<article>Japan je danas pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, istočno od ostrva Honšu, na dubini od deset kilometara i udaljenosti od 194 kilometra od grada Hačinohea.Za sada nema izvještaja o povređenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.</article>

Japan je danas pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na otvorenom moru, istočno od ostrva Honšu, na dubini od deset kilometara i udaljenosti od 194 kilometra od grada Hačinohea.
Za sada nema izvještaja o povređenima ili eventualnoj materijalnoj šteti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Japan

zemljotres

Svijet

Japan pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni

To što su odbornici DPS-a u budvanskom parlamentu podržali budžet kojim se Crkvi Srbije dodjeljuje milion eura za izgradnju hrama Svetog Marka, kako bi, po sopstvenom priznanju, sačuvali šansu za promjenu strukture političke scene na nacionalnom nivou, je ništa drugo do obična partijska trgovina, ocijenio je u "Drugačijoj radio vezi" docent na FPN UCG Nemanja Batrićević.
Batrićević je rekao da je Nikola Jovanović, kao predsjednik opštine, neformalno uveo DPS u vlast.
- Suštinski je njima i SDP-u dao kontrolu nad javnim pretuzećima. Dakle, oni u punom smislu te riječi vladaju Budvom po dubini i to je ono što su oni partijski definitivno htjeli i preferirali i to je razumljivo. Ali očigledno je da je taj benefit i taj resurs koji su dobili u postizbornom koalicijnom sporozumu zapravo za njih preveliki zalogaj. Prevažan da bi to rizikovali, držeći neku vrstu principijalnog stava koju su imali prije izbora da sa Crkom Srbije nema saradnje iz razloga što su oni sami tu instituciju obilježili kao ključnog igrača u ataku na Crnu Goru, na crnogorsku državnost, identitet, naciju i slično - ističe Batrićević.
<h2>"Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, nego nacionalne"</h2>
On podsjeća da su DPS i SDP Crkvu Srbije godinama označavali kao ključnog aktera u ataku na crnogorsku državnost, identitet i naciju, te da je sadašnjim potezom toj organizaciji poslat signal da su spremni na dogovor, naročito u sredinama gdje dominira prosrpski politički narativ. Ipak, Batrićević naglašava da ovo nije lokalno pitanje.
- Teme koje se sa oltara Crkve Srbije pokreću u političkom smislu nijesu lokalne, to su par ekselans nacionalne teme. Možda je teritorija i novac koji je njima dat lokalan, ali su efekti i posljedice isključivo nacionalnog karaktera - objašnjava Batrićević.
Iako je Demokratska partija socijalista i ranije trgovala sa Crkvom Srbije, sada je, kaže naš sagovornik, situacija drugačija. Ranije se, naglašava, nastupalo sa pozicije vlasti i proces se mogao kontrolisati, dok se danas nastupa sa pozicije nemoći. Dodaje i da je ovo čisti primjer izdaje izdaje birača.
- DPS u ovom trenutku nije ostalo ništa osim ideologije. Oni imaju problem što se njihovo biračko tijelo buni na ove stvari. Oni koji se ne bi bunili su već otišli negdje drugo. I oni odbijaju da prihvate da je ovo nova realnost i da se ne mogu opravdati sa argumentima da im se ne sviđa ta stavka, ali neće valjda rušiti vlast zbog toga - navodi sagovornik Antene M.
<h2>"Crkva Srbije dobila pečat da je najjača politička grupacija u državi"</h2>
Crkva Srbije sa novcem, koji im u Budvi daju DPS i SDP, ne dobija samo hram, već i pečat koji kaže su najjača politička grupacija u državi i to od partija koje tvrde da brane Crnu Gore od te crkve, ističe Batrićević. To, dodaje, nijesu mogli očekivati od bilo koje srpske partije.
- Crkvi Srbije u Crnoj Gori nema ništa slađe od para koje im je dao DPS, jer s tim parama dolaze stvari koje im ne može dati nijedna druga partija u Crnoj Gori. Crkva Srbije, posebno poslije 2020. godine, makar u crnogorskom nacionalnom korpusu, ima veoma problematiču reputaciju. Postalo je jasno i onima kojima ranije nije bilo jasno da je to crkva druge države i da je političko djelovanje te institucije na štetu Crnogoraca i Crne Gore kao države. Tu reputaciju ne mogu da im isprave srpske partije. Tu reputaciju, taj legitimitet u tom biračkom tijelu može samo da im vrati crnogorska partija. Što veća, to za njih bolje. Zamislite uživanje vladika Crkve Srbije kad znaju da je početak 2020. godine bio obilježen glasanjem DPS-a za zakon kojim crkva treba da da novac državi zbog poreza, a kraj 2025. time što je DPS glasao da oni toj crkvi daju pare iz budžeta kao donaciju. Sigurno u Crkvi Srbije slave, ovo je velika pobjeda za njih. Ideološka, finansijska i svaka druga - naglašava Batrićević.
<h2>Izbjeći apstinenciju birača</h2>
Odgovarajući na pitanje šta bi moglo da bude rješenje, Batrićević smatra da je potrebno redefinisati odnose unutar suverenističkog bloka, ali i odnose sa drugom stranom. Za suverenistički blok je ključno, naglašava, izbjeći apstinenciju birača.
- Prvo ja bih rekao da imamo dovoljno dokaza da znamo da DPS, SDP i SD nijesu rješenje. Oni moraju biti dio toga rješenja, ali to nije dovoljno. Ja se nadam da će se do izbora 2027. pojaviti neke druge liste, neke druge građanske opcije ili partijske, nije važno. Podržavam napore u tom smislu ko god ima neku infrastrukturu, neku želju, neku ideju. Volio bih da to bude slučaj i mislim da nam alternativa treba. Bojim se da bi potezi postojećih partija rezultirali većom apstinencijom nego što bi mi ih htjeli ili očekivali. Jedini način da se to spasi je da neke druge liste pokupe te birače. U suportnom, mislim da ćemo biti u goroj poziciji nego što jesmo. Ja znam da ja na sljedećim izborima neću podržati nijednu opciju od ovih koje su glasale za ovo u Budvi - poručuje Batrićević.
Kada je riječ o odnosima suverenista sa političkim protivnicima i potencijalnih koalicija, neophodno je postaviti jasnu listu uslova i to: nema negacije crnogorske nacije, nema izgradnje hramova, nema nagrađivanja ljudi koji negiranju pravo Crnogoraca da postoje i mnoge druge pojave u posljednjih nekoliko godina, jasan je Batrićević.

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Državni sekretar Andrija Delić iznosi uznemirujuće svjedočenje iz terena, praćenja, prijetnje, zasjede i pucnjevi dok je pokušavao da razotkrije lanac besomučne sječe šuma.&nbsp;
U tekstu objavljenom na Fejsbuku tvrdi da šumski kriminal ne bi mogao da funkcioniše bez podrške u institucijama i upozorava da, dok “ne počistimo svoje dvorište”, ne možemo očekivati ni da se zaustave bjekstva ljudi sa vrha kriminalnih struktura.
Objavu Državnog sekretara Andrije Delića objavljujemo integralno:
Čitam tekstove u vezi s bjekstvom M. Medenice i uopšte me ne iznenađuje ono što se desilo. Čak i kada su ga pustili iz pritvora, rekao sam nekim prijateljima: „Ovoga više ne hvataju.“
Zašto ovo kažem? Posljednjih godinu dana bavio sam se eko-kriminalom koji se odnosi na besomučnu sječu šuma i njihovu eksploataciju. Ušao sam duboko u način funkcionisanja organizovane kriminalne grupe koja se time bavi (dok sam bio laik, zvao sam je „šumska mafija“). Sve funkcioniše besprekorno: postoje nalogodavci, izvođači, logistika i podrška u svim sferama – institucionalnoj, političkoj… Na terenu je sve „pokriveno“.
Međutim, kada se zakopate dublje u suštinu, shvatite da je sve to jedna velika farsa. Vrlo brzo sam postao svjestan da su to opasne vode u kojima sam već duboko zaplivao. Mjesec po mjesec, dan po dan, išao sam dalje kako bih provalio njihov modus operandi. Tokom tog procesa bilo je raznih situacija – za neke opasnih, ali za mene neozbiljnih.
Jednom su me ta gospoda sačekala džipom uz mojkovačke strane. Ponašali su se krajnje neozbiljno: usporavali su ispred mene, a kada bih pokušao da ih preteknem – dodavali gas. Na kraju su me sačekali na proširenju prema Stevanovcu, s majmunskim facama i police naočarima okrenutim prema Krstcu. Nisam mogao stati jer je iza mene bio šleper. Sve sam to prijavio nadležnim organima, ne zato što me je bilo strah, već zato što se taj džip uklapao u neke druge sumnjive okolnosti.
Tokom terenskih nadzora u beranskim šumama uvijek smo imali „flaster“ koji nas je pratio. Vozila su se mijenjala – od golfa dvojke do kamioneta. Kada smo nailazili na situacije koje su nedvosmisleno ukazivale na zloupotrebu položaja, dobijali smo prijetnje od onih koji su bili nalogodavci, a pripadali su službeničkim strukturama. Čak nas je u Kaludri presreo visoki funkcioner Uprave riječima:
„Još jednom dođite u Kaludru bez mog znanja i imaćete veliki problem.“
U Rožajama, prema Kuli, u gazdinskoj jedinici Crnja–Ibarac, dok smo vršili kontrolu, pojavili su se momci (zbog magle im nismo mogli vidjeti lica) s dugim cijevima i stali na oko 100 metara od nas. U početku smo mislili da su lovci, ali smo se ubrzo uvjerili da nisu. Vozili su skupocjen terenac bez tablica, bez kućice za pse, a pritom nije bio lovni dan. Tada je sa nama bio i Zarija Pavićević. Povremeno smo ih uočavali – uvijek su bili u našoj blizini. O svemu su organi bili obaviješteni (usmeno). Jedan pripadnik ANB-a mi je čak rekao:
„Svaka vam čast, momci, borite se s vjetrenjačama“, popio kafu i – po gasu.
Sljedeća situacija bila je kada sam ja služio da odvučem pažnju „flasteru“, kako bi momci mogli na miru da odrade kontrolu jednog odjeljenja u Rožajama. Oni su otišli privatnim vozilima, a ja sam službenim terencem povukao kamionet prema Džakovici. Vozio sam dok snijeg nije postao toliki da se više nije moglo dalje. Kada sam pokušao da se okrenem, kamionet je već bio iznad mene i izašao drugim putem uz pomoć 4×4 pogona. Vratio sam se i „provozao“ ih prema Kaludri, koju sada znam kao svoj džep. Uspio sam da izađem do Kaludarskih kapa. Kamionet je odustao, ali me je odmah preuzeo golf dvojka, a zatim i Lada Niva.
Usput sam fotografisao veću količinu građe pored puta, bez ikakvih oznaka. Oko pola pet, pri povratku, začuo sam snažnu detonaciju. Pomislio sam da je smrča pala na krov vozila. Odmah zatim uslijedio je i drugi pucanj – plotun, na svega nekoliko metara od auta, iz šiblja. Vidio sam da je vozilo neoštećeno i shvatio da pokušavaju da me zaplaše, što im, naravno, nije pošlo za rukom. Odmah sam obavijestio prijatelja, jer mi je trebalo sat i po da se spustim iz Kaludre. Kao i u slučaju dugih cijevi, i o ovome su organi bili obaviješteni. Nisam podnosio prijavu – ne zato što se nije desilo, već zato što se nisam uplašio, a postojali su i svjedoci, malo niže od mjesta pucnjave.
Milioni kubika drvne mase (sateliti Evropske svemirske agencije zabilježili su da je za četiri godine posječeno oko 600 km² šume) i stotine miliona eura završili su u nečijim džepovima – vertikalno i horizontalno. Postavlja se pitanje: zašto niko nije reagovao i zašto su se pojedini oglušili o ovih 600 km²? Odgovor je prost – dok se institucije ne očiste od kriminala, nema napretka. Svaka mafija jaka je onoliko koliko je jaka u institucijama.
U tih oko 280 miliona eura sive ekonomije iz šuma ima svega: od šumara i inženjera šumarstva, preko loših policajaca, do visokopozicioniranih službenika Uprave za šume, tužilaca koji guraju predmete u fioke i političara (naravno, ne generalizujem – riječ je o pojedincima). Imali smo odličnu saradnju sa CB Berane i Rožaje, kao i sa pojedinim inspektorima šumarstva. Ali se opet nameće pitanje: kako je moglo da prođe sedam miliona kubika neopaženo, a da su prijavljena samo dva? Da je prošlo sedam miliona klikera, neko bi se zapitao…
Proveli smo desetak večeri na granici s Kosovom, u reonu Kaludre, odnosno Glođija katuna. Pratili smo put transporta građe jer smo sumnjali da odlazi na Kosovo. Međutim, ubrzo smo utvrdili da cijela završava u Beranama. Time smo razbili priču o upadima s Kosova i krađi. Ipak, ta oblast je specifična – tim putevima možete dovesti i odvesti šta god hoćete. Riječ je o ogromnoj planini i prostoru koji je izuzetno teško kontrolisati.
Suština priče je sljedeća: ako ne možemo stati na kraj kriminalcima koji djeluju isključivo u okviru naše države, kako ćemo spriječiti dobro organizovano bjekstvo od strane kriminalne grupe koja funkcioniše na svjetskom nivou, kojoj pripada Miloš Medenica? Ako određeni pripadnici sistema ćute na sve ono kroz šta smo prošli u Beranama i Rožajama, zašto očekivati da će progovoriti u slučaju Medenice?
Posljednji je trenutak da počnemo sređivati sopstveno dvorište.

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila novu Uredbu o Diplomi Luča.
,,Luča“ je diploma koju škole dodjeljuju učenicima za izuzetna postignuća. Novim rješenjem je predviđeno da nosioci ove diplome pored odličnog uspjeha i primjernog vladanja, moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja, odnosno, maturskom i stručnom ispitu.
- Učenik, u skladu sa Uredbom, može dobiti ovo priznanje i ako je iz jednog od nastavnih predmeta koji se ocjenjuju brojčanom ocjenom dobio ocjenu najmanje vrlo dobar, ali i ako je na eksternoj provjeri znanja ili maturskom, odnosno stručnom ispitu iz jednog od nastavnih predmeta dobio ocjenu najmanje vrlo dobar - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.
Takođe, Uredba predviđa da Diplomu Luča mogu dobiti i učenici koji su jednu godinu proveli u inostranstvu, a ispunjavaju kriterijume koje Uredba propisuje.
Uredba će se primjenjivati od školske 2026/2027. godine.

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) sprovodi projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ zajednice u crnogorskim medijima (2011-2024)“, čiji je cilj da doprinese višem nivou društvene prihvaćenosti i vidljivosti LGBTQI+ osoba u Crnoj Gori kroz promociju tačnog, uravnoteženog i na činjenicama zasnovanog medijskog izvještavanja.
Kako je saopšteno iz CeMI-ja, cilj projekta je i doprinos smanjenju negativnih medijskih narativa i govora mržnje usmjerenog prema LGBTQI+ osobama kroz sprovođenje sveobuhvatne analize dugoročnih trendova u medijskom izvještavanju i online komentarima.
- Cilj projekta je i podsticanje zagovaranja zasnovanog na dokazima za sistemske promjene u Crnoj Gori kroz generisanje i dijeljenje uvida zasnovanih na podacima - uključujući analizu medijskih sadržaja, komentara javnosti i sentimenta o LGBTQI+ reprezentaciji - sa organizacijama civilnog društva, medijskim profesionalcima i institucionalnim akterima, radi promocije inkluzivnih javnih narativa i informacija - navodi se u saopštenju.
Iz CeMI-ja su ukazali da je projekat odgovorio na dugogodišnji nedostatak longitudinalne studije odnosno podataka o učestalosti, tonu i kontekstu medijskog izvještavanja o LGBTIQ+ osobama, kao i o narativima prisutnim u online komentarima.
- U okviru istraživanja, koje je sprovedeno u okviru projekta, analizirano je približno 3.250 medijskih članaka i oko 35.000 komentara objavljenih na portalima Vijesti, Analitika i IN4S u periodu od 2012. do 2024. godine. Analiza je sprovedena kombinovanjem ručnog i mašinskog kodiranja, što je omogućilo sistematsko mapiranje dominantnih narativa, sentimenta i tematskih okvira u kojima se LGBTIQ+ zajednica pojavljuje u javnom narativu - istakli su iz CeMI-ja.
Ukazali su da je pored analize, u okviru projekta izrađen i &nbsp;Priručnik za novinare i medijske profesionalce, koji nudi konkretne smjernice za etičko, tačno i inkluzivno izvještavanje o LGBTIQ+ temama, sa praktičnim primjerima i preporukama za rad u redakcijama i upravljanje online komentarima.
Iz CeMI-ja najavljuju da počinju kampanju razvojem ključnih poruka zasnovanih na nalazima monitoringa i analize medijskog izvještavanja, čiji će fokus biti na razbijanju stereotipa, promociji tačnog i odgovornog predstavljanja, te podsticanju poštovanja i konstruktivnog javnog dijaloga.
Nalazi istraživanja biće predstavljeni na okruglom stolu zakazanom za 12. februar u Podgorici.
Projekat „Od ćutanja do narativa: Predstavljanje LGBTIQ+ u crnogorskim medijima (2011–2024)“, koji sprovodi CeMI, podržan je kroz širi program „Zajedno za LGBTIQ+ jednakost“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa ERA – LGBTI Equal Rights Association for the Western Balkans and Turkey, Queer Montenegro, Queer centrom Skoplje, Tuzlanskim otvorenim centrom, Open Mind Spectrum Albania i Centrom za razvoj društvenih grupa iz Kosova (CSGD). Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Japan pogodio zemljotres jačine 4,9 stepeni

Tagovi

Batrićević: Crkvi Srbije u Crnoj Gori nije ništa slađe od para koje joj daje DPS

Delić: Prijetili su nam, pratili nas i pucali - eko-kriminal je uvezan sa institucijama

Dobitnici "Luče" moraju imati i odličan uspjeh na eksternom testiranju znanja

CeMI: Projekat će doprinijeti višem nivou društvene prihvaćenosti LGBTQI+ osoba kroz promociju etičkog medijskog izvještavanja

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO