<article>Povlačenje Poljske iz Otavske konvencije znači da će moći postaviti protivpješadijske mine duž svoje istočne granice u roku od 48 sati ako se pojavi prijetnja, rekao je danas premijer te zemlje Donald Tusk, neposredno prije nego što povlačenje zvanično stupi na snagu.Dok većina evropskih susjeda Rusije, osim Norveške, planira da napusti ugovor koji zabranjuje proizvodnju i upotrebu protivpješadijskih mina, Poljska planira da ih rasporedi kao dio svog projekta „Istočni Štit“ kako bi osigurala granice sa Bjelorusijom i ruskim enklavom Kalinjingrad.- Mi smo u procesu finalizacije ovog projekta mina, koji je ključan za našu sigurnost, za sigurnost naše teritorije i granice - rekao je Tusk na konferenciji za novinare.U decembru, zamjenik ministra odbrane Pavel Zalevski je rekao za Reuters da će Varšava ponovo početi proizvodnju protivpješadijskih mina prvi put od Hladnog rata kako bi ih rasporedila na istočnoj granici i potencijalno izvozila u Ukrajinu.Poljska je započela proces povlačenja iz Otavske konvencije u avgustu i zvanično će napustiti ugovor nakon šestomjesečnog perioda povlačenja koji se završava 20. februara 2026. godine.</article>

Povlačenje Poljske iz Otavske konvencije znači da će moći postaviti protivpješadijske mine duž svoje istočne granice u roku od 48 sati ako se pojavi prijetnja, rekao je danas premijer te zemlje Donald Tusk, neposredno prije nego što povlačenje zvanično stupi na snagu.
Dok većina evropskih susjeda Rusije, osim Norveške, planira da napusti ugovor koji zabranjuje proizvodnju i upotrebu protivpješadijskih mina, Poljska planira da ih rasporedi kao dio svog projekta „Istočni Štit“ kako bi osigurala granice sa Bjelorusijom i ruskim enklavom Kalinjingrad.
- Mi smo u procesu finalizacije ovog projekta mina, koji je ključan za našu sigurnost, za sigurnost naše teritorije i granice - rekao je Tusk na konferenciji za novinare.
U decembru, zamjenik ministra odbrane Pavel Zalevski je rekao za Reuters da će Varšava ponovo početi proizvodnju protivpješadijskih mina prvi put od Hladnog rata kako bi ih rasporedila na istočnoj granici i potencijalno izvozila u Ukrajinu.
Poljska je započela proces povlačenja iz Otavske konvencije u avgustu i zvanično će napustiti ugovor nakon šestomjesečnog perioda povlačenja koji se završava 20. februara 2026. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svijet

Tusk: Poljska može postaviti mine na granici u roku od 48 sati nakon izlaska iz Otavske konvencije

Advokati Gilejn Maksvel usprotivili su se traženoj objavi 90.000 stranica dokumenata vezanih za Džefrija Epstiina i Maksvel, tvrdeći da je zakon kojim se nalaže javno objavljivanje miliona dokumenata neustavan.
Njeni branioci su kasno u petak podnijeli podneske saveznom sudu u Njujorku kako bi pokušali blokirati objavu dokumenata iz građanske parnice za klevetu koju je prije deset godina, a koja je u međuvremenu okončana nagodbom, protiv Maksvel pokrenula preminula Epstinova žrtva Virdžinija Đufre. Ministarstvo pravde je nedavno od sudije zatražilo ukidanje mjera tajnosti na tim spisima.
Maksvelini advokati navode da je Ministarstvo pravde nepropisno došlo do tih dokumenata, koji su inače bili pod sudskim nalogom o tajnosti, tokom svoje krivične istrage protiv Maksvel. Kažu da papiri uključuju transkripte više od 30 iskaza svjedoka te privatne informacije o finansijskim i seksualnim pitanjima vezanim za Maksvel i druge osobe.
Dio građe iz jednogodišnje razmjene dokaza u toj parnici već je ranije objavljen po nalogu saveznog apelacionog suda.
Maksvelini pravni zastupnici tvrde da je zakon koji je Kongres usvojio u decembru, a kojim se nalaže objava miliona Epstinovih dokumenata, u suprotnosti s ustavnim načelom podjele vlasti.
- Kongres ne može, putem zakona, lišiti ovaj sud ovlasti ili ga osloboditi odgovornosti da štiti svoje spise od zloupotrebe. Činiti to znači kršiti podjelu vlasti - napisali su advokati Lora Meninger i Džefri Pagliuka, pozivajući se na zakon.
Dodaju da prema Ustavu i podjeli vlasti, ni Kongres ni izvršna vlast ne smiju zadirati u sudsku vlast.&nbsp;
- Ta vlast uključuje ovlaštenje da konačno i definitivno rješava predmete i sporove - naveli su.
Objavljivanje Epstinovih dokumenata iz krivičnih istraga, koje je počelo prije nekoliko sedmica, donijelo je nova otkrića o višedecenijskom seksualnom zlostavljanju žena i maloljetnica. Neke žrtve su se žalile da su njihova imena i lični podaci otkriveni u spisima, dok su imena njihovih zlostavljača zacrnjena.
Članovi Kongresa žale se da je javno objavljena tek oko polovina postojećih dokumenata, i to mnogi uz brojne redakcije, iako su zvaničnici Ministarstva pravde tvrdili da je sve objavljeno, osim dijela spisa koji ne može biti javno dostupan dok sudija ne da odobrenje.
Đufre je tvrdila da ju je Epstin seksualno eksploatisao i prosljeđivao drugim muškarcima, među kojima i bivšem princu Endru, koji je sada poznat kao Endru Mauntbaten-Vindzor. Ona ga je 2021. tužila, tvrdeći da su imali seksualne odnose kada je imala 17 godina.
On je negirao njene navode, a parnica je okončana nagodbom 2022. Prije nekoliko dana on je uhapšen i gotovo 11 sati zadržan u pritvoru pod sumnjom da je s Epstinom dijelio povjerljive informacije o trgovanju.
U memoarima objavljenim nakon što je prošle godine sebi oduzela život, Đufre je napisala da su joj tužioci rekli kako je nisu uključili u optužnicu za seksualnu trgovinu protiv Maksvel jer nisu željeli da njene optužbe odvuku pažnju porote.
Maksvel (64) je u decembru 2021. proglašena krivom i osuđena na 20 godina zatvora. Epstin je 2019. godine izvršio samoubistvo u saveznom pritvoru dok je čekao suđenje po optužbama za trgovinu ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja.
Maksvel je prošlog ljeta premještena iz saveznog zatvora na Floridi u zatvor s niskim stepenom osiguranja u Teksasu, nakon što je učestvovala u dvodnevnim intervjuima s zamjenikom državnog tužioca Todom Blenšom.
Prije dvije sedmice odbila je odgovarati na pitanja članova Odbora za nadzor Predstavničkog doma tokom iskaza koji je dao putem videopoziva iz njenog zatvorskog kampa, iako je putem saopštenja svog advokata poručila da je "spremna govoriti potpuno i iskreno" ako dobije pomilovanje.

Gilejn Maksvel protiv objave novih Epstinovih dokumenata, tvrdi da je zakon neustavan

Nekoliko arapskih zemalja osudilo je u subotu izjave američkog ambasadora u Izraelu Majka Hakabija, koji je izjavio da bi bilo "sasvim u redu" da Izrael preuzme cijeli Bliski istok.
Saopštenja u kojima se oštro kritikuju ove opaske stigla su iz Palestine, Egipta, Jordana, kao i od Organizacije islamske saradnje (OIC) i Arapske lige.
Jordansko Ministarstvo vanjskih poslova opisalo je Hakabijeve izjave kao "neodgovorne, eskalirajuće i apsurdne".
- Zvanični portparol ministarstva, ambasador Fuad Al-Majali, odbacio je ove apsurdne i provokativne izjave koje predstavljaju kršenje diplomatskih normi, napad na suverenitet zemalja regiona, te flagrantno kršenje međunarodnog prava i Povelje Ujedinjenih nacija - navodi se u saopštenju.
Istaknuto je da su Hakabijeve opaske, izrečene tokom intervjua u emisiji "The Tucker Carlson Show" u petak, u suprotnosti sa stavom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa, koja je odbacila aneksiju okupirane Zapadne obale.
Palestinsko Ministarstvo vanjskih poslova ponovilo je slične stavove, navodeći da ove izjave predstavljaju "eksplicitni poziv na ugrožavanje suvereniteta država". Dodali su da komentari takođe podržavaju izraelsko istrebljenje i raseljavanje Palestinaca, uz aneksiju međunarodno priznatih okupiranih teritorija.
Prema međunarodnom pravu, okupacionoj sili je zabranjeno prisvajanje zemlje na okupiranoj teritoriji. U saopštenju se pozivaju SAD da zauzmu "jasan i eksplicitan stav" povodom ovih izjava, za koje se navodi da "ne pomažu u ostvarivanju vizije predsjednika Trampa o trajnom miru na Bliskom istoku".
OIC je osudio izjave kao „jasan poziv na kršenje međunarodnog prava“, upozoravajući da će „ekstremistička ideološka retorika podstaći ekstremizam i ohrabriti [Izrael] da nastavi sa svojim ilegalnim mjerama“.
Arapska liga je naglasila da su Hakabijeve izjave „prekršile sve osnovne principe i utvrđene norme diplomatije, te da prkose logici i razumu“.

