Zalihe nafte i derivata padaju prema nivou iz 2003.

 (Foto: Shutterstock/Thaiview)
(Foto: Shutterstock/Thaiview)

Zalihe nafte i naftnih derivata u zemljama članicama OECD-a pašće do kraja godine na najniži nivo od 2003. godine, uz rekordnu stopu potrošnje u uslovima obustavljene proizvodnje u regionu Persijskog zaliva, procijenila je Američka uprava za energetske informacije (EIA).

Ukupne zalihe nafte i derivata u članicama Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pašće do decembra ispod 2,3 milijarde barela, prognozira EIA, napominjući da je procjena zasnovana na pretpostavci da će Hormuški moreuz biti ponovo otvoren u trećem kvartalu ove godine, prenosi Hrportfolio.

Potpuna normalizacija saobraćaja vjerovatno će trajati nekoliko mjeseci.

Ako se prognoza ostvari, zalihe će na nivou OECD-a krajem godine biti najniže od 2003. godine, kada je američka državna agencija počela da vodi evidenciju, navode njeni stručnjaci u mjesečnoj kratkoročnoj energetskoj prognozi.

Sredinom marta članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) odlučile su da iz rezervi oslobode ukupno 411,9 miliona barela nafte i naftnih derivata. Prema toj odluci, nafta će činiti 72 odsto puštenih količina, a derivati 28 odsto.

Sredinom maja agencija je u redovnom mjesečnom izvještaju procijenila da su se svjetske zalihe nafte u martu smanjile 129 miliona barela, a u aprilu za dodatnih 117 miliona barela, uz prognozu da će ponuda zaostajati za tražnjom najmanje do oktobra, čak i ako rat bude završen već u junu.

Sjedinjene Američke Države su u martu najavile da će iz rezervi, u okviru plana IEA-e, osloboditi ukupno 172,2 miliona barela sirove nafte, i to u više faza. Prema posljednjim dostupnim podacima američkog Ministarstva energetike, kompanije su od 20. marta do kraja aprila iz rezervi „pozajmile“ ukupno 92,5 miliona barela nafte.

Zalihe se ubrzano troše kako bi se nadoknadilo izgubljenih 11 miliona barela nafte dnevno iz regiona Persijskog zaliva. Proizvođači su obustavili proizvodnju zbog rata, a smanjene rezerve ponovo će pogurati cijene nafte naviše u narednim mjesecima, procjenjuju u američkom ministarstvu.

Rast cijena zaustavljen je prethodnih sedmica ponovljenim američkim najavama skorog sporazuma sa Iranom o otvaranju Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog prolaza kojim inače prolazi oko 20 odsto svjetske nafte.

Prosječna cijena referentne nafte Brent na fizičkom tržištu iznosiće u junu i julu 105 dolara po barelu, procjenjuje EIA. Na terminskom tržištu u Londonu cijena barela Brenta iznosila je u srijedu nešto manje od 91 dolara.

Svjetska tražnja za naftom smanjiće se ove godine zbog visokih cijena, ograničene dostupnosti goriva i državnih mjera štednje, prvi put od pandemijske 2020. godine, i to 1,1 milion barela dnevno, procjenjuje američka državna agencija. Ranije su očekivali rast od skromnih 200 hiljada barela dnevno.

Visoke cijene nafte, manja dostupnost goriva i državne inicijative za štednju energije dovešće ove godine do pada globalne tražnje za naftom prvi put od pandemijske 2020. godine, navodi EIA. Agencija sada očekuje da će tražnja ove godine pasti za 1,1 milion barela dnevno, dok je ranije prognozirala rast od 200 hiljada barela dnevno.

Programska šema

08:55 09:00
5 MIN XEMISIJA
09:00 09:05
INFOINFORMATIVA
09:05 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 11:05
INFOINFORMATIVA
11:05 12:00
BAHAR 1SERIJA
12:00 13:00
E GLAMEMISIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.