugalu poginulo je najmanje pet osoba, saopštile su lokalne vlasti.
Kako prenosi Anadolija, jaki vjetrovi rušili su drveće i oštetili kuće, puteve i ključnu infrastrukturu.
Gradonačelnik Leirije Gonsalo Lopes rekao je da su četiri osobe poginule u tom okrugu.
Još jedan smrtni slučaj zabilježen je u Vila Franca de Hira nakon što je na automobil palo drvo.
Portugalska Nacionalna uprava za vanredne situacije i civilnu zaštitu saopštila je da je oluja do ranog poslijepodneva izazvala više od 3,3 hiljade incidenata.
Većina incidenata povezana je s padom drveća i krhotinama koje blokiraju puteve, dok je nekoliko glavnih ruta poremećeno ili zatvoreno.
Operater elektroenergetske mreže E-Redes saopštio je da je oko 570 hiljada ljudi još bez struje.
Slike pokazuju da su jaki vjetrovi uništili gradski aerodrom u Coimbri, oštetivši avione uskladištene u hangaru.
Fudbalski stadion u Leiriji takođe je pretrpio ozbiljnu štetu.
Lokalni zvaničnici u Pombalu, u okrugu Leiria, upozorili su da bi nestanci struje mogli poremetiti javno vodosnabdijevanje i pozvali stanovnike da štede vodu dok se usluga u potpunosti ne obnovi.

U Portugalu usljed oluje Krsitin poginulo najmanje pet osoba

Nakon ulaska u NATO prije gotovo dvije godine, Švedskom, osim snijega, ove zime provijavaju i razmišljanja o uvođenju eura.
Iako je put do promjene valute dug, vladajuća koalicija u Švedskoj najavila je da će, kao prvi korak, sprovesti detaljnu analizu prednosti i mana eventualnog uvođenja eura.
Nakon što je Bugarska 1. januara ove godine postala nova članica eurozone, činilo se da se proces njenog daljeg širenja, makar privremeno, nalazi u zastoju. Međutim, švedska ministarka finansija Elizabet Svanteson najavila je u parlamentu otvaranje debate o mogućem prelasku Švedske na euro.
„Potrebna je obimna analiza prednosti i mana, uključujući i razmatranje bezbjednosne situacije“, kazala je Svanteson tokom parlamentarne rasprave, dodajući da se pitanje uvođenja eura neće otvarati prije parlamentarnih izbora zakazanih za septembar.
Osim stranke Moderati, koja predvodi vladajuću koaliciju desničarskih partija, pokretanje debate o uvođenju eura podržavaju i Stranka centra i Liberali. S druge strane, sve četiri stranke ljevičarske opozicije, predvođene Socijaldemokratskom partijom, protive se promjeni valute.
Švedski građani su se već izjasnili protiv uvođenja eura na referendumu održanom 2003. godine. Uz visoku izlaznost od 82 odsto, 55 procenata birača glasalo je protiv prelaska na zajedničku evropsku valutu. I tada je među političkim partijama vladalo slično raspoloženje kao danas, s tim što Socijaldemokratska partija zbog unutrašnjih nesuglasica nije zauzela zvaničan stav.
Iako je Švedska, prema Ugovoru o pristupanju Evropskoj uniji, u obavezi da uvede euro, za to ne postoji precizno određen rok. Zemlja je do sada odbijala da uđe u mehanizam deviznih kurseva ERM II, koji predstavlja preduslov za uvođenje zajedničke valute, čime je praktično odložila taj proces.
Osim Švedske, euro trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka. Jedino Danska ima formalno izuzeće od uvođenja eura, koje je dobila Mastrihtskim sporazumom iz 1992. godine, a građani su tu mogućnost odbili i na referendumu 2000. godine.
Preostale četiri države članice Evropske unije zasad ne planiraju da započnu primjenu kriterijuma konvergencije, zbog čega se ne očekuje da u skorije vrijeme uvedu euro.

Švedska razmišlja o promjeni valute: Dobija li evrozona novog člana

Pošta Crne Gore još nije ni na koji način osjetila posledice blokade teretnog drumskog saobraćaja, jer više od 90 odsto međunarodne razmjene (izvoz i uvoz pošiljaka) to preduzeće obavlja avio saobraćejem.
- Jedina poštanska razmjena koja se obavlja na drumskom graničnom prelazu (poštanske pošiljke za tri BiH operatera, Hrvatsku i Sloveniju) se obavlja na graničnom prelazu Ilino Brdo koji nije granica EU. Takođe, jedan dio e-trgovine nam dolazi preko graničnog prelaza Šćepan Polje koji takođe nije na granici sa EU - saopšteno je iz Pošte.
Međutim, naveli su iz Pošte, zbog blokade vraćeno im je vozilo iz Požege sa materijalom za Hibridnu poštu i Poštanski depo, a bez kojih ovi djelovi Pošte uskoro neće moći da obavljaju svoju djelatnost.

Tag: davor-dragojevic