Arape unervozile izjave američkog ambasadora o širenju Izraela: Apsurdno je i provokativno

Zemljotres magnitude 4,6 stepena Rihterove skale pogodio je Slovačku, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.
Potres je registrovan u 13.44 sati 21 kilometar jugoistočno od Bratislave sa epicentrom na dubini od 10 kilometara.
Na osnovu preliminarnih seizmičkih podataka, zemljotres su vjerovatno osjetili mnogi ljudi u području epicentra, ali se ne očekuje veća šteta, osim pada predmeta sa polica i razbijenih prozora, dodaje se u izvještaju.

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se Federalnoj službi bezbjednosti (FSB) daje ovlašćenje da isključi internet unutar zemlje, javlja danas Radio Slobodna Evropa.
Potpisan 20. februara, taj zakon je posljednji u nizu propisa koji pooštravaju mogućnost vlasti da ograniče vijesti i informacije unutar Rusije.
Nova mjera, koju su parlamentarci usvojili ranije ove sedmice, daje FSB ovlašćenje da zahtijeva od pružalaca internet usluga, mobilnih ili fiksnih, da isključe ili ograniče pristup u slučajevima "utvrđenim regulatornim pravnim aktima predsjednika Ruske Federacije".
Taj potez omogućava Putinu da lično odluči kada onlajn komunikaciju u zemlji ili u određenom regionu treba isključiti, bez obaveze da navede razlog.
Takođe, uklanja se svaka odgovornost pružalaca usluga za postupanje po takvom nalogu.
- Samo predsjednik može uvesti ograničenja - citiran je advokat i dugogodišnji internet aktivista Sarkis Darbinjan.
Predsjednički ukazi su, kako je naveo, jednostavniji od vladinih uredbi.
Ruske vlasti posljednjih mjeseci pokušavaju da pronađu načine da spriječe ukrajinske dronove da ulaze u ruski vazdušni prostor. U mnogim slučajevima dronovi koriste ruske podatkovne signale za let prema ciljevima, ponekad na velikim udaljenostima.
Vlasti su pojačale i pritisak na popularne internet alate, posebno na aplikacije za razmjenu poruka poput Vacap i Telegram.
Obe aplikacije su znatno usporene u okviru nastojanja vlade da podstakne Ruse da koriste aplikaciju Maks (Max), koju podržava država.
Prema jednom izvještaju, Telegram bi mogao biti u potpunosti blokiran od 1. aprila.
Ograničenja vezana za Telegram izazvala su negodovanje blogera koji pomno prate kretanja na ratištu u Ukrajini i prikupljaju sredstva za ruske jedinice. Telegram uveliko koriste i ruski vojnici raspoređeni na terenu.
Tehnološki regulator Roskomnadzor optužio je Telegram, koji je osnovao preduzetnik u egzilu Pavel Durov, za stvaranje tržišta za procurjele lične podatke ruskih građana.

Tusk: Poljska može postaviti mine na granici u roku od 48 sati nakon izlaska iz Otavske konvencije

Gilejn Maksvel protiv objave novih Epstinovih dokumenata, tvrdi da je zakon neustavan

Arape unervozile izjave američkog ambasadora o širenju Izraela: Apsurdno je i provokativno

Zemljotres u Slovačkoj 4,6 stepena Rihterove skale

Putin dao ovlašćenja FSB-u da isključi internet unutar zemlje

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO