<article>Papa Lav smijenio kardinala Timotija Dolana sa čelne pozicije Katoličke crkve u Njujorku, saopštio je danas Vatikan, sklanjajući u stranu jednu od najistaknutijih figura Crkve u Sjedinjenim Američkim Državama u okviru velikog preslagivanja katoličkog rukovodstva u zemlji.Lav, prvi papa iz SAD, odabrao je relativno malo poznatog sveštenika iz Ilinoisa, biskupa Ronalda Hiksa, da zamijeni Dolana na čelu druge po veličini katoličke biskupije u zemlji, koja okuplja oko 2,8 miliona vjernika.Dolan, nadbiskup Njujorka od 2009. godine i bivši predsjednik konferencije američkih katoličkih biskupa, ponudio je ostavku u februaru nakon što je napunio 75 godina, kako to nalaže crkveno pravo. Kardinali često ostaju na funkciji do 80. godine, koja je obavezna starosna granica za penzionisanje.- Hiks ne predstavlja samo novo poglavlje za Njujork, već i za američku Crkvu u cjelini - rekao je Dejvid Gibson, stručnjak za Crkvu u SAD.</article>

Papa Lav smijenio kardinala Timotija Dolana sa čelne pozicije Katoličke crkve u Njujorku, saopštio je danas Vatikan, sklanjajući u stranu jednu od najistaknutijih figura Crkve u Sjedinjenim Američkim Državama u okviru velikog preslagivanja katoličkog rukovodstva u zemlji.
Lav, prvi papa iz SAD, odabrao je relativno malo poznatog sveštenika iz Ilinoisa, biskupa Ronalda Hiksa, da zamijeni Dolana na čelu druge po veličini katoličke biskupije u zemlji, koja okuplja oko 2,8 miliona vjernika.
Dolan, nadbiskup Njujorka od 2009. godine i bivši predsjednik konferencije američkih katoličkih biskupa, ponudio je ostavku u februaru nakon što je napunio 75 godina, kako to nalaže crkveno pravo. Kardinali često ostaju na funkciji do 80. godine, koja je obavezna starosna granica za penzionisanje.
- Hiks ne predstavlja samo novo poglavlje za Njujork, već i za američku Crkvu u cjelini - rekao je Dejvid Gibson, stručnjak za Crkvu u SAD.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Papa Lav smijenio njujorškog kardinala Dolana u velikom preuređenju vrha američke crkve

Švajcarac Marko Odermat pobijedio je danas u Val Gardeni, u drugom spustu sezone Svjetskog kupa alpskih skijaša.&nbsp;
Do jubilarne, 50. pobjede u Svjetskom kupu došao je u vremenu minut, 24 sekunde i 48 stotinki.
Odermat, koji je u istoj disciplini pobijedio i u Biver Kriku, ove sezone ima dva trijumfa i u veleslalomu, u Biver Kriku i Zeldenu, kao i jedan u superveleslalomu u Koper Mauntinu.
Sa 15 stotinki zaostatka kao drugoplasirani završio je Švajcarac Franja Fon Almen, dok je treći bio Italijan Dominik Paris sa 19 stotinki slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Francuz Nils Alegre, peti je bio njegov sunarodnik Nil Alfan, a šesti Italijan Florijan Šider.
Odermat je vodeći u plasmanu spusta sa maksimalnih 200 bodova.
Fon Amen je drugi sa 130, a treći Paris sa 100 bodova.
Odermat zauzima čelnu poziciju i u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 605 bodova.
Kristofersen je drugi sa 302, dok treće mjesto zauzima Timon Haugan iz Norveške sa 281 bodom.
Skijaši će sjutra u Val Gardeni voziti superveleslalom.

Odermat nastavio dominaciju u Val Gardeni

Na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore, parlamentarna većina odbila je da u dnevni red uvrsti predlog GP Ure o povećanju dječijih dodataka.
Iz ove partije saopšteno je da su, bez ikakvog realnog obrazloženja, poslanici PES-a, Demokrata i ZBCG glasali protiv njihovog predloga o povećanju dječijih dodataka.
- Vlast je još jednom razočarala djecu Crne Gore i pokazala nebrigu za naše najmlađe. Nažalost, parlamentarna većina je još jednom pokazala odsustvo političke volje da se konkretno pomogne najmlađim građanima i njihovim porodicama - navode iz GP Ura.
Podsjećaju da je njihova inicijativa imala za cilj da makar djelimično ublaži posljedice rasta troškova života, koji najteže pogađaju porodice sa djecom.
- Cijene rastu, inflacija ne staje, a dječiji dodatak je ostao na istom nivou kao kada je uveden. Umjesto da podrže mjeru koja ima široku društvenu korist i predstavlja ulaganje u budućnost države, vladajuća većina odlučila je da okrene leđa djeci Crne Gore - naglašavaju u saopštenju.&nbsp;
Poručuju da je takav odnos neprihvatljiv i duboko pogrešan, te da Crna Gora zaslužuje bolju vlast.
- Obećavamo da ćemo nastaviti sa svojim inicijativama i da nećemo odustati od borbe da sva djeca u Crnoj Gori dobiju uvećani dječiji dodatak - zaključuju iz GP Ura.

URA: PES, Demokrate i ZBCG glasali protiv povećanja dječijih dodataka

U Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, u 19 sati, pogledajte: 
 
Tema dana: Reakcije iz Beograda na crnogorski EU napredak
Dok iz Brisela stižu poruke ohrabrenja i podrške integracijama Crne Gore u EU, iz susjedstva kritike. Srbija nezadovoljna napretkom Crne Gore koja je zatvorila pet poglavlja u pregovaračkom procesu. Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić optužila je Crnu Goru da podržava kriminalne klanove, ističući aferu Tunel. 
 
Razgovaramo o društveno-političkoj atmosferi u susret članstvu Crne Gore u EU. Kome odgovaraju podjele, revizionističke ideje, urušavanje građanskog i antifašističkog karatkera društva i države?
Govorimo i o problemu izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu; kakva su očekivanja mještana nakon referenduma, nove poruke gradske vlasti, kakav scenario se može očekivati...
Gost večerašnje emisije je istoričar Miloš Vukanović.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Amra Tahirović.

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Vukanović

Fokus rada Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) u narednom periodu biće na uvođenju sistema studentskih poslova i unapređenju studentskog standarda, nakon uspješne realizacije zacrtanih ciljeva, među kojima se posebno ističe uvažavanje studentskih zahtjeva u novom Zakonu o visokom obrazovanju.
To je poručeno sa radnog doručka sa medijima koji su predstavnici SPUCG, organizovali kako bi predstavili dosadašnje rezultate i planove za sledeću godinu.
Jakov Vukčević predsjednik SPUCG je rekao da je jedan od ključnih ciljeva Studentskog parlamenta u narednom periodu uvođenje sistema obavljanja studentskih poslova u Crnoj Gori, po uzoru na uspješne modele iz regiona i Evrope.
"Riječ je o modelu koji podrazumijeva osnivanje studentskog servisa pri ustanovama visokog obrazovanja, kroz koji bi studenti mogli legalno, transparentno i fleksibilno da rade, bez ugrožavanja akademskih obaveza", rekao je Vukčević.
&nbsp;„Studentski servis bi studentima omogućio da sopstvenim radom obezbijede dodatna sredstva za studiranje, dok bi poslodavci dobili kvalitetnu i domaću radnu snagu. Posebno je važno što je pravo na obavljanje studentskih poslova prepoznato kao dio studentskog standarda u novom Zakonu o visokom obrazovanju“, istakao je Vukčević.
"U tom pravcu SPUCG je već pripremio nacrt lex specialisa, koji će uskoro biti predstavljen nadležnim ministarstvima, uz očekivanje široke institucionalne i javne podrške", poručio je Vukčević.
Paralelno s tim, SPUCG planira i inicijativu za zakonsko uređenje pitanja zapošljavanja strane radne snage, kroz uvođenje fiksne naknade za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike, a koja bi se slivala u poseban fond za finansiranje programa zapošljavanja domaće radne snage.
"Jedan od prioriteta ostaje i unapređenje studentskog standarda, kroz izgradnju novog studentskog doma u Podgorici, sanaciju postojećih kapaciteta, uvođenje klimatizacije u studentskim domovima, kao i značajna ulaganja u studentske menze širom Crne Gore", poručio je Vukčević.
Vedran Vujisić, generalni sekretar SPUCG, je rekao da "novi Zakon o visokom obrazovanju predstavlja krovni akt koji sadrži brojna rješenja za koja se Studentski parlament UCG aktivno zalagao kroz sastanke sa donosiocima odluka, inicijative, peticije i druge oblike djelovanja".
„Konačno možemo reći da je usvojen zakon koji smo čekali sa rješenjima za koja smo se borili, u interesu studenata“, poručio je Vuisić
On je podsjetio da je jedna od najznačajnijih novina jeste uvođenje fleksibilnih modela studija 3+1+1+3, 3+2+3 ili 4+1+1, uz mogućnost zadržavanja integrisanih studija, u zavisnosti od opredjeljenja ustanove visokog obrazovanja.
Prema njegovim riječima " naš prijedlog u vezi sa tzv. Prelaznim rješenjem za studenate dvogodišnjih master studija" je najvažnija novina.
"Članom 172 novog Zakona predviđeno je da student koji je do stupanja Zakona na snagu upisao dvogodišnji master studijski program obima 120 ECTS može dobiti diplomu postdiplomskih specijalističkih studija ukoliko je ostvario najmanje 60 ECTS, odnosno položio sve ispite sa prve godine master studija", podsjetio je Vujisić
Takođe, prijedlog za uvođenje dodatnih ispitnih rokova, aprilskog i julskog nije uvršten u Zakon ali "SPUCG od tog zahtjeva neće odustati".
„Zgusnut akademski kalendar i obim gradiva čine polaganje ispita izuzetno zahtjevnim. Dodatni rokovi, kakvi postoje u regionu, doprinijeli bi boljoj organizaciji i uspjehu studenata“, jasan je Vuisić.
Posebno je ukazano i na pitanje studentskog smještaja.&nbsp;
"Novi dom je neophodan zbog konstantnog nedostatka mjesta, ali isto tako i hitno su potrebna infrastrukturna ulaganja i rekonstrukcija postojećih objekata I i II faze studentskih domova, uključujući uvođenje klimatizacije", zaključio je Vuisić.
"Kad sumiramo rezultate ove godine, ono što nas najviše ispunjava ponosom nije samo broj aktivnosti, već način na koji smo gradili dijalog, podršku i zajedništvo među studentima", poruč̣ila je Ivana Popović, student ombudsman UCG .
"Naš rad potvrđuje da studenti UCG nisu samo studenti oni su pokretači promjena i nosioci budućnosti" rekla je Popović.
Govoreći o ostvarenim rezultatima, istaknuto je prvo izdanje Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje KOMPASS.
"Uz mentorsku podršku 10 mentora, razvijeno je deset inovativnih studentskih ideja koje se bave ključnim izazovima studentske populacije od zapošljavanja i nastave, do ekologije, digitalizacije, kulture i studentskog standarda. Univerzitet Crne Gore i SPUCG obezbijedili su nagradni fond od 5.000 eura za tri najbolje ideje, koje će u narednom periodu biti realizovane", rekli su iz SPUCG.
Posebno su istaknuti i tradicionalni projekti „Summer job“ i Dan otvorenih vrata Univerziteta Crne Gore.&nbsp;
Sajam sezonskog zapošljavanja „Summer job 2025“ održan je 12. marta u Podgorici i 13. marta u Kotoru, a i ove godine potvrdio je status najvećeg sajma sezonskog zapošljavanja u Crnoj Gori, kroz koji svake godine više od 500 mladih stiče svoje prvo radno iskustvo.
Istog dana organizovan je i Dan otvorenih vrata UCG, tokom kojeg su maturanti iz cijele Crne Gore imali priliku da se upoznaju sa studijskim programima, fakultetima, mogućnostima međunarodne razmjene i vannastavnim aktivnostima.
SPUCG je nastavio i realizaciju podcasta, „Još smo mi zeleni“, koji se bavi temama iz oblasti obrazovanja, psihologije, ekologije, kulture i sporta.
Ovogodišnje izdanje Studentskog festivala umjetnosti, održano od 17. do 20. novembra, bio je prema njehovim riječima "jedan od najznačajnijih kulturnih događaja studentske zajednice".

SPUCG: unapređenje standarda studenata u fokusu

U Pljevljima je sinoć održano predavanje kojim je započet ciklus razgovora posvećen obnovi Lovćenske kapele, koju su govornici označili kao jedno od ključnih pitanja duhovnog identiteta Crne Gore. Tim povodom predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je Crna Gora neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina, te da nije slučajno što ovaj ciklus predavanja počinje upravo iz Pljevalja, prenose Vijesti.
- Pljevlja su danas najslobodniji grad u Crnoj Gori i imamo čast da se upravo odavde pokrene ciklus predavanja posvećen obnovi Lovćenske kapele- rekao je Vraneš, ističući da je riječ o velikom istorijskom i duhovnom poduhvatu.
On je naglasio da je posebno značajno što se skup održava u prisustvu arhijereja Srpske pravoslavne crkve, poručivši da je obnova kapele na Lovćenu kruna duhovne obnove Crne Gore.
- Ne smijemo da sumnjamo da ćemo uspjeti u obnovi kapele. Možda se ponekad pokažu slabosti našeg naroda, ali moramo znati da mučenička krv hristovih učenika postradalih širom Crne Gore neće dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina- kazao je Vraneš.
Dodao je da je zadatak vjernika da slijede svoje vladike i svetitelje, ističući da današnji arhijereji nastavljaju da „razgrću žar vjere koji je prvi razgrnuo mitropolit Amfilohije“. Prema njegovim riječima, nema istinske sreće u Crnoj Gori bez obnove Lovćenske kapele i potpunog duhovnog preporoda naroda.
- Varaju se svi koji misle da će ekonomski preporod donijeti i duhovni. Upravo je obrnuto, ekonomski preporod dolazi kao posledica duhovnog preporoda- poručio je Vraneš, završivši obraćanje porukom „dogodine u Prizrenu“.
O značaju Lovćenske kapele govorio je i mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, podsjetivši na zavjet Petra II Petrovića Njegoša.
Kako je naveo, Njegoš je iste godine kada je napisao „Luču mikrokozma“ započeo i gradnju kapele na Lovćenu „i jasno zapovijedio da u njoj bude sahranjen, što je potvrdio i na samrtnom času, obavezujući svoje srodnike i naslednike da ispune njegov amanet“.
- Njegoš je svojom crkvom i grobom želio da štiti Crnu Goru, ali je uvijek gledao i na cio srpski narod- kazao je mitropolit Joanikije.
Prema njegovim riječima, vladika Danilo je, čim su se stekli uslovi, izvršio Njegošev amanet, a kasnije je i knjaz Nikola vodio računa da se u kapeli redovno služi sveta liturgija, naročito na Petrovdan, za šta postoje istorijska svjedočanstva. On je odbacio tvrdnje da liturgija nije služena i da kapela nije bila crkva, ocijenivši ih kao neistine.
Govoreći o obnovi kapele nakon njenog rušenja u Prvom svjetskom ratu, mitropolit Joanikije je naveo da je kralj Aleksandar finansirao obnovu, dok je glavni teret posla iznio mitropolit Gavrilo Dožić.
- Kapela je ostala posvećena Svetom Petru Cetinjskom, obnovljena je na istom mjestu i u istim dimenzijama, a sve što je zatečeno od stare kapele ugrađeno je u obnovljeni hram- naglasio je on, navodeći da su suprotne tvrdnje laži koje se decenijama ponavljaju.
Osvrćući se na izgradnju mauzoleja na Lovćenu, Joanikije je rekao da je riječ o građevini u kojoj je „ugrađeno najviše nesporazuma i kontroverzi“, nazivajući je spomenikom nasilja nad Njegošem i Srpskom pravoslavnom crkvom. Naveo je da odluka o izgradnji mauzoleja nikada nije zvanično objavljena, te da je iza rušenja Lovćenske kapele stajao Josip Broz Tito.
Kazao je i da je prilikom rušenja lovćenske kapele došlo jdo nezakonitog braka između nacizma i komunizma.
- Glavni argumenti za rušenje kapele potekli su od Savića Štedimlije, a kasnije ih je u ime Tita razrađivao Vladimir Dedijer- rekao je Joanikije, podsjetivši da su se rušenju protivili brojni ugledni umjetnici i intelektualci, među kojima Petar Lubarda, Mihailo Lalić, Risto Stijović, Miroslav Krleža Skender Kulenović…
Na kraju je poručeno da Lovćenska kapela, iako porušena, i dalje snažno djeluje duhovno, o čemu svjedoče brojne Njegoševe kapele podignute širom Crne Gore i regiona.
- Kapela će se vratiti na Lovćen kada mi budemo bolji, složniji i kada se pokajemo za greške iz makar posljednjih sto godina. Tek tada ćemo biti sposobni da obnovimo kapelu na Lovćenu- zaključio je mitropolit Joanikije.
Predavanje je održano u Centru za kulturu u organizaciji Javne ustanove Narodna biblioteka Stevan Samardžić.

Vraneš o kapeli na Lovćenu: Nećemo dozvoliti da na krovu srpske zemlje stoji paganska građevina

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

Četnički vojvoda Andrija Mandić koji je na čelu Skupštine Crne Gore se dugo pokušavao prikazati kao evropska verzija srpske politike u Crnoj Gori, ali vuk dlaku mijenja - a ćud nikada, pa ne čudi njegova najava promjene Ustava, što je potpuno neprihvatljivo i taj stav EU je vrlo jasan - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, hrvatski poslanik u Evropskom parlamentu Tomislav Sokol.
Prema njegovim riječima, potrebno je uložiti veliki napor i obezbijediti političku volju da proces eu integracija ide dalje i da se planiranom dinamikom zatvore preostala poglavlja.&nbsp;
- Činjenica jeste da je Crna Gora dobila prozor unutar koga se pružila šansa da uđe u Evropsku uniju u relativno kratkom razdoblju. Budimo realni, do početka rata u Ukrajini nije postojala prava politička volja unutar Evropske unije za bilo kakvo proširenje, međutim rat u Ukrajini je to promijenio, promijenio se kontekst i sada se svakako želi neki primjer uspješne priče i tu je područje jugoistočne Evrope je pogodno, jer postoji potencijal za takvo nešto. Na kraju krajeva područje istočne Evrope ne smije ostati neka crna rupa, nedefinisano područje gdje bi svoju silu mogle produkovati Kina, Rusija, Turska &nbsp;i ostale treće države. Ovaj proces se mora stabilizovati, pogotovu u kontekstu rata u Ukrajini i tu Crna Gora ima najbolju šansu, najdalje je odmakla, na geoplitičkom je bitnom području ona zatvara ulaz na Mediteran, članica je NATO-a i svakako je Evropskoj uniji interes i postoji dobra volja da se Crna Gora primi što prije u Evropsku uniju i da se na neki način taj prostor geopolitički zaokruži - rekao je Sokol.
Smatra da se ulazak Crne Gore neće previše odraziti na pregrupisanje snaga unutar EU, jer je mala država sa malim BDP-om, u smislu broja zastupnika u Evropskom parlamentu, glasanja u Vijeću ministara ili evropskom budžetu.&nbsp;
- To su svi oni činioci koji govore u prilog crnogorskom ulasku u EU i zašto sa evropske strane postoji velika želja da se to ipak i realizuje. S druge strane problem je destabilizirajuće i destruktivno djelovanje Srbije. Jedno je formalno ispunjavati uslove i donositi zakone, stavljati kvačice i zatvarati poglavlja, a drugo je stvarno sprovesti suštinsku transformaciju u društvu, tu realno teško možete govoriti o transformaciji kad imamo direktan uticaj iz Srbije, gdje imamo Srpsku pravoslavnu crkvu sa svom destruktivnom ulogom i imamo stranke unutar same vladajuće većine koje dovode u pitanje dugoročno sam crnogorski identitet i to su sigurno najveći izazovi. Siguran sam da Srbija koja ne želi da Crna Gora uđe u Evropsku uniju prije nje i da će učiniti sve da kroz razne provokacije pokuša taj proces što više destabilizovati i usporiti - istakao je Sokol.&nbsp;
Sokol podsjeća da, iako su se pojavile špekulacije o mogućem uticaju Hrvatske na prethodno blokiranje poglavlja 11 i 13 od strane Francuske, Hrvatska zapravo nije imala nikakve veze s tim privremenim blokadama.
- Ako je neko tu mogao uticati prije bih gledao prema istoku nego prema zapadu ko bi mogao imati koristi od blokiranja poglavlja i usporavanja cijelog crnogorskog procesa pristupanja. Drago mi je da se to razriješilo, drago mi je da Crna Gora ide dalje, a zatvaranje nekoliko poglavlja je sigurno veliki uspjeh i dobar temelj za sljedeću godinu koja bi trebala biti ključna, a, kao što sam i rekao, destabilizirajući uticaj Srbije ostaje problem. Oni koji unutar vladajuće većine zapravo tvrde da gledaju prema zapadu, a gledaju prema Beogradu i Moskvi SU takođe problem, a naravno da ostaje pitanje rješavanja problema sa Hrvatskom, tema koje nijesu riješene, pogotovu odštete logorašima iz Domovinskog rata - naglasio je Sokol.
Komentarišući najavu predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića o promjeni Ustava i statusa srpskog jezika, Sokol kaže da vuk dlaku mijenja ali ćud nikada, iako se, kako kaže, četnički vojvoda pokušavao prikazati kao proevropska verzija srpske politike u Crnoj Gori.&nbsp;
Poručuje da koliko god se trudili da glume evropejce zna se ko su i sa kim europarlamentarci imaju posla i potpuno je, kako ističe, jasno da takvi ljudi i takve političke opcije ne mogu da budu na tako visokim pozicijama.
- Kneževića su puštali i Demokrate u prvi plan da budu na braniku velikosrpstva, ali čini se da je Mandić sad ušao u fazu gdje i on mora pokazati da i dalje ostaje na onim istim velikosrpskim linijama, koje su dovele do ratova devedesetih kojima smo svjedočili. To me ne čudi previše, njihovi planovi se nijesu nikad promijenili, planovi velikosrpskih političara, zajedno sa SPC-om i Vučićem koji su su cijelo vrijeme na istim pozicijama sa kojih žele uništiti i potpuno eliminisati crnogorski identitet, nezavisnost, u smislu jezika, u smislu crkve, kulturnih institucija, u smislu samog izjašnjavanja ljudi kao Crnogoraca. Njihov je cilj da Crnu Goru u smislu samostalnosti, suverenosti potpuno negiraju i da ona de facto postane jedna srpska pokrajina, da bude u odnosu sa Srbijom kao Bjelorusija sa Rusijom - naglasio je Sokol.
Komentarišući jučerašnji incident kada su iscrtani grafiti na ambasadi BiH u Podgorici, hrvatski zastupnik kaže da veličanje ratnih zločina i zločinaca za velikosrbe nije nikakva novost.&nbsp;
- Temeljni postulati te politike se nijesu promijenili, oni su šovinistički, oni su ekstremno nacionalistički, oni su utemeljeni u svetosavlju i velikosrpstvu koje se može svesti na onu rečenicu "Srbi svi svuda”, odnosno gdje jedan Srbin tu je Srbija, i njihova se politika neće promijeniti, a ja se nadam da će sami Crnogorci dominantno shvatiti s kim imaju posla i da će prestati vjerovati takvim ljudima kada glume zapadnjake i pokazuju drugo lice od onoga što oni zbilja jesu - rekao je Sokol.
Vjeruje i da će se nastaviti bilateralni pregovori Crne Gore i Hrvatske u vezi otvorenih pitanja, za koje se zastupnik nada da će se iznaći rješenja, poput pitanja odštete ratnim zatvorenicima i žrtvama.&nbsp;
- Pitanje odštete logorašima i ratnim žrtvama je bilo u visokoj fazi rješenja i sada se samo čeka onaj finalni dio za koji se ja nadam da će se što prije realizovati. Ono što bih ja svakako istakao i što svakako kažem je to da Hrvatska prijatelj Crne Gore, Hrvatska želi Crnu Goru u Evropskoj uniji, na kraju krajeva nama je to u interesu jer mi ne želimo imati nekakvu srpsku ili rusku guberniju na našim granicama sa izlazom na Jadran. Mi želimo Crnu Goru u Evropskoj uniji, ali Crnu Goru samostalnu, prozapadnu, proevropsku, suverenu i u punom smislu samostalnu u odnosu kako &nbsp;na bilo koga drugoga, tako i na Srbiju - zaključio je Sokol.

Sokol o Mandićevoj najavi promjene Ustava: Koliko god se trudili da glume evropejce, znamo o kome je riječ i s kim imamo posla - takvi ne mogu biti na visokim pozicijama

17.12
14:26
Šalje mi na viber mlađani kolega rješenje Apelacionog suda Kvsž. br. 493/25 od 10.12.2025. godine kojim se usvajaju žalbe SDT-a i branilaca Ranka Ubovića izjavljene na rješenje o produženju pritvora tom okrivljenom i, pazite sad - predmet vraća (sic!) prvostepenom sudu na ponovno odlučivanje (sic!).
Zovem kolegu i pitam ga da li je neka greška u pitanju ili je on napravio neko šaljivo rješenje, odgovara ... ne, vidite ko je isto donio.&nbsp;
Ja pročitam, opet, opet. I opet.
Jer, znam da je pritvor ukinut, da je na tu odluku SDT izjavio žalbu koju je Vijeće Višeg suda odbilo. I da protiv te odluke žalba nije dozvoljena.&nbsp;
Uostalom, nije izjavljena.&nbsp;
I sada.&nbsp;
Umjesto da sve žalbe koje su izjavljene na rješenje o produženju pritvora odbace kao bespredmetne, Apelacioni sud traži da prvostepeni sud iznova odluči po kojem će osnovu da produži pritvor. Koji je ukinut.&nbsp;
Eh, toga neprebola.&nbsp;
Aman, koleginice Pavličić.&nbsp;
Spašavajte.&nbsp;
Ovo je već linija gdje dignitet sudstva, znate zbog koga, ubrzano ide niz Moraču.
Ali, baš.&nbsp;
Ali, baš, baš.
Ovo je već mnogo.
I vi vidite da je mnogo.&nbsp;
P.S. Početak predaje ovolikom neznanju početak je prestanka čuđenju zbog njega.

Papa Lav smijenio njujorškog kardinala Dolana u velikom preuređenju vrha američke crkve

Odermat nastavio dominaciju u Val Gardeni

URA: PES, Demokrate i ZBCG glasali protiv povećanja dječijih dodataka

Informativna emisija 24 sata: Gost Miloš Vukanović

SPUCG: unapređenje standarda studenata u fokusu

PRATITE TVe UŽIVO