Netanjahuov blok nema većinu, prednost opozicije nestala: Ključnu ulogu imaće arapske partije?

Prednost opozicionog bloka, koju su izlazne ankete pokazivale nakon zatvaranja birališta u Izraelu, nestala je.
Prema privremenim rezultatima, nakon prebrojavanja 57,3 odsto biračkih kutija, blok stranaka koje podržavaju premijera Benjamina Netanjahua ima 55 mandata, opozicioni blok 49, a arapske stranke 16. Za većinu u Knesetu potrebno je 61 od ukupno 120 mandata.
Izraelske televizijske stanice procijenile su da će oba bloka osvojiti oko 51 mandat u Knesetu, koji ima 120 poslanika. To je znatno manje od 61 mandata potrebnog za većinu. Izlazne ankete pokazale su i snažan rast podrške arapskim strankama, koje bi zajedno mogle osvojiti 17 ili 18 mandata.
Što slijedi?
Nijedna stranka do sada nije osvojila 61 mandat, koliko je potrebno za formiranje vlade. Stranke zato moraju sarađivati i formirati koaliciju.
Predsjednik Izak Hercog odabraće kandidata za kojeg procijeni da ima najbolje izglede za sastavljanje vlade. To ne mora biti lider stranke s najvećim brojem mandata. Budući da izlazne ankete pokazuju da su oba bloka daleko od većine, pregovori bi mogli potrajati neđeljama.
Sastavljanje koalicije u Izraelu tradicionalno je teško jer veće stranke uglavnom odbijaju saradnju s arapskim strankama. Ipak, neki smatraju da bi Eisenkot mogao započeti razgovore s tim strankama, čija je podrška na izborima znatno porasla.
Ra'am (Ujedinjena arapska lista) mogao bi imati ključnu ulogu u formiranju vlade ako Netanjahu ne uspije da obezbijedi dovoljnu podršku za pokušaj sastavljanja koalicije. Njen lider Mansur Abas već je učestvovao u vladi desnog centra.
Eisenkotov blok tokom kampanje držao se podalje od Ra'ama jer je smatrao da bi mu podrška te stranke mogla naštetiti. Eisenkot je ranije izjavio da arapske stranke ne ispunjavaju cionističke kriterijume za učešće u vlasti.
Netanjahuov blok, međutim, nema očigledan način da obezbijedi dodatne mandate, osim mogućih prelazaka poslanika iz drugih stranaka. Obraćajući se pristalicama rano jutros, Netanjahu je poručio da se ne smije formirati vlada koja bi zavisila od podrške palestinskih stranaka.
Koalicioni pregovori mogu biti dugotrajni, a vlade koje iz njih proizađu nestabilne. Nakon prethodnih izbora, održanih u novembru 2022. godine, Netanjahuu je bilo potrebno 58 dana da sastavi vladu.
Manjinska vlada?
Ako nijedan blok ne osvoji 61 mandat, kandidat bi mogao pokušati da vlada bez parlamentarne većine, oslanjajući se na povremenu podršku drugih poslanika.
U tom scenariju, poslanici palestinskih stranaka, čija bi zastupljenost u Knesetu mogla porasti, mogli bi imati ključnu ulogu.
Zajednička lista, savez više izraelskih arapskih stranaka, saopštila je da vjerovatno ne bi neposredno učestvovala u vladi. Ipak, ponudila je podršku izvan vlade svakome ko bi uspio da smijeni Netanjahua.
Vlada nacionalnog jedinstva?
Na prvi pogled to djeluje malo vjerovatno, ali izraelski komentatori su posljednjih neđelja razmatrali mogućnost formiranja vlade nacionalnog jedinstva. U tom slučaju, Netanjahu bi odbacio krajnje desničarske i ultraortodoksne stranke i udružio se s Eisenkotom, s kojim dijeli brojne stavove o bezbjednosnim pitanjima.
Amit Segal, glavni politički analitičar televizije Kanal 12 i novinar kojeg smatraju bliskim Netanjahuu, rekao je da bi premijerovu izjavu da se „cionistička većina mora urazumiti i ujediniti“ bilo moguće protumačiti kao pružanje ruke Eisenkotu.
Takav dogovor imao bi presedan iz nedavne prošlosti. Netanjahu i Beni Ganc, penzionisani general koji se, poput Eisenkota, obraćao biračima centra, 2020. godine dogovorili su podjelu vlasti. Njihovo partnerstvo raspalo se nakon godinu, što je dovelo do novih izbora.
Vlada nacionalnog jedinstva u sadašnjim okolnostima naišla bi na snažan otpor obje strane, naročito opozicionog bloka. Opozicija je kampanju zasnivala na smjeni Netanjahua i predstavljala ga kao osobu nesposobnu da vodi zemlju.
Novi izbori?
Ako nijedan kandidat ne uspije da sastavi vladu, Izrael će morati ponovo na izbore.
Zbog nemogućnosti političara da formiraju stabilnu koaliciju, Izrael je između 2019. i 2022. godine održao pet izbornih ciklusa.
Čak i ako se nazire novi izborni ciklus, novi izbori vjerovatno neće biti održani još najmanje nekoliko neđelja. Kandidat kojeg odredi predsjednik ima 28 dana da sastavi koaliciju, uz mogućnost produženja roka za još dvije neđelje.