Presude ne zaustavljaju rudarenje uglja na sjeverozapadu BiH

Rudnik uglja Bukova Kosa, kod Prijedora na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, i dalje radi uprkos tome što je sud prije više od mjesec poništio koncesiju, navodeći da je dodijeljena bez zvaničnog obrazloženja i ne uvažavajući načelo transparentnosti.

Uprkos tome, Vlada Republike Srpske ponovo je dodijelila koncesiju za istraživanje uglja istoj kompaniji, „Drvo eksport“ iz Teslića u centralnoj BiH, što je zvanično objavljeno 10. avgusta.

Poništena i ponovo dodijeljena koncesija odnosi se na istražne radove, koji su zvanično završeni prošle godine, dok je druga koncesija, za eksploataciju uglja, dodijeljena 2024. godine i traje do 2034. godine.

Iz entitetske Vlade nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o tome da li poništavanje koncesije nešto konkretno mijenja na terenu.

- Konkretna nezakonitost na kojoj se temelji ova presuda jeste da rješenje ne sadrži razloge iz kojih se može zaključiti kako su to ispunjeni zakonski kriterijumi za dodjelu koncesije - pojasnila je za RSE banjalučka advokatica Dragana Stanković, koja je zastupala grupu građana koji su tužili Vladu RS zbog dodjele koncesije.

Ona je istakla da su rješenja o istraživanju, odnosno o eksploataciji, povezana i dio „jednog pravnog mozaika“.

Ipak, uprkos povezanosti koncesija za istraživanje i kopanje, na terenu nije bilo promjena.

- Na kopu se nesmetano radi, te se šteti okolini i obližnjim kućama - kaže mještanin Bukove Kose Miroslav Stakić, koji je zajedno sa grupom mještana tužio Vladu RS.

Površinski kop, rudnik Bukova Kosa kod Prijedora, jul 2026.

Oko 50 kilometara dalje, u Bistrici, takođe na teritoriji Prijedora, „Drvo eksport“ je tri puta odlukama suda ostao bez ekološke dozvole za rudnik uglja, a Vlada RS im je četiri puta izdala dozvolu.

Dok se u Bukovoj Kosi i dalje kopa, rudnik u Bistrici zatvoren je nakon samo dvije i po godine eksploatacije uglja.

Mještani oba prijedorska sela odranije upozoravaju na devastaciju koju su u njihovom kraju ostavile rudarske mašine.

„Od Vlade ne očekujem ništa“

- Presuda Vrhovnog suda RS je potvrda onoga o čemu već tri godine u javnosti govorimo - kaže za RSE Miroslav Stakić.

Ipak, dodaje da ne vjeruje da će se mašine zaustaviti, „jer za te ljude zakon ne važi“.

- Od Vlade RS ne očekujem ništa, jer od samog početka Vlada RS i jedan krug ljudi u njoj pogoduje ovoj kompaniji, da li zbog svojih ličnih interesa ili zbog nekih, hajde da kažemo, ljudi koji su u široj organizacionoj šemi, to ćemo tek dokazati - izjavio je Stakić.

Podsjeća da vlasti RS ni u slučaju autoputa Banjaluka – Prijedor nijesu ispoštovale sudsku presudu koja im je naložila da objave kompletan ugovor sa kineskim izvođačima, te su objavile dokument, ali bez finansijskih detalja.

- Bez obzira na to koliko god mi dokazivali naša prava i koliko god mi dokazivali široj javnosti da smo u pravu i da je rudnik ilegalan, na terenu se stvari neće promijeniti. Oni će i dalje nastaviti da kopaju, ali to samo potvrđuje organizovanu šemu pljačke mineralnih resursa RS, koje, kako rudari kažu, pripadaju svim građanima - rekao je on.

Devastacija u Bukovoj Kosi nastala radom rudarskih mašina.

Poručuje da neće odustati od pravne borbe, te da je sve prijavljivao republičkoj inspekciji.

Stakić pojašnjava da je u potpunosti uništena jedna parcela u njegovom vlasništvu, veća od 10.000 kvadratnih metara, jer je na njoj pokrenuto klizište.

- U dvorišnoj zoni, dakle ispod kuće na njivi, uništeno je negdje oko 2.000 do 3.000 kvadrata - procijenio je on, navodeći da je prošle godine sa geometrom vršio proračun koliko prostora je uništeno.

Dodao je i da mora prelaziti preko njive da bi došao do svoje kuće jer je prilaz blokiran.

Iz Inspektorata RS ranije je odgovoreno za RSE da se ugalj kopa u okviru odobrenog eksploatacionog polja površine 46 hektara i u skladu sa projektom.

Šta kažu u Vladi RS?

Sporna koncesija već je istekla, jer je dodijeljena 2023. godine i trajala je do 2025. godine. Vlada je na sjednici krajem jula ponovo dodijelila koncesiju „Drvo eksportu“, na identičan period.

Iako iz entitetske Vlade nije odgovoreno na upit RSE po pitanju Bukove Kose, stav se vidi iz zvanične odluke o ponovnoj dodjeli koncesije, objavljene u Službenom glasniku RS: radi se o formalnim nedostacima.

Tvrde da je investitor „u dobroj vjeri“ ispunio sve obaveze definisane ugovorom, a da je propust zbog kojeg je ugovor poništen „tehničke prirode“.

Dodaju da se nezakonitosti ne mogu ukloniti objavljivanjem novog javnog poziva jer su radovi već završeni, te su donijeli rješenje koje se primjenjuje retroaktivno.

Što se Bistrice tiče, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, nadležno za izdavanje ekoloških dozvola, u pisanom odgovoru za RSE navodi da je postupalo po uputstvima banjalučkog Okružnog suda i donijelo novi akt u roku od 30 dana.

- Ministarstvo je upotpunilo činjenično stanje, što podrazumijeva da je pribavljena potrebna dokumentacija i da je izvršena ocjena upotpunjenog činjeničnog stanja, a u skladu sa primjedbama i pravnim shvatanjem sudskog organa - navodi se u odgovoru.

Dodaju da izdata ekološka dozvola nalaže mjere nakon što kop prestane sa radom, a da njih kontrolišu inspekcijski organi.

Srđan Klječanin, u javnosti predstavljen kao de facto rukovodeća osoba u „Drvo eksportu“, iako nije zvanično registrovan ni kao direktor ni kao vlasnik, nije odgovarao na pozive RSE.

Osim što javno predstavlja „Drvo eksport“, Klječanin je i odbornik Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke čiji je lider Milorad Dodik, u Skupštini Grada Teslića.

Preduzeće „Drvo eksport“ primarno je registrovano za djelovanje u oblasti šumarstva.

Dok su trajala iskopavanja, u Bistrici su fotografisane mašine sa natpisom „Inkop Ćuprija“, firme u vlasništvu Zvonka Veselinovića, biznismena iz Srbije koji je zbog organizovanog kriminala i korupcije na crnoj listi Sjedinjenih Država.

Iz ove firme su u ranijem odgovoru za RSE odbacili sve tvrdnje o povezanosti sa kopanjem uglja u okolini Prijedora.

Šta je sporno sa rudnicima?

Kopanje uglja prvo je počelo u Bistrici, sredinom juna 2023. godine. Tada su, uprkos protestima mještana, prve mašine ušle na teren i počele da istražuju koliko uglja ima na lokaciji.

U tom periodu pokrenut je i proces za dodjelu koncesije za eksploataciju uglja, a ona je „Drvo eksportu“ dodijeljena u septembru iste godine.

U januaru 2024. godine dobili su ekološku dozvolu, a mjesec kasnije i upotrebnu dozvolu – iako se na lokaciji već uveliko kopalo.

Ekološka dozvola dobijena je u januaru, a upotrebna dozvola za rudnik u februaru 2024. godine.

Mjesecima prije toga vršeni su istražni radovi bez dozvola, zbog čega su mještani protestovali nekoliko puta.

Rudarske mašine povukle su se u martu 2025. godine, ali je, kako su mještani ranije govorili za RSE, iza njih ostala devastacija koja je samo djelimično sanirana.

Bukova Kosa počela je sa radom nešto kasnije, sredinom 2024. godine. I tu je sve započelo bez svih dozvola, pa je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dodijelilo koncesiju za kopanje uglja u oktobru iste godine.

Prva ekološka dozvola poništena je pred Okružnim sudom u Banjaluci u decembru 2025. godine, ali je ubrzo izdata nova.

Zbog njenog izdavanja trenutno je aktivna tužba banjalučkog nevladinog Centra za životnu sredinu protiv resornog Ministarstva za prostorno uređenje, podnesena u martu.

Građani i aktivisti održali su na centralnom trgu u Prijedoru nekoliko protesta zbog eksploatacije uglja na Bukovoj Kosi, upozoravajući da se radi o ozbiljnoj prijetnji životnoj sredini.

Pitanje ovih rudnika došlo je i do specijalne izvjestiteljke Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Meri Lolor, koja je tokom juna prošle godine rekla da je „zgrožena“ targetiranjem osoba koje se u BiH bore za zdravu životnu sredinu.