Izraelci sve više naseljavaju Kipar: Kupuju kuće na obali, gradi se i jevrejska škola

Izraelske investicije i preseljenje sve su vidljiviji na grčkom dijelu Kipra, šireći se izvan turizma na vlasništvo nad nekretninama, stalne zajednice, škole, vjersku infrastrukturu i političko djelovanje, piše „Kleš Report“ (Clash Report).

Ovaj trend najizraženiji je u Larnaki, Limasolu i Pafosu, gdje su izraelski državljani povezani sa 3.851 kupovinom nekretnina između 2021. i 2024. godine.

Procjene govore da izraelska ili šira jevrejska populacija na jugu, pod kontrolom grčkih Kiprana, broji između 12.000 i 15.000 ljudi, što je veliki porast u odnosu na samo nekoliko stotina porodica početkom 2000-ih.

Obim i koncentracija tog rasta pokrenuli su širu raspravu o tome predstavlja li izraelska aktivnost i dalje uobičajene strane investicije ili se razvija u trajniji obrazac naseljavanja.

Kupovina nekretnina koncentrisana uz obalu

Larnaka se izdvojila kao jedno od ključnih središta. Izraelski državljani povezani su sa 1.406 kupovina nekretnina u ovom okrugu između januara 2021. i decembra 2024. godine. U Limasolu je zabilježeno 1.154 kupovine, dok je u Pafosu bilo 1.291.

Aktivnosti uključuju stanove, veće stambene projekte, obalne parcele i projekte namijenjene izraelskim kupcima.

Oglasi za nekretnine na hebrejskom jeziku takođe su sve češći, posebno u obalnim područjima.

Takva vidljivost dodatno je pojačala zabrinutost među grčkim kiparskim političarima koji tvrde da se strani kapital koncentriše u određenim područjima, umjesto da bude ravnomjerno raspoređen na tržištu.

Stvara se trajna infrastruktura

Širenje više nije ograničeno samo na stambene objekte.

Sinagoge i centri „Habad“ djeluju u Larnaki, Limasolu, Pafosu, Aja Napi i grčkom dijelu Nikozije. Proširili su se i košer objekti, natpisi na hebrejskom, kao i usluge namijenjene izraelskim stanovnicima.

Velika jevrejska privatna škola planirana u blizini Limasola postala je jedan od najjasnijih pokazatelja dugoročnijeg naseljavanja.

Projekat privatne škole „Jael“ u Polemidiji podrazumijeva investiciju veću od 50 miliona eura i predviđen je za čak 1.500 učenika. Očekuje se da će biti otvorena 2027. godine.

Kritičari smatraju da izgradnja škola, vjerskih objekata i namjenskih komercijalnih usluga predstavlja prelazak sa privremenog boravka na formiranje stabilnije zajednice.

Pritisak na stambeno tržište dodatno pojačava nezadovoljstvo

Rast dolazi u trenutku kada cijene nekretnina naglo rastu.

Cijene stambenih nekretnina na Kipru porasle su 7,5 odsto na godišnjem nivou u prvom kvartalu 2026. godine.

Cijene stanova porasle su 10,8 odsto. U Larnaki su cijene stanova povećane za 11,7 odsto, dok je u Limasolu zabilježen rast od 10,7 odsto.

Centralna banka pripisala je rast dijelom snažnijoj potražnji stranih kupaca, uz istovremeni rast troškova gradnje i rada.

Izraelski kupci samo su dio šireg stranog tržišta, koje uključuje i Britance, Ruse, Libance i druge investitore.

Međutim, njihova koncentracija u nekoliko obalnih područja učinila je njihovu ulogu posebno politički osjetljivom.

Neposredna zabrinutost jeste da će strana potražnja nastaviti podizati cijene u područjima u kojima su lokalni stanovnici već izloženi pritisku.

Politička vidljivost otvara pitanja suvereniteta

Pitanje je dodatno eskaliralo kada su se u blizini aerodroma u Larnaki pojavili izraelski predizborni bilbordi na hebrejskom jeziku.

Oglase je postavila stranka „Jašar“ Gadija Ajzenkota uoči izraelskih izbora 27. oktobra, a bili su usmjereni prema izraelskim stanovnicima i turistima.

Grčki kiparski zastupnik u Evropskom parlamentu Fidijas Panajotu javno je reagovao.

- Ova fotografija nije snimljena u Izraelu, već u mojoj zemlji, na Kipru. Ovo jednostavno nije u redu. Moramo braniti suverenitet Kipra - napisao je.

Ministarstvo unutrašnjih poslova grčkog dijela Kipra priznalo je da ne postoji poseban pravni okvir kojim bi se regulisalo strano političko oglašavanje.

To priznanje dodatno je zaoštrilo raspravu o tome da li su institucije uspjele pratiti rastuće ekonomsko i političko prisustvo stranih zajednica.

Rizici nadilaze tržište nekretnina

Četiri rizika sada dominiraju raspravom u grčkom dijelu Kipra.

Prvi je ekonomski: koncentrisana potražnja stranaca mogla bi dodatno pogoršati probleme sa dostupnošću stanovanja.

Drugi je demografski. Iako Izraelci i dalje predstavljaju relativno mali dio ukupnog stanovništva, njihova koncentracija u pojedinim područjima i razvoj posebne infrastrukture zajednice podstakli su zabrinutost zbog dugoročnih demografskih promjena.

Treći je regulatorni. Sporovi oko dozvola, velikih građevinskih projekata i političkog oglašavanja otvorili su pitanja da li su postojeći mehanizmi nadzora dovoljni.

Četvrti je strateški.

Grčki dio Kipra i Izrael produbili su saradnju u oblasti odbrane, energetike i bezbjednosti. Grčki dio Kipra takođe nabavlja izraelski sistem protivvazdušne odbrane „Barak MX“ kompanije „Izrael ErouSpejs Indastriz“.

Zbog toga se izraelske investicije u nekretnine sve više posmatraju kroz geopolitičku prizmu, posebno u Turskoj i na sjevernom, turskom dijelu Kipra.

Stalne izraelske zajednice i koncentrisano vlasništvo nad nekretninama dodatno su povećali politički značaj ovog pitanja.

Stoga se mijenja i ključno pitanje.

Izraelska aktivnost na grčkom dijelu Kipra više se ne procjenjuje samo prema broju kupljenih stanova i kuća.

Rasprava se sve više vodi o tome da li bi rastuće ekonomsko i stambeno prisustvo moglo promijeniti tržište nekretnina, lokalnu demografiju, regulatornu kontrolu i stratešku ravnotežu na ostrvu.