<article>Iranska državna televizija Kanal 2 potvrdila je da je Mansure Kojaste Bagerzadeh, supruga ubijenog vrhovnog vođe Alija Hamneija, takođe stradala „u svom domu“, prenosi BBC.Iranski mediji su ranije javili da se ona nalazi u komi, ali je sada potvrđeno da je preminula.Prema prethodnim navodima iranskih medija, u napadima su poginuli i Hamneijeva ćerka, unuče i zet.Hamnei i njegova supruga imali su šestoro djece – četiri sina i dvije ćerke, piše BBC.</article>

Iranska državna televizija Kanal 2 potvrdila je da je Mansure Kojaste Bagerzadeh, supruga ubijenog vrhovnog vođe Alija Hamneija, takođe stradala „u svom domu“, prenosi BBC.
Iranski mediji su ranije javili da se ona nalazi u komi, ali je sada potvrđeno da je preminula.
Prema prethodnim navodima iranskih medija, u napadima su poginuli i Hamneijeva ćerka, unuče i zet.
Hamnei i njegova supruga imali su šestoro djece – četiri sina i dvije ćerke, piše BBC.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Iranska državna TV: Ubijena i supruga ajatolaha Alija Hamneija

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović vratio je Skupštini na ponovno odlučivanje Zakon o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti energetike između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata, navodeći da usvojeni tekst otvara ozbiljna ustavno-pravna pitanja i potencijalne fiskalne rizike. Istovremeno, predsjednik je proglasio 23 druga zakona.
Zakon je usvojen na sjednici Prvog vanrednog zasijedanja Skupštine 27. februara 2026. godine, a Milatović je odluku o vraćanju obrazložio potrebom zaštite Ustava, pravnog poretka i dugoročnih interesa države.
– Moja odluka nije usmjerena protiv razvoja, investicija niti međunarodne saradnje. Ona je usmjerena ka zaštiti Ustava, pravnog poretka, ekonomskog suvereniteta i dugoročnih interesa Crne Gore – poručio je predsjednik.
Milatović je naveo da Sporazum, u formi u kojoj je usvojen, predviđa realizaciju projekata bez primjene zakonodavstva u oblastima koncesija, javnih nabavki, javnih tendera i upravljanja državnom imovinom, čime se, kako je istakao, dovodi u pitanje poštovanje člana 140 stav 3 Ustava, koji zabranjuje narušavanje slobodne konkurencije i stvaranje privilegovanog ili monopolskog položaja na tržištu.
Prema njegovim riječima, takva rješenja mogu domaće kompanije, ali i kompanije iz strateški partnerskih država, dovesti u neravnopravan položaj.
– Država ne smije suspendovati sopstvene sistemske zakone zarad bilo kojeg pojedinačnog sporazuma. To nije reforma, već opasan presedan – ocijenio je Milatović.
Kao dodatno sporno naveo je odredbu prema kojoj Ujedinjeni Arapski Emirati ne bi bili predmet mehanizama za rješavanje sporova definisanih ugovorima između ovlašćenih tijela, što, kako je upozorio, otvara pitanje zaštite državnog interesa i principa uzajamnosti.
Predsjednik je problematizovao i dio Sporazuma kojim se Vlada obavezuje da sprovede sve zakonodavne mjere potrebne za realizaciju projekata, ocjenjujući da takva formulacija zadire u ustavni princip podjele vlasti, budući da je donošenje i izmjena zakona u nadležnosti Skupštine.
Ukazao je i na fiskalni aspekt, navodeći da se Vlada obavezuje na obezbjeđivanje zemljišta, izgradnju javne infrastrukture i prilagođavanje planske dokumentacije bez jasne finansijske procjene i planiranja u srednjoročnom fiskalnom okviru.
Milatović je podsjetio i da je gotovo identičan sporazum u oblasti turizma i razvoja nekretnina već bio predmet interesovanja Evropske komisije i inicijative pred Ustavnim sudom, koji je tim povodom organizovao javnu raspravu.
– Smatram da je racionalno i odgovorno sačekati konačan stav Ustavnog suda. Investicije su dobrodošle, partnerstva su potrebna, energetska transformacija je neophodna, ali nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava i zakona – poručio je predsjednik, zaključujući da Crna Gora mora biti pouzdan partner, ali prije svega pravno uređena država jednakih pravila za sve.
Istovremeno, predsjednik je proglasio 23 zakona, među kojima su izmjene i dopune zakona iz oblasti pravosuđa, zdravstva, poljoprivrede, poreza, zaštite kritične infrastrukture, globalnog minimalnog poreza na dobit, zaštite prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, prekograničnih energetskih infrastrukturnih projekata, kao i zakone o javnim izvršiteljima, slatkovodnom ribarstvu i arbitraži.

Milatović vratio zakon o energetskom sporazumu sa UAE: Nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava

Novo korito rijeke Ćehotine, posao koji je građanke i građane Crne Gore koštao 20 miliona eura je puklo, i to svega mjesec i po pošto je otvoreno, a pukotina koja se pojavila ozbiljno ugrožava ovu skupu investiciju od koje zavisi rad Rudnika uglja Pljevlja. Iako su iz Rudnika, nakon što je krajem januara novo korito „presušilo“, odnosno Ćehotina vraćena u staro, kategorično negirali da se radi o pukotini, pravdajući se da je sve u probnoj fazi, zbog čega je Ćehotina vraćena u stari tok, tenderom koji su objavili 26. februara, a ponude će biti otvorene sjutra, demantovali su sebe. U opisu predmeta javne nabavke piše - Sanacija pukotina na betonskom platou korita rijeke Ćehotine, a cijena je 39.999 eura. &nbsp;&nbsp; Po tehničkoj specifikaciji posao će se odvijati u pet faza, a rok završetka je sedam dana. Traži se „izrada strukturnih istražnih bušotina dubine 2 m sa uzimanjem neporemećenog uzorka jezgra Ø 101 mm“, četiri komada. U trećoj fazi planirana je „ugradnja PU ekspanzivne pjene“, a ta faza obuhvata: „nabavku i ugradnju kopljastih pakera L = 2 m za injektiranje PU ekspanzivne pjene sa pripadajućim fitinzima“, kao i „nabavku i ugradnju PU ekspandirajuće pjene radi formiranja privremene barijere do ugradnje betona“, a potrebno je 15 komada. U četvrtoj fazi planirana je „ugradnja betona u kaverne ispod ploče dna korita“.&nbsp; - Ova faza obuhvata sve neophodne radnje i sav potreban materijal za stabilizaciju dna korita. Beton se ugrađuje kroz prethodno izbušene bušotine minimalne dubine 1 m u koje su ugrađene brtve. Ugradnja se vrši pod pritiskom do 70 bar. Završni kriterijum je pojava betona na kontrolnim bušotinama, koji zadržava nivo postignut injektiranjem, 40 metara kubnih – piše u tenderu. Završna, peta faza, predviđa obradu i injektiranje „prslina u betonu krila korita“ - Ova faza obuhvata: Obradu pukotina epoksidnim malterom radi sprječavanja isticanja injekcione smole. Izradu injekcionih bušotina i ugradnju pakera. Injektiranje epoksidnim smolama. Sva oprema, materijal i rad potrebni za realizaciju ove pozicije uključeni su u cijenu – piše u oglasu. Izvori Portala ETV kažu da je na osnovu tendera jasno da se radi o veoma ozbiljnom problemu. - Činjenica da se planira 70 bara, a 100 bara je najveći pritisak u građevinarstvu, jasno ukazuje da je situacija u novom koritu Ćehotine, skoro pa dramatična. Onaj ko se javi na ovaj tender, zaista je hrabar, jer će se, sigurno opet pojaviti problem, pogotvo što svi znamo da ovo nije jedina pukotina – kažu naši izvori i dodaju da je građevinska operativa Rudnika pokušala da sanira jednu od njih. A iz Rudnika uglja u februaru su tvrdili da je „povremeno preusmjeravanje rijeke u staro korito po planu probnog rada“ i da će biti „urađeno nekoliko puta do konačnog završetka projekta, što je i praksa u ovakvim slučajevima“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260302170340_9c89984c48d60fe5faba2598c50d1fe02d04dfe868c447324021f81b3a92e1fa.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260302170340_9c89984c48d60fe5faba2598c50d1fe02d04dfe868c447324021f81b3a92e1fa" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="dva koruta"> <figcaption>Spoj starog i novog korista Ćehotine</figcaption> </figure>  - Veliki priliv vode i neadekvatno očišćeno staro korito rijeke Ćehotine izazvali su prelivanje vode na ulivu starog i novog korita, što je pokazalo da se i staro korito mora detaljno očistiti, a dio tih poslova ekipe Rudnika uglja Pljevlja su već završile. Na novom koritu u toku su projektom definisane kontrole spojeva folije i ojačavanje spojeva folije sa tzv. gabionima. Svaka faza na projektu prolazi kroz tehničku provjeru i detaljna ispitivanja, a po utvrđivanju ispravnosti od strane nadležnih komisija, uslijediće zatvaranje tunela starog korita rijeke Ćehotine, čime će projekat biti u potpunosti završen – saopštili su iz Rudnika u februaru. Pukotine u koritu, vrijednom 20 miliona eura, nijesu pominjali, ali su samo dvadesetak dana kasnije, 26. februara, raspisali tender za saniranje pukotine. Novo korito Ćehotine svečano je pušteno u rad 23. decembra prošle godine, a stavljanju u funkciju ovog kapitalnog projekta, proglašenog projektom od javnog interesa. Prisustvovali su, pored direktora Rudnika Nemanje Lakovića i ministar energetike i rudarstva Admir Šahmanović, kao i predstavnici Elektroprivrede Crne Gore. Stručni nadzor izmještanja korita Ćehotine radila je kompanija „Decom Group“ Podgorica, sa podizvođačem „Indel inženjering“ doo Podgorica. Ovaj posao na tenderu je procijenjen pola miliona eura. „Decom Group“ za nadzor radilišta na Ćehotini – geoloških-geotehničkih i hidroloških radova, tražila je 257.777 eura. Konzorcijumom - „HSV Preduzeće za hidrogradnju, niskogradnju i visokogradnju“ Vlasotince, Privredno društvo „Opticus Ing“ Beograd - Rakovica i Privredno društvo za projektovanje, inžinjering i izvođenje radova „Kolubara“ Mionica dobio je posao izmještanja korita Ćehotine, a ugovor, vrijedan 19.674.729 eura, sa PDV-om, potpisan je 23. aprila prošle godine. Kako je Portal ETV ranije pisao ovaj konzorcijum prošao je na tenderu zahvaljujući vezama sa direktorom Rudnika uglja Pljevlja Nemanjom Lakovićem. - On je lobirao da posao izmještanja korita Ćehotine dobije konzorcijum koji je na kraju i izabran. Nalog je bio da se pošto-poto isključi iz postupka konzorcijum sa jeftinijom ponudom, a kako je ovo projekat od javnog interesa nije bilo presudno da kompanije budu registrovane u Crnoj Gori – rekli su izvori Portala ETV. Javnosti nikada nije saopšteno kako je projekat, koji je u julu 2024. proglašen javnim interesom, i tada rečeno da će koštati 14 miliona eura, za svega nekoliko mjeseci, do decembra te godine narastao na 20 više od miliona.

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Podgorica će uskoro dobiti četiri nova padel terena izgrađena po najvišim standardima, nakon što su Padel Montenegro i Bemax Arena potpisali ugovor o saradnji kojim je predviđena izgradnja i upravljanje modernim sportskim prostorom u glavnom gradu.
Kako je saopšteno, riječ je o terenima vrhunskog kvaliteta koji će biti prilagođeni kako rekreativcima, tako i takmičarima, uz cilj da se dodatno unaprijedi sportska infrastruktura i podstakne razvoj padel zajednice u Crnoj Gori.
Saradnja predviđa da Padel Montenegro, osim izgradnje, preuzme i obavezu održavanja terena, kao i organizaciju turnira i drugih sportskih događaja, koji bi trebalo da doprinesu popularizaciji ovog sporta i okupljanju svih generacija.
Iz dvije organizacije poručuju da projekat predstavlja značajan iskorak za promociju padela u Podgorici, te da će novi tereni donijeti dodatnu sportsku energiju i sadržaje glavnom gradu.
Realizacijom ovog projekta, Podgorica će postati bogatija za četiri savremena padel terena, čime se dodatno širi ponuda sportskih i rekreativnih sadržaja u gradu.

Podgorica dobija četiri nova padel terena vrhunskog kvaliteta

Francuska će povećati svoj nuklearni arsenal i ojačati kapacitete odvraćanja usljed rastućeg rizika da bi globalni sukobi mogli preći nuklearni prag, poručio je francuski predsjednik Emanuel Makron.
– Trenutno prolazimo kroz period geopolitičkih potresa prepunih rizika – izjavio je Makron tokom obraćanja u vojnoj bazi u Bretanji, u kojoj su smještene francuske podmornice sa balističkim projektilima. Dodao je da je neophodno „očvrsnuti“ francuski model odvraćanja.
Makron je u govoru uputio jasnu poruku potencijalnim prijetnjama.
– Naredio sam da povećamo broj nuklearnih bojevih glava u našem arsenalu. Više nećemo iznositi podatke o brojnom stanju našeg nuklearnog arsenala. Da bismo bili slobodni, moraju nas se plašiti. Da bi nas se plašili, moramo biti moćni. Naš sistem odvraćanja je robustan i efikasan. Svi koji bi se usudili da napadnu Francusku moraju biti svjesni nepodnošljivih posljedica koje bi to donijelo – poručio je Makron.
<h2>Nova strategija i dileme oko američkog „nuklearnog kišobrana“</h2>
Francuski predsjednik najavio je ažuriranje nacionalne doktrine o potencijalnoj upotrebi nuklearnog oružja. Očekuje se da nova strategija precizira ulogu francuskog arsenala u širem evropskom bezbjednosnom okviru, posebno u kontekstu ruske invazije na Ukrajinu i ponovnih tenzija sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u vezi sa Ukrajinom, Grenlandom i NATO-om.
Evropski lideri sve otvorenije izražavaju zabrinutost u pogledu posvećenosti Sjedinjenih Američkih Država odbrani Evrope u okviru američkog „nuklearnog kišobrana“. Kako je Francuska trenutno jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, njena uloga dobija dodatnu težinu.
– Moramo ponovo artikulisati nuklearno odvraćanje. Evropa mora naučiti kako da postane geopolitička sila – kazao je Makron na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji, navodeći da je Francuska već vodila „strateški dijalog“ sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i drugim evropskim liderima o jačanju saradnje.
Iako je govor bio dugo planiran, održan je u trenutku širenja sukoba na Bliskom istoku, nakon nedavnih zajedničkih američko-izraelskih udara na Iran, u kojima je, prema navodima medija, eliminisan veći dio tamošnjeg vojnog rukovodstva.
Francuska doktrina zasniva se na odbrambenoj strategiji zaštite vitalnih interesa države. Iako je članica NATO-a, Francuska zadržava potpunu nezavisnost nad svojim nuklearnim snagama. Prema Ustavu Francuske, predsjednik je vrhovni komandant oružanih snaga i jedini može donijeti odluku o upotrebi nuklearnog oružja.
Značajan korak napravljen je i u julu, kada su Francuska i Velika Britanija – jedina preostala evropska nuklearna sila, iako van Evropske unije – usvojile zajedničku deklaraciju koja omogućava „koordinaciju“ njihovih nuklearnih snaga uz zadržavanje pune nezavisnosti.
Sa oko 290 nuklearnih bojevih glava, Francuska je četvrta nuklearna sila svijeta, iza Rusije, Sjedinjenih Američkih Država i Kine.
Više od 80 odsto francuskih bojevih glava lansira se sa podmornica. Francuska raspolaže sa četiri nuklearne podmornice – Le Triomphant, Le Téméraire, Le Vigilant i Le Terrible – smještene u strogo čuvanoj bazi na atlantskoj obali, a od 1972. godine najmanje jedna podmornica neprekidno je u patroli.
Nosač aviona Charles de Gaulle jedini je površinski ratni brod u Evropi sposoban da nosi nuklearno oružje, koje se isporučuje putem francuskih borbenih aviona Rafale.

Makron iznenada naredio povećanje broja nuklearnih bojevih glava: Da bi bili slobodni moraju nas se plašiti

Politika

DRAMA U BUDVI: Ministar Krapović uklonio vozilo koje je blokiralo prilaz gradilištu

Hronika

Sjutra odluka o pritvoru Đukanoviću, iz krivične prijave izbačeni panciri, dvogled...

Kolumne

Presuda - voljenom Putinu na dar

MARTINOVIĆ: Naredbom za sprovođenje istrage nema pancira, nema nekog oružja koje je policija identifikovala kao krivično djelo

Iranska državna TV: Ubijena i supruga ajatolaha Alija Hamneija

Milatović vratio zakon o energetskom sporazumu sa UAE: Nijedan sporazum ne smije biti iznad Ustava

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Podgorica dobija četiri nova padel terena vrhunskog kvaliteta

Makron iznenada naredio povećanje broja nuklearnih bojevih glava: Da bi bili slobodni moraju nas se plašiti

PRATITE TVe UŽIVO