Rubio obilazi saveznike u NATO-u usred ruskih vojnih aktivnosti i nestabilnosti na Bliskom istoku

Američki državni sekretar Marko Rubio boraviće od 5. do 8. oktobra na Islandu, u Grčkoj i Portugalu, gdje će razgovarati o bezbjednosti, odbrani, energetici, ekonomskoj saradnji i tehnologiji, u trenutku kada se saveznici u NATO-u suočavaju sa sve većom zabrinutošću zbog ruskih vojnih aktivnosti i nastavka nestabilnosti na Bliskom istoku.

Rubio će posjetu započeti u Rejkjaviku, gdje se očekuje da sa islandskim zvaničnicima razgovara o bezbjednosti na Arktiku i ekonomskoj saradnji.

Nakon toga putuje u Atinu na šesti Strateški dijalog SAD i Grčke, gdje će na dnevnom redu biti odbrambena saradnja, energetika, regionalna bezbjednost, Ukrajina i Bliski istok.

U Lisabonu će razgovori biti fokusirani na odbranu, ekonomski razvoj i tehnološku saradnju, izvijestio je Stejt department.

Tri stanice posjete odražavaju različite aspekte američke saradnje sa saveznicima u NATO-u, od uloge Islanda u bezbjednosti sjevernog Atlantika i Arktika do položaja Grčke u istočnom Mediteranu i dugogodišnjeg značaja Portugala za američke vojne operacije na Atlantiku.

Island: Bezbjednost i Arktik

Island nema stalnu vojsku, ali već dugo sarađuje sa SAD i NATO-om na području bezbjednosti zbog svog položaja u sjevernom Atlantiku.

Dvojica bivših američkih ambasadora na Islandu, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, rekli su za RSE da Rubio može očekivati spremnost Rejkjavika za dalju bezbjednosnu saradnju, ali i da sasluša zabrinutosti zemlje koja visoko cijeni svoju nezavisnost.

– Islanđani su izrazito nezavisan narod – poručio je jedan od ambasadora, dodajući da se bezbjednosna saradnja SAD i Islanda nastavila od ruske aneksije Krima 2014. godine.

Robert Gerber, bivši američki diplomata koji je služio u Ambasadi SAD na Islandu, rekao je da bi Rubiova posjeta mogla biti nastavak obaveza o kojima se razgovaralo na sastanku arktičkih država u septembru, održanom na marginama Generalne skupštine UN-a.

Ti razgovori uključivali su obaveze arktičkih partnera da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost i zaštitu kritične infrastrukture.

Gerber je naveo i vlastito iskustvo na Islandu kako bi ilustrovao bezbjednosne izazove s kojima se zemlja suočava.

– Dok sam redovno boravio na Islandu, ruski avioni ili bombarderi letjeli bi prema Islandu, napravili krug oko ostrva i vratili se nazad samo da vide koliko brzo će NATO podići svoje avione – rekao je Gerber za RSE.

– Prijetnja je stvarna i prisutna je već dugo – naglasio je on, dodajući da zabrinutost izaziva i podmorničko ratovanje u tom regionu.

Prema njegovim riječima, islandski doprinos NATO-u razlikuje se od doprinosa većih saveznika.

Zemlja je domaćin vazdušne baze Keflavik, pružila je pomoć Ukrajini, a preko svoje Obalske straže doprinosi pomorskim operacijama i akcijama traganja i spašavanja.

Gerber smatra da bi zaštita podmorskih telekomunikacionih kablova koji povezuju Sjevernu Ameriku i Evropu mogla biti još jedno područje za jaču saradnju.

Rusi na Arktiku

– Ti kablovi očigledno moraju biti dodatno zaštićeni jer Rusi rade razne stvari na Arktiku – rekao je on.

Dodao je da bi islandska Obalska straža, uključujući njene brodove i helikoptere, mogla igrati važnu ulogu u slučaju krize na Arktiku.

Gerber ne očekuje da će Rubio uvjeriti Island da značajnije poveća izdvajanja za odbranu.

– Islandska ekonomija je relativno mala – ocijenio je on, dodajući da je pristup bezbjednosti oblikovan i snažnom tradicijom političke nezavisnosti.

Bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće i nekadašnji zamjenik šefa misije na Islandu Erik Grin rekao je da će islandski zvaničnici od Vašingtona tražiti dodatna uvjeravanja.

– Pozitivno je što sekretar Rubio posjećuje zemlje NATO-a – kazao je Grin za Radio Slobodna Evropa, dodajući da bi islandski zvaničnici željeli potvrdu da Vašington više nije zainteresovan za polaganje prava na Grenland na osnovu, kako je rekao, neosnovanih optužbi.

Grin je dodao da bi Island, kao snažan podržavalac Ukrajine, pozdravio signale da Vašington planira učiniti više kako bi pomogao Ukrajini i Evropi dok Rusija nastavlja rat.

Arktik je, u međuvremenu, postao poprište sve veće konkurencije jer topljenje leda otvara nove pomorske rute i povećava interesovanje za prirodne resurse tog područja.

Jedan od bivših ambasadora rekao je da je Rusija ojačala svoje vojno prisustvo duž arktičke obale, dok Kina nastoji da proširi svoj uticaj kroz lučke, istraživačke i druge projekte na Islandu.

Grčka: Odbrana, energija i regionalna bezbjednost

U Atini će Rubio predvoditi američku delegaciju na šestom Strateškom dijalogu SAD i Grčke, koji se održava 6. i 7. oktobra.

Dijalog, pokrenut 2018. godine, predstavlja okvir za saradnju u oblasti odbrane, energetike i drugih pitanja. Očekuje se da će razgovori obuhvatiti vojne objekte i podršku koju Grčka pruža u okviru Sporazuma o uzajamnoj odbrambenoj saradnji, kao i dešavanja u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Bivši pomoćnik američkog državnog sekretara za energetske resurse i bivši ambasador SAD u Grčkoj i Ukrajini Džefri Pajet rekao je da je dijalog uspostavljen kako bi se unaprijedila bilateralna saradnja nezavisno od drugih regionalnih odnosa.

– Kada smo tokom mog mandata ambasadora uspostavili Strateški dijalog, cilj je bio stvoriti forum za unapređenje snažne agende bilateralne saradnje, nezavisno od drugih regionalnih odnosa – kazao je Pajet za RSE.

On je naveo da su vojna saradnja, energetske mogućnosti i veze među ljudima, uključujući obrazovanje i investicije, ostali prioritet bez obzira na to da li su na vlasti republikanci ili demokrate.

Pajet je takođe ukazao na posvećenost Grčke evropskim i transatlantskim partnerstvima.

– Grčka ostaje snažno posvećena svom evropskom identitetu, uključujući čvrstu privrženost transatlantskim odnosima – rekao je Rubio.

Portugal: Odbrana i tehnologija

Posljednja stanica Rubiove turneje biće Lisabon, gdje će, prema navodima Stejt departmenta, sa portugalskim rukovodstvom razgovarati o odbrani, ekonomskom razvoju i tehnološkoj saradnji.

Uloga Portugala u bezbjednosnoj saradnji sa SAD uključuje Azorska ostrva, gdje je vazdušna baza Lajes dugo služila kao važno logističko čvorište i mjesto za dopunu gorivom američkih vojnih operacija na Atlantiku.