<article>Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus saopštio je danas da se predviđa da će više od 100.000 djece i 37.000 trudnica i dojilja u Pojasu Gaze patiti od akutne neuhranjenosti do aprila sljedeće godine.Njegova izjava uslijedila je nakon što su agencije Ujedinjenih nacija objavile izvještaj o integrisanoj klasifikaciji faza bezbjednosti hrane, u kojem je upozoreno da se najmanje 1,6 miliona ljudi u Gazi suočava sa visokim nivoom akutne nesigurnosti u vezi sa hranom do sredine aprila 2026. godine.Upozorio je da bi, u najgorim scenarijima, uključujući obnavljanje sukoba i obustavu humanitarne pomoći, cio Pojas Gaze mogao da se suoči sa rizikom od gladi do aprila naredne godine.Gebrejesus je u objavi na društvenoj mreži Iks istakao da napredak postignut u borbi protiv gladi ostaje izuzetno krhak, jer se stanovništvo i dalje bori sa masovnim uništavanjem infrastrukture, urušavanjem sredstava za život i lokalne proizvodnje hrane, kao i ograničenjima humanitarnih operacija.Istovremeno, samo 50 odsto zdravstvenih ustanova u Gazi je djelimično funkcionalno i suočavaju se sa nestašicom osnovnih zaliha i opreme, koje su često podložne složenim procedurama ulaska i ograničenjima, naveo je on.Kako bi se ubrzalo spasavanje života i proširio pristup zdravstvenoj njezi, SZO poziva na hitno odobrenje za ulazak osnovnih medicinskih zaliha i opreme za bolničke objekte, poručio je Gebrejesus.</article>

Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Gebrejesus saopštio je danas da se predviđa da će više od 100.000 djece i 37.000 trudnica i dojilja u Pojasu Gaze patiti od akutne neuhranjenosti do aprila sljedeće godine.
Njegova izjava uslijedila je nakon što su agencije Ujedinjenih nacija objavile izvještaj o integrisanoj klasifikaciji faza bezbjednosti hrane, u kojem je upozoreno da se najmanje 1,6 miliona ljudi u Gazi suočava sa visokim nivoom akutne nesigurnosti u vezi sa hranom do sredine aprila 2026. godine.
Upozorio je da bi, u najgorim scenarijima, uključujući obnavljanje sukoba i obustavu humanitarne pomoći, cio Pojas Gaze mogao da se suoči sa rizikom od gladi do aprila naredne godine.
Gebrejesus je u objavi na društvenoj mreži Iks istakao da napredak postignut u borbi protiv gladi ostaje izuzetno krhak, jer se stanovništvo i dalje bori sa masovnim uništavanjem infrastrukture, urušavanjem sredstava za život i lokalne proizvodnje hrane, kao i ograničenjima humanitarnih operacija.
Istovremeno, samo 50 odsto zdravstvenih ustanova u Gazi je djelimično funkcionalno i suočavaju se sa nestašicom osnovnih zaliha i opreme, koje su često podložne složenim procedurama ulaska i ograničenjima, naveo je on.
Kako bi se ubrzalo spasavanje života i proširio pristup zdravstvenoj njezi, SZO poziva na hitno odobrenje za ulazak osnovnih medicinskih zaliha i opreme za bolničke objekte, poručio je Gebrejesus.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Pojas Gaze

neuhranjenost

Svijet

SZO: Stotine hiljada djece i trudnica u Pojasu Gaze će patiti od neuhranjenosti

U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim oblastima, uglavnom u drugom dijelu dana.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru će biti pretežno oblačno i uglavnom suvo.
U tim oblastima je moguća samo veoma rijetka pojava slabe kiše ili susnježice u nižim predjelima i slabog snijega u višim planinskim oblastima.
Vjetar će u kontinentalnim oblastima biti uglavnom slab promjenljivog smjera, dok će duž obale biti slab do umjeren, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do jak, istočni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha od minus devet do sedam stepeni, najviša dnevna od dva do 11 stepeni.

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška je upozorila svoje građane da će u slučaju rata s Rusijom vojska moći zaplijeniti privatne kuće i automobile.
Vojni zvaničnici su rekli da je oko 13.500 pisama poslato Norvežanima upozoravajući da bi određena imovina – uključujući nekretnine, vozila, brodove i mašineriju – mogla biti zaplijenjena.
- Zahtjevi su usmjereni na osiguravanje da, u ratnim uslovima, oružane snage imaju pristup resursima potrebnim za odbranu zemlje- saopštila je norveška vojska.
Mjera bi bila važeća godinu dana, a Norvežani su primali slična pisma i prethodnih godina.
- Važnost spremnosti za krizu i rat dramatično je porasla posljednjih godina- rekao je Anders Jernberg, šef organizacije vojne logistike.
Norveška je u najozbiljnijoj političkoj sigurnosnoj situaciji od Drugog svjetskog rata. Naše društvo mora biti spremno za sigurnosne krize i, u najgorem slučaju, za rat. Radimo na značajnom jačanju vojne i civilne spremnosti, dodao je on.

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Američka berza negativno je reagovala na najave predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine evropskim zemljama zbog Grenlanda, a iz istog razloga danas su pale vrijednosti akcija i na evropskim tržištima.
Ubrzo nakon otvaranja berze Dau Džons je pao za 728 poena, ili 1,47 odsto, S&amp;P 500 je pao za 1,4, a Nasdaq Composite za 1,7 odsto, prenio je CNN.
Indeks VIX, poznatiji kao indikator straha, skočio je za 28 odsto, iznad 20, što je nivo koji prvi put od novembra signalizira povećani rizik.
Referentni evropski indeks Stoxx 600, koji prati akcije širom regiona, danas je pao za 1,26 odsto, nakon što je u ponedjeljak imao pad od 1,19 odsto, što mu je bio najgori dan od novembra.
Pored toga, investitori su nastavili takozvanu trgovinu „Prodaj Ameriku“, rasprodajući američki dolar i obveznice. Indeks dolara, koji mjeri snagu dolara u odnosu na šest glavnih svjetskih valuta, pao je za 0,89 odsto, što je ogroman pomak na deviznim tržištima.
Referentni prinos na desetogodišnje američke državne obveznice porastao je na 4,29 odsto i dostigao je najviši nivo od septembra.
U međuvremenu su i vanredni izbori u Japanu potresli tržišta u Aziji, dovodeći do skoka prinosa japanskih obveznica. Nagli porast prinosa u Japanu doprinosi nervozi na tržištu obveznica, a vrši pritisak i na američke državne obveznice.

SZO: Stotine hiljada djece i trudnica u Pojasu Gaze će patiti od neuhranjenosti

Tagovi

Danas pretežno oblačno, do 11 stepeni

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Norveška upozorila građane da će u slučaju rata sa Rusijom zaplijeniti privatnu imovinu

Pad berze u SAD i Evropi zbog Grenlanda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO