<article>U mostarskom naselju Zalik jutros je pronađeno tijelo muškarca, a nadležni su potvrdili da je riječ o ubistvu, piše Klix.Kako je saopšteno, Policijska uprava Mostar je u 3:20 sati obaviještena od radnika Hitne medicinske pomoći da se u blizini ambulante u Zaliku nalazi tijelo.Na mjestu događaja obavljen je uviđaj kojim je rukovodio dežurni tužilac Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.- Možemo potvrditi da se radi o ubistvu, a identitet osobe koja je preminula još se utvrđuje - kazala je za Klix.ba portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ilijana Miloš.Dodala je da policijski službenici poduzimaju intenzivne mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja svih okolnosti ovog događaja.</article>

U mostarskom naselju Zalik jutros je pronađeno tijelo muškarca, a nadležni su potvrdili da je riječ o ubistvu, piše Klix.
Kako je saopšteno, Policijska uprava Mostar je u 3:20 sati obaviještena od radnika Hitne medicinske pomoći da se u blizini ambulante u Zaliku nalazi tijelo.
Na mjestu događaja obavljen je uviđaj kojim je rukovodio dežurni tužilac Kantonalno tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona.
- Možemo potvrditi da se radi o ubistvu, a identitet osobe koja je preminula još se utvrđuje - kazala je za Klix.ba portparolka Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona Ilijana Miloš.
Dodala je da policijski službenici poduzimaju intenzivne mjere i radnje s ciljem rasvjetljavanja svih okolnosti ovog događaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Mostar

Dom zdravlja

Svijet

Ubistvo u Mostaru: Pored ambulante pronađeno tijelo muške osobe

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić procesuirali su dva crnogorska i jednog stranog državljanina zbog zloupotrebe opojnih droga, pri čemu su dva lica lišena slobode – jedan zbog sumnje na krivično djelo neovlašćene proizvodnje, držanja i stavljanja u promet opojnih droga, a drugi zbog prekršaja iz Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, službenici Jedinice za borbu protiv droge Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“ podnijeli su Višem državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv G.N. (37) i D.P. (27) iz Nikšića, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. G.N. je lišen slobode, dok je protiv D.P. podnijeta krivična prijava u redovnom postupku.
Dan ranije, policija je izvršila ciljanu kontrolu dvojice stranih državljana, kada je kod jednog od njih pronađeno 5,5 grama suve biljne materije za koju se sumnja da je marihuana. Naknadnim pretresom prostorija koje koristi to lice pronađeno je još 3,7 grama iste materije, koja je izuzeta i upućena Forenzičkom centru radi vještačenja.
Daljom kriminalističkom obradom utvrđena je sumnja da su G.N. i D.P. prethodno prodali navedenu materiju tom stranom državljaninu. Nakon toga, izvršen je pretres prostorija koje koriste osumnjičeni, pri čemu je kod G.N. pronađeno i oduzeto još 1,3 grama materije za koju se sumnja da je marihuana.
O svemu je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, koji je naložio lišenje slobode G.N, dok je protiv D.P. podnijeta krivična prijava.
Protiv stranog državljanina koji je kupio drogu podnijeta je prekršajna prijava zbog kršenja Zakona o sprječavanju zloupotrebe droga. On je takođe lišen slobode i priveden dežurnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici – Odjeljenja u Nikšiću.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti intenzivne aktivnosti na sprječavanju nabavke, zloupotrebe i distribucije narkotika, u cilju jačanja bezbjednosti građana i suzbijanja svih oblika trgovine opojnim drogama.

Nikšić: Dvije osobe uhapšene zbog droge, protiv treće podnijeta krivična prijava

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 325,45 hiljade vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.

Tunel Sozina opslužio 325,45 hiljade vozila

U trenutku kada se povjerenje građana u zdravstveni sistem lomi između dugih lista čekanja, rastućih troškova i sve vidljivijeg jačanja privatnog sektora, pitanje o sudbini javnog zdravstva postaje pitanje društvene stabilnosti. Da li je sistem pred kolapsom ili pred ozbiljnom reformom – to je dilema koja prevazilazi dnevnu politiku i zadire u samu suštinu socijalne države. Upravo u tom kontekstu, dr Elvir Zvrko, poslanik Demokratska partija socijalista, u razgovoru za Portal ETV, daje preciznu dijagnozu stanja: sistem nije nepovratno srušen, ali jeste na kritičnoj tački koja zahtijeva jasne odluke i strukturne promjene. Dr Zvrko, u razgovoru za Portal ETV, odgovarajući na pitanje da li se nepovratno ruši sistem javnog zdravstva, poručuje da takvo pitanje razumije i da ono proizlazi iz realnog iskustva građana. U tom kontekstu navodi: - Kada građanin mjesecima čeka pregled, kada mora da kupi lijek koji očekuje da dobije na recept, kada vidi da se sve češće otvaraju privatne klinike – prirodno je da stekne utisak da se sistem urušava. Zvrko potom jasno razdvaja percepciju od stvarnog stanja sistema i upozorava: - Ne smijemo ni pomisliti da se sistem javnog zdravstva urušava nepovratno. Prema Zvrkovim riječima, sistem jeste ozbiljno opterećen i zahtijeva strukturnu reformu, ali se ne može govoriti o njegovom nepovratnom kolapsu. On naglašava da građani danas najviše osjećaju produžene liste čekanja, otežan pristup specijalistima i potrebu da dio dijagnostike i terapije plate iz sopstvenog džepa. Zvrko objašnjava da su uzroci višeslojni – hronični manjak kadra u pojedinim specijalnostima, odlazak mladih ljekara u inostranstvo, neravnomjerna regionalna raspoređenost zdravstvenih radnika, porast broja hroničnih i onkoloških pacijenata, kao i administrativno opterećenje koje smanjuje efektivno vrijeme rada sa pacijentima. Njegova ocjena stanja je precizna: - Ovo nijesu simptomi kolapsa, već posljedica neadekvatnog planiranja i loše organizacije. <h2>Liste čekanja i trošak iz džepa građana</h2> Zvrko navodi da crnogorski zdravstveni sistem formalno vodi liste čekanja za neurgentne usluge iz sekundarne i tercijarne zaštite, ali da pacijenti u praksi na specijalističke preglede često čekaju i po nekoliko mjeseci – posebno u deficitarnim granama poput reumatologije, endokrinologije, kardiologije i pulmologije. Kako ističe, takvo čekanje mnoge primorava da pomoć potraže u privatnom sektoru, čime se direktno povećavaju troškovi iz sopstvenog džepa. Pozivajući se na podatke Svjetska zdravstvena organizacija, Zvrko ukazuje da je oko 9% domaćinstava u Crnoj Gori izloženo tzv. katastrofalnim zdravstvenim troškovima – izdacima koji ugrožavaju osnovne životne potrebe. Takođe, prema podacima Eurostat i SZO, oko 36,5% ukupnih zdravstvenih troškova u Crnoj Gori finansiraju sami građani, dok je prosjek Evropske unije oko 14%. Zvrko naglašava da je to ključni podatak, jer pokazuje da je finansijski teret zdravstva kod nas više nego dvostruko veći nego u EU i da najviše pogađa građane sa najnižim primanjima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214140212_90c6238ad32e7f1048cf626f042b5fca0dfb08aa2154ab765f0de52a82d1dce7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260214140212_90c6238ad32e7f1048cf626f042b5fca0dfb08aa2154ab765f0de52a82d1dce7" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="doktor"><figcaption>Foto: Pixabay</figcaption></figure>  <h2>Ljekovi – test socijalne pravednosti sistema</h2> Govoreći o nabavci ljekova, Zvrko posebno apostrofira socijalnu dimenziju problema: - Ako pacijent sa minimalnim primanjima mora da kupuje terapiju koju bi trebalo da dobije kroz sistem, onda govorimo o ozbiljnom socijalnom problemu. Prema Zvrkovim riječima, javno zdravstvo mora garantovati stabilnu listu esencijalnih ljekova, redovno snabdijevanje, jasne kriterijume refundacije i zaštitu najugroženijih kategorija. U suprotnom, sistem ne ispunjava svoju funkciju. - Javno zdravstvo ne smije biti privilegija, već zagarantovano pravo. <h2>Odliv kadra i simbolična povećanja zarada</h2> Zvrko ukazuje da Crna Gora ima izražen problem zadržavanja kadra u javnom zdravstvu, posebno specijalista i medicinskih sestara. Iako ne postoje precizni godišnji registri odlazaka, prema njegovim riječima jasno je da zdravstveni radnici odlaze u privatni sektor ili u zemlje EU, gdje su uslovi rada i primanja znatno bolji. U tom kontekstu, osvrće se na nedavno povećanje plata medicinskim sestrama od 30–40 eura mjesečno i ocjenjuje da se ono formalno može predstaviti kao pozitivan pomak, ali suštinski nije dovoljno da promijeni trend. Zvrko precizira da, ukoliko je prosječna neto plata medicinske sestre 750–900 eura, povećanje od 30–40 eura predstavlja rast od 3–5%, što je na nivou jednog računa za struju, dok je uz inflaciju realni efekat dodatno umanjen.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260214140212_3e0788892dbd00c959f03d69e9e2d866fd0a2603f81869d9da12150d5900b921.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260214140212_3e0788892dbd00c959f03d69e9e2d866fd0a2603f81869d9da12150d5900b921" data-rendition-name="original" width="640" height="427" loading="lazy" alt="doktror"><figcaption>Foto: Pixabay</figcaption></figure>  Prema njegovim riječima, problem nije samo u visini plate, već i u preopterećenosti, velikom broju pacijenata po sestri, noćnim smjenama i dežurstvima, administrativnom pritisku i ograničenim mogućnostima profesionalnog razvoja. Zvrko upozorava da bez unapređenja radnih uslova minimalno povećanje zarade ostaje simbolična mjera, te da će se, ukoliko se takva kadrovska politika nastavi, odlazak sestara produžiti, pritisak na preostali kadar rasti, kvalitet njege trpjeti, a liste čekanja indirektno produžavati. <h2>Privatni sektor – dopuna, ne zamjena</h2> Govoreći o rastu privatnog sektora, Zvrko ističe da je to globalni trend i da u većini evropskih zemalja javni i privatni sektor koegzistiraju. Problem, prema njegovim riječima, nastaje kada javni sistem postane spor i nedostupan, a privatni jedini efikasan način za brzu uslugu, jer tada kvalitet i brzina postaju dostupni samo onima koji mogu da plate, što dovodi do nejednakosti. Zvrko naglašava da rješenje nije zabrana privatnog sektora, već jasna regulacija paralelnog rada, ugovaranje određenih usluga sa privatnim ustanovama preko Fonda zdravstva, transparentna kontrola kvaliteta rada i očuvanje dominantne uloge javnog sistema. Privatni sektor, kako ističe, treba da bude dopuna, a ne zamjena javnog. <h2>Kuda nas vodi sadašnji trend?</h2> - Prvi je prihvatanje ovakvog stanja i pasivnost, a što vodi daljem rastu listi čekanja, povećanju troškova iz džepa građana, produbljivanje nejednakosti i nastavak odliva kadra - każe on. Drugi pravac je, kako podvlači, ozbiljna reforma, digitalizacija i centralizovano upravljanje listama čekanja, aktivno kadrovsko planiranje, stimulacija deficitarnog kadra, racionalizacija upućivanja, ugovaranje dodatnih kapaciteta i fiskalna stabilizacija Fonda zdravstva. - Preduslov za ovaj drugi scenario je politička volja i sistemski pristup, a ne parcijalne mjere - napominje dr Zvrko. <h2>Da li su građani ugroženi?</h2> Zvrko zaključuje da građani nijesu napušteni, ali da jesu zabrinuti – i to s razlogom: - Građani nijesu napušteni, ali jesu zabrinuti – i s razlogom. Na kraju, definiše trenutak u kojem se sistem nalazi: - Ne govorimo o nepovratnom rušenju sistema, već o kritičnoj tački. Prema Zvrkovim riječima, ovo je trenutak odluke – da li će javno zdravstvo biti osnaženo sistemskim reformama ili prepušteno stihiji tržišta. Javno zdravstvo, kako poručuje, mora ostati garant kvalitetne i jednako dostupne zdravstvene zaštite.

Doktor Zvrko upozorava: Liste čekanja rastu, kadar odlazi, građani plaćaju, potrebne hitne promjene

Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za sopstvenu bezbjednost, a proširenje Evropske unije (EU) na Zapadni Balkan može se posmatrati kao test kapaciteta politike proširenja, ocijenio je izvršni direktor Balkanske bezbjednosne mreže Daniel Šunter.
On je, u intervjuu agenciji MINA, kazao da se integracija u evropske i evroatlantske strukture pokazala kao najbolji način za stabilnost i predvidivost, kao i da saradnja u okvirima EU i NATO-a za Zapadni Balkan nema alternativu kada su u pitanju bezbjednosne prijetnje.
Na pitanje da li je Evropa spremna da se suoči sa izazovima koji proizilaze iz sukoba i promjena na globalnom planu, uz zatezanje odnosa između EU i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Šunter je kazao da Evropa mora preuzeti više odgovornosti nego do sada.
– Evropa definitivno mora i preuzima veći stepen odgovornosti u odnosu na prethodni period – rekao je Šunter.
On je istakao da to nije pitanje stava samo aktuelne američke administracije na čelu sa predsjednikom Donaldom Trampom, podsjećajući da je i u vrijeme Džoa Bajdena postojao stav da Evropa mora više da se bavi svojom bezbjednošću i više da ulaže u svoju odbranu.
– Ovo što sada vidimo je samo nastavak tog trenda. To ne znači da je kraj NATO-a ili kraj transatlantskih odnosa, ali oni definitivno ulaze u novu eru gdje stari kontinent mora da preuzme više obaveza nego što je to ranije bio slučaj – rekao je Šunter.
Na pitanje da li je sve to dovelo do zbližavanja u samoj Evropi, Šunter je odgovorio potvrdno.
– Definitivno jeste dovelo do većeg povezivanja. Ako pogledate šta se dešava između Francuske, Velike Britanije (VB) i Njemačke – VB i Francuska kao jedine nuklearne sile u Evropi i članice NATO-a i Njemačka kao vodeća ekonomija Evrope, iznose bitne inicijative za budućnost, stabilnost i EU i NATO-a – rekao je Šunter.
Prema njegovim riječima, ključno pitanje je koliko će vremena biti potrebno da države steknu potrebne kapacitete i pokrenu velike programe o kojima govore.
– To je definitivno budućnost koja stoji pred nama – naveo je Šunter.
Upitan na koji način se te promjene reflektuju na Zapadni Balkan, Šunter je naglasio da se u regionu vrlo pažljivo čita šta kažu Vašington, Berlin, Pariz ili Brisel, dodajući da je većina država regiona opredijeljena za integraciju u okvire EU i NATO-a.
– Pretpostavljam da će to biti trend koji će se nastaviti i dalje, pošto saradnja u tom smislu zaista nema alternativu – kazao je Šunter.
Odgovarajući na pitanje šta vidi kao glavni bezbjednosni rizik za region, Šunter je ukazao na šire evropsko pitanje ruske invazije na Ukrajinu i posljedice koje ona ima na čitav stari kontinent, uključujući i Zapadni Balkan.
– Imajući u vidu da govorimo o zemljama koje su većinom članice NATO-a, članice EU ili će biti članice EU, to pitanje se tiče svih i očekuje se neka vrsta usklađivanja i zajedničkog odgovora – kazao je Šunter.
Sa druge strane, kada su u pitanju lokalne bezbjednosne prijetnje, Šunter smatra da su one više u domenu pitanja organizovanog kriminala, korupcije, ali i vanrednih situacija.
– To je jedna vrsta rizika na koje države regiona moraju da obraćaju pažnju – naveo je Šunter, govoreći o izazovu boraca koji odlaze na inostrana ratišta.
Na pitanje da li se države Zapadnog Balkana dovoljno suštinski bave tim pitanjima, Šunter je kazao da se stiče utisak da Crna Gora pravi značajan iskorak kada je u pitanju sprovođenje konkretnih mjera prevencije.
On je ukazao na operaciju crnogorske policije kodnog naziva – Lugansk – koja, kako je naveo, u stručnim krugovima i širem evropskom kontekstu ima značajan odjek.
– Koja nije samo pitanje onoga što se dešava na ratištu u Ukrajini, već jednog trenda hibridnih prijetnji koje dolaze od Rusije, a koje se projektuju na Evropu i tiču se velikih članica EU i NATO – naveo je Šunter.
Upitan da li je saglasan da je Zapadni Balkan sve manje u fokusu SAD i da li to otvara prostor za neke druge igrače, Šunter je kazao da nije siguran koliko ta teza odgovara stvarnosti na terenu i ukazao na vojnu prisutnost SAD u regionu.
– Tendencija da se više odgovornosti delegira na države regiona kad je u pitanju jačanje bezbjednosnih struktura, koje treba da ojačaju stabilnost regiona, trend je koji traje već neko vrijeme – rekao je Šunter.
– Najvažnije je analizirati stvari kroz djela i odluke, a ne toliko kroz riječi koje mogu da se percipiraju na različite načine – naveo je Šunter.
Govoreći o spremnosti balkanskih zemalja da reaguju na krize poput sajber napada, geopolitičkih šokova ili unutrašnje destabilizacije, Šunter je kazao da malo koja zemlja ima kapacitete da se sama izbori sa takvim prijetnjama.
– A kada je riječ o bezbjednosnim prijetnjama, šira saradnja u okvirima EU i NATO apsolutno nema nikakvu alternativu. Naravno, uz to treba da ide i regionalna saradnja – rekao je Šunter.
On smatra da su dezinformacije i hibridne prijetnje jedan od velikih problema regiona, ističući da je to veliki društveni izazov koji zahtijeva angažman čitave zajednice.
Govoreći o Crnoj Gori, Šunter je ukazao na njenu lidersku poziciju u pregovorima sa EU.
– Mislim da je praksa Crne Gore, ali i drugih država regiona poput Slovenije, Hrvatske, Rumunije, Bugarske ili Mađarske, pokazala da su svi imali mnogo veće koristi nego štete od procesa integracija – rekao je Šunter.
– Potrebe koje javnost ima su jasne i odnose se na dobar životni standard, otvorene granice i život u predvidljivom ambijentu, uz ekonomski rast – naveo je Šunter.
Osvrćući se na proširenje EU, kazao je da se ono može posmatrati i kao test kapaciteta Unije.
– Ovo možemo gledati i kao jedan test kapaciteta EU za proširenje – rekao je Šunter.
On je ukazao i na pretenzije drugih država na članstvo u Uniji, poput Ukrajine.
– Kako neke druge zemlje mogu da pomišljaju na evropske integracije ako Zapadni Balkan ne može postati dio – upitao je Šunter, poručujući da se nada da će logika zdravog razuma i benefita prevagnuti na svim stranama.

Šunter: Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za bezbjednost

Politika

Huter: Tražiti od Miloša Medenice da podnese ostavku kad već niko iz sekora bezbjednosti nije odgovoran

Hronika

Komnenić dao izjavu u policiji: Žao mi je što Šaranović nije dozvolio da snimimo razgovor, pomogao bi u istrazi

Barović pušten na slobodu, pronađeno oružje bilo legalno

Društvo

Na portalu Poreske uprave nema zvanja iz crnogorskog jezika: FCJK će tražiti da nadležni reaguju ako je u pitanju namjerna diskriminacija

Ubistvo u Mostaru: Pored ambulante pronađeno tijelo muške osobe

Tagovi

Nikšić: Dvije osobe uhapšene zbog droge, protiv treće podnijeta krivična prijava

Tunel Sozina opslužio 325,45 hiljade vozila

Doktor Zvrko upozorava: Liste čekanja rastu, kadar odlazi, građani plaćaju, potrebne hitne promjene

Šunter: Evropa mora preuzeti veći stepen odgovornosti za bezbjednost

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO