Uprkos deklarativnoj privrženosti evropskom putu, vlast u Srbiji iz dana u dan svojim potezima pokazuje da želja za članstvom u EU zapravo ne postoji. <a href="https://nova.rs/vesti/politika/eu-ima-tri-zahteva-za-vucicev-rezim-srbiji-preti-status-crne-rupe-evrope/?utm_source=onesignal&amp;utm_medium=webpush&amp;utm_campaign=2026-02-12-EU-ima-tri-zaht">Usvajanje tzv. „Mrdićevih zakona“ upalilo je alarme u Briselu</a>, odakle su poslije dužeg vremena stigli konkretni zahtjevi Beogradu – da povuče usvojene amandmane o pravosuđu, da se usaglasi sa energetskom politikom EU i da postigne dogovor o formiranju Savjeta REM.
Put Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji, od dolaska naprednjaka na vlast, izgledao je najprije kao švercovanje preko reda zbog bliskih odnosa sa bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, da bi njenim odlaskom u političku penziju uslijedila stagnacija. Danas Srbija nazaduje i postaje crna rupa u ovom dijelu Evrope.
<h3>Da li bi trebalo da budemo iznenađeni?</h3>
Zajednica u kojoj se poštuju zakoni i norme, u kojoj su vladavina prava i individualne slobode građana na prvom mjestu, a sloboda medija garantovana, djeluje kao mjesto iz najgorih košmara za vlast Aleksandra Vučića. Da režim u Beogradu predstavlja sve suprotno od onoga čemu navodno stremi potvrđeno je nebrojeno puta, a posljednja u nizu potvrda da je put Srbije ka EU prilično krivudav upravo su tzv. Mrdićevi zakoni.
Namjera vlasti da onesposobi pravosuđe kako bi u perspektivi izbjegla procesuiranje sopstvenih predstavnika zbog kriminala i korupcije, koje sve teže prikriva (ko je pomenuo Batu i pet tona marihuane?), prepoznata je u EU kao opasan signal i povod za reakciju.
Najprije se oglasila Evropska komisija, koja je ispostavila zahtjeve zvaničnom Beogradu, a potom je te zahtjeve u emisiji Pravi ugao ponovio i šef delegacije EU u Srbiji Andreas fon Bekerat.
— Želimo da se novi pravosudni zakoni ne primjenjuju, da idu na reviziju sa Venecijanskom komisijom. Želimo da vidimo političku volju za dogovor o REM-u. Zabrana uvoza ruskog gasa od 2028. ne odnosi se direktno na Srbiju, ali očekujemo da se i Srbija usaglasi sa politikom EU — naveo je on.
Da su izmjene u pravosuđu shvaćene kao ozbiljna prijetnja pokazuje i izjava inače suzdržane evropske komesarke za proširenje Marte Kos. Istog dana kada je skupštinska većina usvojila sporne amandmane, Kos je poručila da je riječ o koraku unazad, a u intervjuu za N1 istakla je da je vjerovala da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić neće potpisati sporne izmjene.
— Da, mislila sam da bi to mogla biti jedna od mogućnosti. Ne znam razlog zašto ih je potpisao. Ali znate, nije važan samo sadržaj onoga što se dešava, već je veoma važno pronaći odgovor na pitanje: zašto? I to me više brine. Jer ako znate da idete protiv evropskih standarda i protiv suštine pristupnog procesa, onda vjerovatno morate imati dobar razlog. Do sada mogu samo da pretpostavljam, ali niko mi nije rekao razlog. Mogu da imam samo sopstvenu procjenu i procjenu mog tima – i ona nije dobra — navela je Kos.
Da nije dobro i da neće biti, moglo se predvidjeti mnogo ranije. Još od trenutka kada su radikali preko noći postali evropejci, navodno zamijenivši granice Velike Srbije za one otvorene koje su suština EU. Ipak, obećanje da će Srbija postati crna rupa na evropskom tepihu izgleda da su ispunili i tu se možda krije odgovor na pitanje zašto koje je postavila zabrinuta komesarka Kos.
Da nam poziciju crne rupe Evrope u Briselu zaista priznaju, zaključak je koji se stiče i u neposrednoj komunikaciji sa predstavnicima EU.
Govoreći o statusu Srbije i njenom putu, evropski dopisnik N1 Nikola Radišić ističe da je zvanični Beograd skrajnut u odnosu na to kako se tretiraju, prije svega, Crna Gora i Albanija.
— Oni su sada predvodnici kada je riječ o zemljama kandidatima za članstvo i na taj način ih tretiraju. Čak su više u fokusu u odnosu na nas i Moldavija i Ukrajina, štaviše, govori se o ubrzanom putu Ukrajine ka članstvu, ali to u ovom trenutku ne djeluje realno — navodi naš sagovornik.
Radišić ističe da je takvom položaju Srbije u značajnoj mjeri doprinijela odluka vlasti da u Skupštini usvoji tzv. Mrdićeve zakone, koji se odnose na promjene unutar pravosuđa.
— Oni to tretiraju kao prst u oko EU. Naročito ako se ima u vidu da je iz Brisela veoma brzo stigla reakcija i poziv vlastima da povuku odluku. Naglašeno je da izmjene u pravosuđu nijesu u skladu sa evropskim zakonima i normama, da je to korak unazad na evropskom putu Srbije, a onda je predsjednik Vučić potpisao te zakone — objašnjava Radišić.
On dodaje da pristup zvaničnog Brisela nije da uvodi sankcije i kažnjava Srbiju, već da podstiče predstavnike vlasti da zajedno sa njima rade na promjenama.
— Njihov stav je da nijesu oni ti koji treba da mijenjaju vlast i ulaze u sukobe, ali će insistirati da se Srbija uskladi sa pravilima EU, s obzirom na to da se na to i obavezala tokom pregovaračkog procesa. Od trenutka kada su zakoni usvojeni, redovno dolaze srpski zvaničnici kako bi sanirali štetu i objasnili da su posvećeni evropskom putu. Dolazak ministra pravde Nenada Vujića pokušali su da sakriju od javnosti. Koliko čujem, Vujić nije jedini koji je dolazio iz Srbije — kaže evropski dopisnik N1.
Naš sagovornik dodaje da su ljudi iz vlasti od predstavnika EU dobili odgovor da bi najprije trebalo pronaći način da se usvojeni zakoni povuku i da se izmjene sprovedu kroz inkluzivan i transparentan proces.
— Srbija se i dalje formalno vidi kao država na evropskom putu, a sve ovo tretira se kao privremeni problem. Prema mom mišljenju, to je greška, jer se na taj način tolerišu ekstremni potezi Beograda — zaključuje Radišić.
<h3>Očigledna je promjena narativa EU</h3>
S druge strane, Dragana Đurica, generalna sekretarka Evropskog pokreta u Srbiji, navodi da je na djelu promjena narativa i tona Evropske komisije, koja je, kako ističe, godinama o Srbiji govorila u rukavicama.
— Brisel je, po prvi put, prešao sa diplomatskih poruka i dosadašnjih gotovo molbi za reforme na jasne, provjerljive zahtjeve i logiku odgovornosti: pokažite rezultate i idete dalje, nastavite po starom i ostaćete vječiti kandidat dok druge zemlje regiona idu u EU. Ovo nije toliko novi narativ koliko kraj tolerancije za priču bez učinka — navodi ona.
Prema njenom mišljenju, EU je dugo tolerisala deklarativno opredjeljenje vlasti za evropski put, ali je sada očigledno da od tih deklaracija nije bilo rezultata i da takav put nema za cilj članstvo u EU.
— Drugim riječima, evropske integracije više ne mogu da budu paralelna realnost – da se u Beogradu govori o reformama kada treba ojačati politički legitimitet vlasti ili povući sredstva iz EU fondova, dok se istovremeno urušavaju osnovni standardi, poput nezavisnog pravosuđa. EU nije ni paravan niti bankomat, već zajednica vrijednosti i pravila. Zato je ovo prelomni trenutak i Srbiju sada EU posmatra kroz poteze koji će očigledno imati vrlo konkretne posljedice, jer se bez uvijanja kaže da će se to vidjeti i u izvještajima i u novcu, kroz sredstva iz Plana rasta i IPA fondova — podvlači Đurica.
A da li smo sposobni da ispunimo zahtjeve i da li postoji politička volja za promjenama, pitanje je koje se gotovo uvijek nameće kada se u istoj rečenici pomenu Srbija i EU.
Đurica smatra da je ključni problem nedostatak političke volje, jer bi, kako navodi, ispunjenje ovih zahtjeva značilo da vlast mora da pusti iz ruku najvažnije poluge moći.
— A to su uticaj na pravosuđe, kontrola nad izbornim procesom i rezultatima, dominacija nad medijskim prostorom. Uz to bi išao i gubitak zone komfora za političko manevrisanje između Brisela i Moskve. Zato se reforme godinama odlažu, razvlače ili se dotjeruju na loš način, kao što je slučaj sa ovim pravosudnim zakonima. A i kada su propisi napisani korektno, često imamo nedosljednu i selektivnu primjenu. Čim se pojavi opasnost da se uvedu pravila koja bi dirnula vlast, evroentuzijazam splasne — zaključuje ona u razgovoru za Novu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

EU ima tri zahtjeva za Vučićev režim: Srbiji prijeti status "crne rupe" Evrope

Majstor sa Floride, kojeg je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp pomilovao zbog njegove umiješanosti u nerede na američkom Kapitolu 6. januara, proglašen je u utorak krivim po više tačaka optužnice za seksualno zlostavljanje djece.
Endrju Pol Džonson osuđen je od porote okruga Hernando po pet tačaka optužnice, uključujući zlostavljanje djeteta mlađeg od 12 godina i drugog djeteta mlađeg od 16 godina, kao i za razvratno i lascivno pokazivanje, kako je prvi izvijestio NPR. Džonson je oslobođen po jednoj tački optužnice za slanje seksualnog materijala djetetu u vezi sa slučajem u kojem je uhapšen u avgustu, izvijestio je ovaj medij.
Policijski izvještaj detaljno opisuje Džonsonovo seksualno zlostavljanje i zlostavljanje djece tokom „višemjesečnog razdoblja“. Majka jednog od zlostavljane djece otkrila je da je Džonson, koji je opisan kao njen „bivši momak“, slao „neprikladne“ poruke na gejming platformi Diskord njenom maloljetnom sinu, navodi se u policijskom izvještaju. Nakon što je pitala svog sina o Džonsonovom ponašanju, sin joj je rekao da ga je Džonson zlostavljao tri puta „između 1. aprila 2024. i oktobra 2024. godine“, počevši od vremena kada je imao 11 godina.
Džonson je takođe prisilio žrtvu da ćuti o zlostavljanju tvrdeći da mu Trampova administracija isplaćuje 10 miliona dolara odštete jer je bio optuženik za 6. januar, te da će žrtvu zadržati u svom testamentu kako bi preuzela sav novac koji mu preostane, navodi se u izvještaju.
Neki osuđeni optuženici od 6. januara zagovarali su isplate reparacija, iako nikome do sada nijesu odobrene isplate.
- Vjeruje se da je ova taktika korištena kako bi se spriječilo žrtvu da razotkrije ono što joj je Endrju uradio - navodi se u policijskom izvještaju.
Džonson se izjasnio krivim po nenasilnim krivičnim djelima u vezi sa neredima na američkom Kapitolu 6. januara 2021. godine i osuđen je na godinu dana zatvora 2024. godine, prema memorandumu o izricanju kazne.
Tužioci su preporučili kaznu jer se „Džonson popeo preko razbijenog stakla kako bi ušao u zgradu američkog Kapitola kroz prozor kancelarije koji je bio razbijen“, kao i zato što je ohrabrivao druge izgrednike da mu se pridruže u kancelariji, navodi se u dokumentu. On je takođe učestvovao u „nerednom i ometajućem ponašanju“ na posjedu američkog Kapitola nekoliko sati prije nego što ga je policija uhapsila.
Zlostavljač djece je potom širio lažne informacije o neredima 6. januara na društvenim mrežama i pozivao na nove nerede godinu dana nakon hapšenja, naveli su tužioci.
- [Džonson] je prekršio uslove puštanja na slobodu u najmanje deset odvojenih navrata; i ima dugu kriminalnu istoriju -navodi se u memorandumu.
Džonson je bio jedan od približno 1.500 optuženika optuženih za učešće u neredima 6. januara koje je Tramp pomilovao početkom svog drugog predsjedničkog mandata.
Presuda za seksualno zlostavljanje biće mu izrečena u martu i „prijeti mu doživotni zatvor“, rekao je za NPR Vilijam Fordži, glavni pomoćnik državnog tužioca za peti pravosudni okrug na Floridi.

Tramp ga pomilovao, a sada je osuđen za pedofiliju: Žrtvi obećao novac koji dobije od američkog predsjednika

Rusija je tokom noći izvela baraž balističkih projektila i dronova na ukrajinske gradove, saopštili su zvaničnici u četvrtak, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio da Moskva "oklijeva" oko nove runde pregovora posredovanih od strane SAD-a o zaustavljanju ratnih dejstava.
Vašington je, prema njegovim riječima, predložio nove pregovore naredne sedmice između ruskih i ukrajinskih delegacija u Majamiju ili Abu Dabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, gdje je održan i posljednji sastanak, rekao je Zelenski kasno u srijedu.
Ukrajina je "odmah potvrdila" da će učestvovati, dodao je.
- Za sada, koliko shvatam, Rusija oklijeva - rekao je Zelenski.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da se očekuje "skora" nova runda razgovora, ali nije iznio više detalja.
Američki zvaničnici nijesu komentarisali mogućnost novih pregovora u sklopu jednogodišnjeg mirovnog angažmana administracije Donalda Trampa. Zelenski je prošle sedmice izjavio da su Sjedinjene Američke Države dale Ukrajini i Rusiji rok do juna da postignu dogovor.
No, kako se bliži četvrta godišnjica ruske invazije na susjednu zemlju, neslaganja Moskve i Kijeva oko ključnih pitanja koče postizanje sveobuhvatnog sporazuma. Među spornim temama su kome će pripasti ukrajinske teritorije koje je ruska vojska do sada okupirala, posebno u industrijskom srcu istoka, Donbasu, kao i zahtjevi Moskve da Kijev preda dodatne teritorije.
Ukrajina traži sigurnosne garancije uz podršku Zapada, uključujući datum pristupanja Evropskoj uniji, te dogovoren paket poslijeratne obnove prije nego što uopšte može razmotriti potpisivanje predloženog sporazuma od 20 tačaka, naveo je Zelenski.
Rusija u međuvremenu nastavlja gađati civilna područja u Ukrajini, uključujući stambene četvrti i energetsku infrastrukturu, a Moskva nije odgovorila na američki prijedlog "energetskog primirja" koje bi podrazumijevalo i obustavu ukrajinskih napada dronovima na ruska naftna postrojenja, rekao je ukrajinski predsjednik.
Tokom noći sa srijede na četvrtak, Rusija je na Ukrajinu ispalila 219 dalekometnih udarnih dronova, 24 balističke rakete i jednu navođenu zrakoplovnu raketu, saopštilo je ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo.
Glavne mete bili su ukrajinska prijestonica Kijev, drugi najveći grad Harkiv, Dnipro u centralnom dijelu zemlje i južni lučki grad Odesa, navelo je vazduhoplovstvo. Svi ovi gradovi već mjesecima trpe nemilosrdno bombardovanje.
U Dnipru su u ruskim napadima povrijeđene četiri osobe, među kojima četvorogodišnja djevojčica i novorođeni dječak, objavio je na Telegramu šef regije Oleksandr Hanža.
U Kijevu je oštećeno više stambenih zgrada, a dvije osobe su povrijeđene, saopštila je gradska administracija.
Temperature su u Kijevu porasle iznad nule, ali je i dalje veoma hladno. Gradonačelnik Vitalij Kličko rekao je da je gotovo 2.600 stambenih zgrada ostalo bez grijanja nakon što je u napadima oštećena ključna infrastruktura.
U Odesi je jedna osoba povrijeđena, dok je jedan neboder djelimično uništen, a tržište i supermarket su zahvaćeni požarom, naveo je na Telegramu regionalni čelnik Oleksandr Hanža.

Rusija ponovo zasipa ukrajinske gradove raketama, neizvjesna nova runda pregovora pod okriljem SAD-a

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov uputio je oštru prijetnju evropskim zemljama upozoravajući na vojnu reakciju Moskve u slučaju jačanja vojnog prisustva Zapada na Grenlandu, autonomnoj teritoriji u sastavu Kraljevine Danske, koja je članica NATO-a.
Kako prenosi ruska državna novinska agencija TAS, Lavrov je ovo upozorenje iznio tokom obraćanja ruskim zakonodavcima, naglašavajući da Rusija neće sjedjeti skrštenih ruku ukoliko procijeni da joj prijeti opasnost sa sjevera.
- U slučaju militarizacije Grenlanda i izgradnje vojnih kapaciteta usmjerenih protiv Rusije, naravno da ćemo preduzeti odgovarajuće protivmjere, uključujući i one vojno-tehničke - izjavio je Lavrov.
Šef ruske diplomatije dotakao se i složenih odnosa između SAD-a, Danske i Grenlanda u vezi s pitanjem suvereniteta nad najvećim ostrvom na svijetu. Lavrov smatra da bi Vašington, Kopenhagen i Nuk trebalo sami da riješe svoje nesuglasice, ali je iskoristio priliku da optuži Dansku kako tretira stanovnike Grenlanda kao „građane drugog reda“.
- Naš temeljni stav je da Arktik treba da ostane zona mira i saradnje - zaključio je Lavrov, pokušavajući da predstavi Rusiju kao zaštitnika stabilnosti u regionu, uprkos prijetnjama.
<h2>Reakcija na NATO vježbe</h2>
Lavrovljev istup dolazi kao direktna reakcija na aktuelne vježbe NATO-a u arktičkom području pod nazivom „Arktik Sentry“. Cilj ove operacije je jačanje kapaciteta Alijanse na krajnjem sjeveru.
- Arktik Sentry naglašava posvećenost Alijanse obezbjeđivanju sigurnosti članica i održavanju stabilnosti u jednoj od strateški najvažnijih, ali i ekološki najzahtjevnijih regija - izjavio je Aleksus Grinkevič, šef savezničkih vazdušnih snaga.
Pitanje Grenlanda ponovo je aktuelizovano ambicijama Donalda Trampa, koji već dugo pokazuje interes za ovu teritoriju, a ranije nije isključivao ni mogućnost aneksije upotrebom sile. Tramp je svoje težnje pravdao nacionalnom bezbjednošću, tvrdeći, između ostalog, da se oko ostrva „vrzmaju ruski i kineski brodovi“.
Međutim, te tvrdnje je kategorički odbacila danska stručnjakinja za Grenland i arktičku bezbjednost, Lin Aleksandra Mortensgor. U razgovoru za češki list „Novinki“, ona je Trampove izjave nazvala lažima.
- Oko Grenlanda nema nikakvih ruskih niti kineskih brodova. To možete pitati bilo kojeg stručnjaka za bezbjednost Arktika ili bilo koju obavještajnu službu članice NATO-a. Svi će vam reći isto. Stoga je veoma opasno što takve tvrdnje i dalje slušamo - upozorila je Mortensgor.
Trampova retorika izazvala je zabrinutost među saveznicima, koji su stali u odbranu suvereniteta Danske i Grenlanda. Kao odgovor na rastuće tenzije, Danska je u januaru, zajedno sa deset evropskih zemalja, na Grenlandu pokrenula vojnu vježbu „Arktik Endjurens“.

Moskva oštro zaprijetila Zapadu, Arktik postaje nova tačka sukoba: "Spremni smo na protivmjere"

Američki ratni brod i mornarički brod za snabdijevanje mornarice sudarili su se danas tokom operacije dopune goriva u vodama kod Južne Amerike, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na vojnog portparola.
&nbsp;Prema istom izvještaju, dvoje članova posade zadobilo je lakše povrede tokom snabdijevanja broda gorivom sa drugog broda.&nbsp;
Rojters navodi da zasad nije mogao nezavisno potvrditi tu informaciju.

Sudar dva broda američke ratne mornarice kod Južne Amerike

Sjevernokorejski vođa Kim Džong Un odabrao je svoju kćer Kim Ju Ae za nasljednicu, &nbsp;saopštila je južnokorejska obavještajna agencija. Kim Ju Ae, za koju se vjeruje da ima 13 godina, posljednjih mjeseci sve se češće pojavljuje uz oca na važnim državnim događajima, uključujući posjetu Pekingu u septembru.
Prema Nacionalnoj obavještajnoj službi Ju Ae sada ulazi u fazu formalnog imenovanja za nasljednicu. Na kongresu vladajuće Radničke partije kasnije ovog mjeseca očekuju se dodatni detalji o prioritetima Pjongjanga, uključujući vanjsku politiku i nuklearne planove.
Ju Ae je jedino poznato dijete Kim Džong Una i njegove supruge Ri Sol Ju. Prvi put se javno pojavila 2022. godine, a od tada se često prikazuje u državnim medijima, što ublažava očev imidž diktatora.
Njeno istaknuto mjesto uz oca na službenim događajima, gdje stoji pored ili čak iznad njega, tumači se kao simbolično preuzimanje autoriteta. Ipak, postavljanje trinaestogodišnje kćeri za nasljednicu u patrijarhalnom društvu otvara brojna pitanja o budućnosti vlasti u Sjevernoj Koreji i o tome kakve promjene bi to moglo donijeti zemlji.

Sjeverna Koreja: Kim Džong Un priprema ćerku za nasljednicu

&nbsp;Ne isključujemo mogućnost pozivanja predsjednika SAD Donalda Trampa na paradu povodom 81. godišnjice pobjede Rusije u Drugom svjetskom ratu, izjavio je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.
- Američkog predsjednika ćemo pitati da li može ili ne može da prisustvuje. Vidjećemo šta će biti sa Trampom, bar ćemo saznati da li može ili ne može - rekao je Peskov, odgovarajući na pitanje da li će američki predsjednik biti pozvan na predstojeću paradu povodom Dana pobjede.
Rusija Dan pobjede obilježava 9. maja u znak sjećanja na kapitulaciju nacističke Njemačke 1945. godine. Centralni događaj je velika vojna parada na Crvenom trgu u Moskvi.

Peskov: Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja Trampa na paradu povodom Dana pobjede

Jedna osoba stradala je u saobraćajnoj nesreći u Sarajevu kada je tramvaj iskočio iz šina u blizini Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u tom gradu, Zemaljskog muzeja i poznatog hotela "Holidej". Zbog iskakanja tramvaja iz šina srušena je gotovo kompletna tramvajska stanica, javljaju bosanskohercegovački mediji.
Klix.ba objavio je nezvanično saznanje da su povrijeđene dvije osobe.
Iz Operativnog centra Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo potvrđeno je za Klix.ba da je nesreća prijavljena i da su ekipe poslate na teren. Na mjestu događaja su policijski službenici i dvoje kola hitne medicinske pomoći.
Saobraćaj je trenutno na ovoj dionici obustavljen. Prema informacijama, tramvaj je išao iz pravca Željezničke stanice prema Skenderiji.

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Tramvaj iskočio iz šina, jedna osoba poginula

Lideri Evropske unije danas se sastaju u zamku Alden Bizen u belgijskom selu kako bi razgovarali o mjerama za jačanje konkurentnosti Evrope i smanjenje zavisnosti od Amerike tokom mandata Donalda Trampa. Glavna tema samita biće smanjenje birokratije, a predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u srijedu je istakla da su za prekomjerna pravila odgovorne države članice, a ne samo Brisel, prenosi Politiko.
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola rekla je da pristupačnost i troškovi života ostaju među glavnim brigama bloka.&nbsp;
- Ako pogledate posljednji Evrobarometar, svaki građanin u svim zemljama naveo je troškove života i pristupačnost kao svoju brigu broj jedan. Zato sve naše mjere moraju biti usmjerene na rješavanje tog pitanja. Ako to ne uradimo, gubimo legitimitet i kredibilitet- kazala je novinarima uoči samita. Mecola je dodala da EU mora da obezbijedi štednju i investicije, ističući da bloku nedostaje dovoljno instrumenata da štednju pretvori u ekonomski rast.
Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas naglasila je značaj jačanja ekonomske moći bloka.&nbsp;
- U geopolitičkom smislu, ako želite da budete geopolitička sila, ili ste jaka ekonomska sila ili jaka vojna sila. Mi jesmo jaka ekonomska sila, ali moramo biti jači- rekla je Kalas, dodajući da nije za protekcionizam evropskih proizvoda i da kompanije treba da mogu slobodno da izvoze. Takođe je upozorila na ekonomske pritiske iz Kine koji štete evropskim firmama.
Predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta iznio je četiri prioriteta bloka uoči samita:
<ol>
 <li>&nbsp;Uklanjanje „unutrašnjih barijera“ za trgovinu unutar EU i smanjenje birokratije.</li>
 <li>&nbsp;Širenje kapaciteta evropskih kompanija, uključujući i najveće firme u bloku.</li>
 <li>&nbsp;Sklapanje više trgovinskih sporazuma i zaštita evropskih kompanija od „ekonomske prinude“, posebno u odnosima s Kinom i SAD.</li>
 <li>&nbsp;Ulaganje „više i bolje“, uključujući javni i privatni kapital.</li>
</ol>
- Danas nam je prioritet da odblokiramo privatne investicije, mobilizujemo štednju za ulaganje u naše kompanije i stvorimo dinamičniji i življi ekosistem za investicije. Godina 2026. biće godina konkurentnosti za evropsku ekonomiju- poručio je Košta.

Lideri EU na sastanku u Belgiji traže način da Evropa bude manje zavisna od Trampa

Oko 300 hiljada stanovnika Odeske oblasti ostalo je bez struje i vode nakon noćnog ruskog napada na južnu Ukrajinu, saopštio je zamjenik premijera Ukrajine Oleksij Kuleba.
&nbsp;Oko 200 zgrada u Odesi izgubilo je grijanje, dok je dodatnih deset hiljada potrošača ostalo bez grijanja u Dnjepru na jugoistoku zemlje, prenio je Rojters.
&nbsp;Kuleba je dodao da su nadležne službe odmah reagovale, ali da će obnova snabdijevanja električnom energijom i vodom vjerovatno potrajati dok se ne saniraju posljedice napada.
&nbsp;Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je oko 2,6 hiljada stambenih zgrada u ukrajinskoj prijestonici ostalo bez grijanja nakon ruskog noćnog napada.
&nbsp;On je dodao da se pogođene zgrade nalaze i na lijevoj i desnoj obali rijeke Dnjepar, u četiri gradska okruga.
&nbsp;- Prethodni napadi već su ostavili bez grijanja više od 1,1 hiljada stambenih zgrada- naveo je Kličko.
&nbsp;Kličko je ranije jutros rekao da su dvije osobe povrijeđene u ruskom napadu raketa i dronova na Kijev.

U Odeskoj oblasti oko 300 hiljada ljudi bez struje i vode nakon ruskog napada

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, Univerzitet Crne Gore i Opština Herceg Novi obezbijedili su finansijska sredstva za isplatu podrške studentima za period od 1. januara do 30. juna 2026. godine.&nbsp;
Tim povodom, na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore donijet je Zaključak o participaciji troškova smještaja i ishrane studentima Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore – Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi.
- Ukupna finansijska podrška po studentu iznosi 250 eura, pri čemu Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Univerzitet Crne Gore učestvuju sa po 100 eura mjesečno, dok Opština Herceg Novi obezbjeđuje 50 eura mjesečno - navedeno je u saopštenju Ministarstva prosvjete, nauke i inovacijama (MPNI).
Fakultet primijenjene fizioterapije osnovan je 2004. godine i od osnivanja se suočava sa izazovima u pogledu obezbjeđivanja smještaja i ishrane za studente.
- Imajući u vidu ove dugogodišnje potrebe, nadležne institucije su prethodne studijske godine po prvi put pokrenule inicijativu finansijske podrške studentima ovog studijskog programa koji studiraju van mjesta prebivališta, odnosno nijesu iz Herceg Novog. Ova praksa nastavlja se i ove godine, a prema evidenciji Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, pravo na participaciju ostvaruje ukupno 115 studenata - kazali su u Ministarstvu.
Iz tog resora je poručeno da će sa Univerzitetom Crne Gore, uz podršku Vlade Crne Gore i u saradnji sa lokalnom samoupravom, nastaviti da rade na unapređenju studentskog standarda i stvaranju povoljnijeg ambijenta za obrazovanje, razvoj i ostanak mladih u Crnoj Gori.

Obezbijeđena participacija studentima primijenjene fizioterapije u Igalu

U Budilniku na Televiziji E pitamo može li nova Strategija upravljanja kvalitetom vazduha donijeti konkretne promjene i do 2030. godine prepoloviti broj preuranjenih smrti?
Na Svjetski dan radija analiziramo koliko je ovaj medij danas zastupljen u Crnoj Gori i da li i dalje ima snagu da informiše?
Govorimo i o tome može li briga o mentalnom zdravlju u školama spriječiti rizična ponašanja učenika i postati temelj zdravijeg odrastanja?&nbsp;
Donosimo i priču o reviji narodnih nošnji u Beranama kao i tome koliko kroz njih prepoznajemo sopstveni identitet?&nbsp;

"Budilnik": Može li briga o mentalnom zdravlju u školama spriječiti rizična ponašanja učenika i postati temelj zdravijeg odrastanja

Seniorska bokserska reprezentacija Crne Gore učestvuje na zajedničkim pripremama sa reprezentacijama Srbije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije u Loznici, saopšteno je iz Bokserskog saveza.
Navodi se da je riječ je o prvoj sparing fazi priprema za predstojeći, izuzetno jak međunarodni turnir „Montenegro kup“, koji će biti održan u Budvi od 13. do 22. marta.
Na pripremama u novom regionalnom centru Bokserskog saveza Srbije, pod dirigentskom palicom glavnog trenera reprezentacije Sergeja Kudravceva, učestvuje pet crnogorskih boksera: Tomislav Đinović (do 60), Danilo Marković (do 65), Miloš Roganović (do 70), Mirko Šarčević (do 80) i Radisav Lončar (do 85).&nbsp;
Saopšteno je da je fokus rada na podizanju takmičarske forme kroz intenzivne sparinge sa kvalitetnim protivnicima iz regiona, kao i na tehničko-taktičkom usavršavanju i fizičkoj pripremi.
 
Glavni trener Sergej Kudravcev kazao je da su sparinzi u Loznici prva i veoma važna faza priprema za Montenegro kup.&nbsp;
- Radimo sa jakim i kvalitetnim reprezentacijama, što je od izuzetnog značaja za podizanje forme. Momci pokazuju ozbiljnost, disciplinu i veliku motivaciju. Očekujem da ćemo do početka turnira u Budvi dostići željeni nivo i spremno dočekati sve izazove koji nas očekuju - rekao je Kudravcev.
Montenegro kup u Budvi i ove godine okupiće veliki broj kvalitetnih boksera iz Evrope i šire, a crnogorska reprezentacija imaće priliku da pred domaćom publikom pokaže napredak i rezultat uloženog rada.

EU ima tri zahtjeva za Vučićev režim: Srbiji prijeti status "crne rupe" Evrope

Tramp ga pomilovao, a sada je osuđen za pedofiliju: Žrtvi obećao novac koji dobije od američkog predsjednika

Rusija ponovo zasipa ukrajinske gradove raketama, neizvjesna nova runda pregovora pod okriljem SAD-a

Moskva oštro zaprijetila Zapadu, Arktik postaje nova tačka sukoba: "Spremni smo na protivmjere"

Sudar dva broda američke ratne mornarice kod Južne Amerike

Sjeverna Koreja: Kim Džong Un priprema ćerku za nasljednicu

Peskov: Rusija ne isključuje mogućnost pozivanja Trampa na paradu povodom Dana pobjede

Saobraćajna nesreća u Sarajevu: Tramvaj iskočio iz šina, jedna osoba poginula

Lideri EU na sastanku u Belgiji traže način da Evropa bude manje zavisna od Trampa

U Odeskoj oblasti oko 300 hiljada ljudi bez struje i vode nakon ruskog napada

Obezbijeđena participacija studentima primijenjene fizioterapije u Igalu

"Budilnik": Može li briga o mentalnom zdravlju u školama spriječiti rizična ponašanja učenika i postati temelj zdravijeg odrastanja

EU ima tri zahtjeva za Vučićev režim: Srbiji prijeti status "crne rupe" Evrope

Crnogorski bokseri na pripremama u Loznici

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO