<article>U saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u Kladnju poginuo je Ostoja Stanišić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine ranije osudio na pet godina zatvora zbog genocida u Srebrenici.Do nesreće je došlo u Kladnju prilikom slijetanja automobila u rijeku, a za Klix.ba je nezvanično potvrđeno da je riječ o Ostoji Stanišiću, te da je naređena obdukcija.Stanišić je, prema pravosnažnoj presudi, proglašen krivim što je, u svojstvu komandanta 6. bataljona Zvorničke brigade, svjesno pružio pomoć pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, među kojima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, u sprovođenju plana da se trajno i prisilno ukloni ukupno bošnjačko civilno stanovništvo iz zaštićene UN zone Srebrenica, pri čemu je oko 40.000 bošnjačkih civila preseljeno iz enklave Srebrenica, a više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno po prijekom postupku.Sud je zaključio da su 14. i 15. jula 1995. godine pripadnici Šestog bataljona, pod nadzorom optuženog Stanišića, učestvovali u prihvatu i obezbjeđenju više stotina zarobljenih muškaraca iz Srebrenice, koji su u zvorničkom selu Petkovci držani u školi bez osnovnih uslova, izloženi premlaćivanju, a najmanje 20 njih je ubijeno.</article>

U saobraćajnoj nesreći koja se juče dogodila u Kladnju poginuo je Ostoja Stanišić, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine ranije osudio na pet godina zatvora zbog genocida u Srebrenici.
Do nesreće je došlo u Kladnju prilikom slijetanja automobila u rijeku, a za Klix.ba je nezvanično potvrđeno da je riječ o Ostoji Stanišiću, te da je naređena obdukcija.
Stanišić je, prema pravosnažnoj presudi, proglašen krivim što je, u svojstvu komandanta 6. bataljona Zvorničke brigade, svjesno pružio pomoć pripadnicima vojske i policije Republike Srpske, među kojima Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, u sprovođenju plana da se trajno i prisilno ukloni ukupno bošnjačko civilno stanovništvo iz zaštićene UN zone Srebrenica, pri čemu je oko 40.000 bošnjačkih civila preseljeno iz enklave Srebrenica, a više od 7.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno po prijekom postupku.
Sud je zaključio da su 14. i 15. jula 1995. godine pripadnici Šestog bataljona, pod nadzorom optuženog Stanišića, učestvovali u prihvatu i obezbjeđenju više stotina zarobljenih muškaraca iz Srebrenice, koji su u zvorničkom selu Petkovci držani u školi bez osnovnih uslova, izloženi premlaćivanju, a najmanje 20 njih je ubijeno.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

U saobraćajnoj nesreći kod Kladnja poginuo Ostoja Stanišić, osuđenik za genocid u Srebrenici

Volodimir Zelenski iz Ukrajine rekao je da, prema obavještajnim izvještajima, Rusija „priprema nove masovne udare na energetiku“.
- Svako kašnjenje u isporuci raketa za protivvazdušnu odbranu, svaka neblagovremena isporuka ide u prilog povećanju štete od napada - rekao je Zelenski u svom noćnom video-obraćanju.
Pozvao je partnere da shvate da će, „što više ovog zla dolazi iz Rusije, svima biti teže da postignu bilo kakve dogovore s njima“, dodajući da se to „prije svega odnosi na Sjedinjene Američke Države“.
Ukrajinska delegacija je u ponedjeljak putovala u Ženevu na novu rundu pregovora s ruskim zvaničnicima, uz posredovanje SAD-a.
Nije bilo očekivanja značajnijeg napretka ka okončanju rata na sastancima u utorak i srijedu u Švajcarskoj, jer se čini da obje strane ostaju pri svojim pregovaračkim pozicijama o ključnim pitanjima, uprkos tome što su Sjedinjene Američke Države postavile rok do juna za postizanje nagodbe.
Budućnost ukrajinske teritorije koju Rusija okupira ili je i dalje želi zauzeti jedno je od centralnih pitanja.

Zelenski upozorio: Rusija priprema nove masovne udare na energetiku

Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) i savjetnik predsjednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević ocijenio je večeras da „niko nije mogao da pomisli“ kada je osnivana Matica srpska da će, u vremenu kada je Novi Sad dio Srbije, biti ljudi koji će pokušati da spriječe obilježavanje jubileja, povodom protesta u Novom Sadu.
- Valjda treba u tajnosti, u katakombama da se obilježava. To je podla i opasna politika, na koju ne smijemo žmuriti. Nema tu više one energije koja je nekad bila, jer tu više nikakvog smisla nema. Ostala je šačica ekstremista, njima Matica srpska itekako smeta - rekao je on uoči obilježavanja 200 godina Matice srpske, a prenio portal televizije Pink.
Dodao je da je Matica srpska ostavila veliki legat u kulturi i nauci i da je večerašnja akademija presjek tri vremena – prošlog, sadašnjeg i budućeg.
- Večerašnja akademija je presjek tri vremena – prošlog, sa nama će biti matičari iz prethodnih decenija, sadašnja generacija i buduća generacija, koja je još neimenovana, koja će čitati Ljetopis Matice srpske -kazao je Vučević.
Više hiljada ljudi okupilo se večeras u kampusu Univerziteta u Novom Sadu, odakle su krenuli u protestnu šetnju do centra grada, povodom najave da će večeras u 20 sati, na svečanoj akademiji povodom obilježavanja 200 godina od osnivanja Matice srpske, govoriti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ali je umjesto njega došao Vučević.

Vučević: Niko nije mogao da pomisli da će neko pokušati da spriječi jubilej Matice srpske

Pravda ne smije biti spektakl, borba protiv zloupotreba mora biti odlučna, ali nikada ne smije postati politički teatar, kazao je admiral u penziji Dragan Samardžić povodom poslednjih hapšenja, piše<a href="https://www.pobjeda.me/clanak/samardzic-pravda-nije-spektakl-zrelost-drustva-ne-mjeri-se-time-koga-hapsi"> Pobjeda.</a>
-Lisice treba da budu izraz stvarne bezbjednosne potrebe - ne rekviziti za medijsku predstavu, poručio je on.
Kako je kazao, likovanje nad tuđom nesrećom nije znak zdrave zajednice, već društva koje gubi osjećaj mjere, a time i dostojanstva.
-Crna Gora je svoju moralnu vertikalu gradila na čojstvu - na sposobnosti da ostanemo ljudi i kada se duboko ne slažemo. Zrelost jednog društva ne mjeri se time koga hapsi, već načinom na koji pravdu sprovodi, poručio je Samardžić.

Samardžić: Pravda nije spektakl, zrelost društva ne mjeri se time koga hapsi

Ministar vanjskih poslova Irana Abas Arakči sastao se u ponedjeljak u Ženevi s generalnim direktorom Međunarodna agencija za atomsku energiju, Rafael Grosi, uoči nove runde pregovora između Vašingtona i Teherana o rješavanju dugotrajnog nuklearnog spora.
Sastanak dolazi u trenutku pojačanih napetosti i bez jasnih naznaka kompromisa, dok nad regionom i dalje visi prijetnja moguće američke vojne akcije.
Sjedinjene Američke Države, koje su se u junu pridružile Izrael u vazdušnim napadima na iranske ciljeve, rasporedile su drugu grupu nosača aviona na Bliski istok, uz dodatne ratne brodove i avione koji su već prisutni u regionu.
Istovremeno, Iran je u ponedjeljak započeo veliku vojnu vježbu u Hormuški moreuz, jednom od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte. Ovim moreuzom prolazi oko petine globalnih tokova sirove nafte, a njegovo eventualno zatvaranje izazvalo bi snažan rast cijena na svjetskom tržištu.
Poluzvanična novinska agencija Tasnim News Agency navela je da Revolucionarna garda sprovodi vježbu pod nazivom „Pametna kontrola Hormuškog moreuza“, s ciljem testiranja spremnosti mornaričkih jedinica za zaštitu plovnog puta.
Dodatne tenzije izazvala je i civilna vježba hemijske odbrane u energetskoj zoni Pars na jugu Irana, čiji je cilj jačanje spremnosti za eventualne incidente u tom strateškom energetskom čvorištu.
SAD i Iran obnovili su pregovore početkom ovog mjeseca, s ciljem rješavanja višedecenijskog spora oko iranskog nuklearnog programa. Vašington, zapadne zemlje i Izrael smatraju da je cilj Teherana razvoj nuklearnog oružja, što Iran kategorično negira, tvrdeći da je program isključivo civilne prirode.
Međutim, Vašington sada nastoji proširiti pregovore i na druga pitanja, uključujući iranski raketni arsenal. Teheran poručuje da je spreman razgovarati isključivo o ograničenjima nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, te da ne pristaje na potpuno obustavljanje obogaćivanja uranijuma. Raketne sposobnosti, kako navode, nijesu predmet pregovora.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je tokom posjete Mađarska da će postizanje sporazuma biti izuzetno teško.
- Mislim da postoji prilika da se diplomatskim putem postigne dogovor koji će adresirati naše zabrinutosti. Bićemo otvoreni za to, ali ne želim preuveličavati – biće teško. Vrlo je teško postići stvarne dogovore s Iranom, jer imamo posla s radikalnim šiitskim klericima koji donose teološke, a ne geopolitičke odluke - rekao je Rubio.
S druge strane, Arakči je poručio da je u Ženevu došao kako bi postigao „pravedan i uravnotežen sporazum“.
- Ono što nije opcija jeste kapitulacija pred prijetnjama - napisao je na društvenoj mreži X.
Zamjenik ministra vanjskih poslova Irana Madžid Taht-Ravanči izjavio je za BBC da je Teheran spreman na kompromis u vezi s nuklearnim programom, ali da je „lopta sada u američkom dvorištu“.
IAEA traži objašnjenje o 440 kilograma obogaćenog uranijuma
Međunarodna agencija za atomsku energiju već mjesecima traži od Irana pojašnjenje o sudbini oko 440 kilograma visoko obogaćenog uranijuma, nakon izraelsko-američkih napada na nuklearna postrojenja u junu prošle godine.
Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da je prošle sedmice razgovarao s američkim predsjednikom Donald Tramp, naglasivši da svaki eventualni sporazum mora uključivati potpuno demontiranje iranske nuklearne infrastrukture.
- Ne smije postojati nikakva sposobnost obogaćivanja – ne samo zaustavljanje procesa, već demontiranje opreme i infrastrukture koja to omogućava - rekao je Netanjahu, dodajući da je skeptičan prema mogućnosti postizanja dogovora.

U saobraćajnoj nesreći kod Kladnja poginuo Ostoja Stanišić, osuđenik za genocid u Srebrenici

Zelenski upozorio: Rusija priprema nove masovne udare na energetiku

Vučević: Niko nije mogao da pomisli da će neko pokušati da spriječi jubilej Matice srpske

Samardžić: Pravda nije spektakl, zrelost društva ne mjeri se time koga hapsi

Iranski šef diplomatije u Ženevi: Došao sam da postignem sporazum, ali kapitulacija nije opcija

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO