<article>Ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara se približava, a iz Italije nam stižu vijesti da je spriječen niz sajber napada povezanih s Moskvom.Naime, digitalni napadi bili su usmjereni na objekte italijanskog Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i ambasadu u Vašingtonu, kao i na sajtove povezane sa Zimskim olimpijskim igrama i hotele u Kortini.Informacije je potvrdio i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani koji je dodao kako su ovo bile akcije ruskog porijekla.Zimske olimpijske igre trebalo bi da počnu kasnije ove sedmice, a ceremonija otvaranja zakazana je za petak.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2019079957083820487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019079957083820487%7Ctwgr%5E0ec45dd6686ff7e8bd1be5a71c0c3f481880d656%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>Inače, ovi napadi dolaze samo četiri mjeseca nakon što su ruski hakeri ukrali stotine osjetljivih vojnih dokumenata koji sadrže detalje o osam baza RAF-a i Kraljevske mornarice.Takođe, ukrali su i imena i mail adrese zaposlenih u Ministarstvu odbrane te ih potom objavili na "dark webu".Sajber kriminalci su do te baze fajlova došli hakovanjem izvođača za održavanje i građevinske radove kojeg koristi Ministarstvo odbrane.</article>

Ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara se približava, a iz Italije nam stižu vijesti da je spriječen niz sajber napada povezanih s Moskvom.
Naime, digitalni napadi bili su usmjereni na objekte italijanskog Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i ambasadu u Vašingtonu, kao i na sajtove povezane sa Zimskim olimpijskim igrama i hotele u Kortini.
Informacije je potvrdio i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani koji je dodao kako su ovo bile akcije ruskog porijekla.
Zimske olimpijske igre trebalo bi da počnu kasnije ove sedmice, a ceremonija otvaranja zakazana je za petak.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2019079957083820487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019079957083820487%7Ctwgr%5E0ec45dd6686ff7e8bd1be5a71c0c3f481880d656%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
 
Inače, ovi napadi dolaze samo četiri mjeseca nakon što su ruski hakeri ukrali stotine osjetljivih vojnih dokumenata koji sadrže detalje o osam baza RAF-a i Kraljevske mornarice.
Takođe, ukrali su i imena i mail adrese zaposlenih u Ministarstvu odbrane te ih potom objavili na "dark webu".
Sajber kriminalci su do te baze fajlova došli hakovanjem izvođača za održavanje i građevinske radove kojeg koristi Ministarstvo odbrane.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Italija

Sajber napadi

Zimske olimpijske igre

Svijet

Italijani spriječili incident pred otvaranje ZOI, sumnja se na umiješanost Moskve

Ceremonija otvaranja Zimskih olimpijskih igara se približava, a iz Italije nam stižu vijesti da je spriječen niz sajber napada povezanih s Moskvom.
Naime, digitalni napadi bili su usmjereni na objekte italijanskog Ministarstva vanjskih poslova, uključujući i ambasadu u Vašingtonu, kao i na sajtove povezane sa Zimskim olimpijskim igrama i hotele u Kortini.
Informacije je potvrdio i ministar vanjskih poslova Antonio Tajani koji je dodao kako su ovo bile akcije ruskog porijekla.
Zimske olimpijske igre trebalo bi da počnu kasnije ove sedmice, a ceremonija otvaranja zakazana je za petak.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAFP%2Fstatus%2F2019079957083820487%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2019079957083820487%7Ctwgr%5E0ec45dd6686ff7e8bd1be5a71c0c3f481880d656%7Ctwcon%5Es1_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Inače, ovi napadi dolaze samo četiri mjeseca nakon što su ruski hakeri ukrali stotine osjetljivih vojnih dokumenata koji sadrže detalje o osam baza RAF-a i Kraljevske mornarice.
Takođe, ukrali su i imena i mail adrese zaposlenih u Ministarstvu odbrane te ih potom objavili na "dark webu".
Sajber kriminalci su do te baze fajlova došli hakovanjem izvođača za održavanje i građevinske radove kojeg koristi Ministarstvo odbrane.

Pariško tužilaštvo pokrenulo je danas istragu zbog sumnje da su kineski državljani pokušali da prikupe osjetljive podatke francuske vlade i vojske koristeći satelitsku tehnologiju Starlink. Četiri osobe su obuhvaćene istragom, dok su dvije zadržane u pritvoru, piše Politico.
- Četiri osobe su privedene istražnom sudiji radi podizanja optužnice, a za dvije je određen istražni zatvor - navodi se u saopštenju državnog tužilaštva. Istražitelji ispituju moguće radnje „prenošenja informacija stranoj sili, kompaniji ili organizaciji pod stranom kontrolom, odnosno njihovim agentima, na način koji bi mogao da ugrozi temeljne interese države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do 15 godina zatvora.
<h2>Otkrila ih antena</h2>
Državno tužilaštvo je saopštilo da je policija prošle sedmice obaviještena o dvojici osumnjičenih za sprovođenje operacija satelitskog presretanja iz iznajmljenog stana u regiji Žirond, u blizini Bordoa.
Na njih su upozorili susjedi koji su primijetili postavljenu „satelitsku antenu prečnika oko dva metra“, a istovremeno su imali prekide u internet vezi.&nbsp;
- Postavljeni uređaj korišćen je za ilegalno presretanje satelitskih signala, uključujući komunikaciju između vojno ključnih subjekata - navodi se u saopštenju.
U zahtjevima za vizu za ulazak u Francusku, osumnjičeni su naveli da rade za kompaniju koja se bavi „pametnim zracima, prepoznavanjem signala i satelitskim mrežama, te sarađuje sa univerzitetima koji realizuju vojno orijentisane projekte“.

Kineski špijuni pokušali da ukradu vojne podatke Francuske?

Total household indebtedness in Montenegro based on bank loans is on the rise, both in terms of the number of borrowers and the overall amount of debt. The Central Bank notes that these figures must be viewed within a broader economic context, with an emphasis on responsible lending.
- Total indebtedness of individuals based on bank loans, as of December 31, 2025, amounts to 2,43 billion euros - Coordinator of the Supervision Sector at the Central Bank of Montenegro Nikola Bašanović told Portal ETV.
Responding to a question from Portal ETV, he stated that as of December 31, 2025, a total of 168.034 individuals had active bank loans.
- The average indebtedness of individuals based on bank loans, per adult citizen of Montenegro, as of December 31, 2025, amounts to 4.900 euros - Bašanović emphasized.
Asked whether these figures are a cause for concern, Bašanović said that when observing trends in total household indebtedness in Montenegro, an increase can be seen both in the number of indebted individuals and in the total outstanding debt balance.
- Compared to 2021, the number of indebted individuals increased by around 13 percent by the end of 2025. On the other hand, the nominal growth of total household indebtedness compared to 2021 amounted to around 67 percent by the end of 2025. However, the nominal amount of debt cannot be viewed in isolation, but rather in the context of the broader economic environment, primarily the growth in average wages. The average net wage increased by around 89 percent by the end of 2025 compared to 2021 - he said.
As he explained, rising incomes have strengthened citizens’ creditworthiness, combined with more favorable lending conditions and an increased willingness and interest in using credit products.
- When approving loans, banks are required to assess the client’s creditworthiness. In practice, banks apply a rule whereby the client’s total monthly debt does not exceed a certain percentage of their monthly income, in order to ensure that the client can regularly meet their obligations. These percentages vary from bank to bank and are the result of internal policies, with the obligation to comply with regulatory guidelines that promote responsible lending - he added.
Bašanović stressed that the Central Bank of Montenegro, in line with its mandate to preserve financial system stability, recommends responsible and moderate borrowing by citizens, in accordance with their real financial capacities.
- Within its supervisory competencies, the Central Bank of Montenegro continuously monitors clients’ indebtedness through numerous bank reports, which include key data on loan structure, repayment periods, interest rates, and the level of regularity in meeting obligations - he pointed out.
In that context, he added, the implementation of the new Consumer Credit Law is of particular importance, as it regulates the rights and obligations of consumers and lenders, as well as mechanisms for protecting users of financial services.
- Among other things, this law ensures transparent information for clients about all loan costs, while, with the aim of preventing excessive indebtedness, it prescribes a more detailed and stricter assessment of consumers’ creditworthiness compared to previous regulations, thereby ensuring responsible lending and strengthening financial stability - Bašanović said in his statement to Portal ETV.

More than 168.000 citizens indebted to banks, owing 2,43 billion euros

"Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus“. Te mračne fantazije potiču iz pera Stiva Benona, bivšeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trampa, i dio su novoobjavljenih djelova iz tzv. Epstinovih dosijea.
Njemački nedjeljnik Špigel prenosi da se među stotinama hiljada mejlova i četova nalaze i djelovi koji se bave situacijom u njemačkoj politici.
<h2>Benon protiv Njemačke</h2>
Radi se o razgovorima, u međuvremenu preminulog Džefrija Epstina s više osoba o aktuelnoj njemačkoj politici. U tim razgovorima, prije svega s bivšim Trampovim savjetnikom Benonom, Epstin se negativno izjašnjava o tadašnjoj kancelarki Angeli Merkel, a slično kao i kasnije osobe iz Trampove uticajne sfere, poput Ilona Maska, u pozitivnom svjetlu gleda na uspon desničarske Alternative za Njemačku (AfD).
Uoči EU-izbora Benon i Epstin tako maštaju o jačanju desnice u Evropskoj uniji na koju Benon, kako se navodi u jednoj prepisci s Epstinom, ima „veliki uticaj“. Pored tadašnjeg Nacionalnog fronta u Francuskoj, Benon navodi i italijanskog desničara Matea Salvinija, Britanca Najdžela Faraža i njemački AfD.
Epstinu i Benonu je pobjeda desničara na izborima za parlament Evropske unije važna, kako bi suzbili pravila koja je EU pripremala po pitanju kriptovaluta.&nbsp;
- Tako ćemo moći da spriječimo svaku kripto-regulativu ili sve drugo što želimo - napisao je Benon, a prenosi Špigel. Desničarske frakcije u Evropskom parlamentu parlamentu bile su protiv planirane regulacije kriptovaluta.
<h2>AfD u centru pažnje</h2>
Stiv Benon se u više navrata nalazio i sa liderima Alternative za Njemačku, pa tako i sa sadašnjim kopredsjednicima te stranke Alis Vajdel i Tinom Krupalom. Oni su čak Benona, u tom trenutku bivšeg savjetnika Donalda Trampa, pozvali kao gosta u Bundestag - ali do te posjete nikada nije došlo.
Poslanik vladajuće Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Johanes Folkman, inače unuk bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kola, nakon otkrivanja tih dokumenata ocjenjuje da je vidljiv „jasan uticaj SAD na AfD“.
- Sigurno nije slučajno što su poslanici AfD-a glasali protiv odredbe o kontroli kriptovaluta - napisao je Folkman na platformi Iks.
<h2>Pokazati dodatne sadržaje?</h2>
Jedna druga elektronska prepiska Epstina i Benona pokazuje netrpeljivost prema evropskim političarima. Nakon ostavke britanske premijerke Tereze Mej u maju 2019. uoči EU-izbora, Epstin u jednom mejlu hvali Benona, uvjeren da je ta ostavka „Benonova zasluga“. Benon mu odgovara: „Mej je otišla, Merkel i Makron će otići u ponedjeljak“, napisao je Benon aludirajući na to da će njemačka kancelarka i francuski predsjednik dati ostavke nakon uspjeha desničara.
Kako dalje piše Špigel, među spisima se nalazi i jedna crno-bijela fotografija, na kojoj je navodno mlada Angela Merkel i to naga. Fotografija je prije toga već neko vrijeme kružila internetom, a na adresu Epstina poslao ju je jedan biznismen iz Emirata s napomenom: „Mlada Angela Merkel“. Za fotografiju se već tada znalo da s bivšom njemačkom kancelarkom nema nikakve veze.

Bivši savjetnik Trampa u Epstinovim dosijeima: Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus

Odluka o tome da li će koalicija "Za budućnost Crne Gore" nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije. Sa liderom NSD-a Andrijom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda u Crnoj Gori, izjavio je predsjednik DNP-a Milan Knežević.
Knežević je u emisiji "Oko" na RTS-u rekao da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.
Kao ključni razlog izlaska njegove stranke iz Vlade ponovio je odbijanje da se riješe "osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom".
- Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zadesili u Srbiji i ostali su bez državljanstva, da im to omogućimo - ističe Knežević.
Smatra da je odnos premijera Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u "ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine".
- Mi ni na koji način nismo dovodili u pitanje normiranje crnogorskoh jezika u Ustavu i tražili smo samo dopunu. Za tu dopunu dovoljno je bilo da glasaju dvije trećine poslanika u crnogorskom parlamentu, jer smo ustavne dogovore i političke dogovore imali i prije referenduma i kada se donosila ustavna povelja Srbije i Crne Gore, a za Zakon o zastavi i za Zakon o državljanstvu dovoljan je bio 41 poslanik. Što znači da ne postoji politička volja za sve ovo i mi smatramo da treba kroz drugi vid institucionalnog djelovanja da se borimo za ostvarenje naših ideoloških ciljeva - navodi Knežević.
On je poručio i da će do kraja februara predložiti u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava.
Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.
- Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dve trećine i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži i on nas je uputio na radne grupe - navodi Knežević.

Italijani spriječili incident pred otvaranje ZOI, sumnja se na umiješanost Moskve

Tagovi

Kineski špijuni pokušali da ukradu vojne podatke Francuske?

More than 168.000 citizens indebted to banks, owing 2,43 billion euros

Bivši savjetnik Trampa u Epstinovim dosijeima: Nadam se da će Angelu Merkel uskoro pregaziti autobus

Knežević: Mandić i ja drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskoga naroda

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO