<article>Iranske kurdske milicije stacionirane na iransko-iračkoj granici, u iračkom Kurdistanu, proteklih dana su se konsultovale sa Sjedinjenim Američkim Državama o mogućim napadima na iranske snage bezbjednosti u zapadnom dijelu zemlje, navode tri izvora upućena u ovo pitanje.Snage su u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o eventualnoj pomoći CIA-e u nabavci oružja, kazala su dva izvora. Kako piše izraelski Haaretz, napad kurdskih snaga mogao bi uslijediti u narednih nekoliko dana.CNN je prvi izvijestio o navodnoj umiješanosti CIA-e u ove grupe i potencijalnoj kopnenoj operaciji, pozivajući se na izvore koji tvrde da agencija radi na naoružavanju kurdskih snaga s ciljem podsticanja narodnog ustanka u Iranu.Ranije je objavljeno da je američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju razgovarao sa kurdskim liderima i da nastavlja komunikaciju sa drugim lokalnim vođama koji bi mogli iskoristiti trenutnu slabost Teherana kako bi ostvarili napredak na terenu.</article>

Iranske kurdske milicije stacionirane na iransko-iračkoj granici, u iračkom Kurdistanu, proteklih dana su se konsultovale sa Sjedinjenim Američkim Državama o mogućim napadima na iranske snage bezbjednosti u zapadnom dijelu zemlje, navode tri izvora upućena u ovo pitanje.
Snage su u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o eventualnoj pomoći CIA-e u nabavci oružja, kazala su dva izvora.&nbsp;
Kako piše izraelski Haaretz, napad kurdskih snaga mogao bi uslijediti u narednih nekoliko dana.
CNN je prvi izvijestio o navodnoj umiješanosti CIA-e u ove grupe i potencijalnoj kopnenoj operaciji, pozivajući se na izvore koji tvrde da agencija radi na naoružavanju kurdskih snaga s ciljem podsticanja narodnog ustanka u Iranu.
Ranije je objavljeno da je američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju razgovarao sa kurdskim liderima i da nastavlja komunikaciju sa drugim lokalnim vođama koji bi mogli iskoristiti trenutnu slabost Teherana kako bi ostvarili napredak na terenu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Iran

Kurdi

Svijet

I Kurdi bi mogli da napadnu Iran: U dogovoru sa SAD-om ući će kopneno, a naoružaće ih CIA

Iranske kurdske milicije stacionirane na iransko-iračkoj granici, u iračkom Kurdistanu, proteklih dana su se konsultovale sa Sjedinjenim Američkim Državama o mogućim napadima na iranske snage bezbjednosti u zapadnom dijelu zemlje, navode tri izvora upućena u ovo pitanje.
Snage su u pregovorima sa Sjedinjenim Američkim Državama o eventualnoj pomoći CIA-e u nabavci oružja, kazala su dva izvora. 
Kako piše izraelski Haaretz, napad kurdskih snaga mogao bi uslijediti u narednih nekoliko dana.
CNN je prvi izvijestio o navodnoj umiješanosti CIA-e u ove grupe i potencijalnoj kopnenoj operaciji, pozivajući se na izvore koji tvrde da agencija radi na naoružavanju kurdskih snaga s ciljem podsticanja narodnog ustanka u Iranu.
Ranije je objavljeno da je američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju razgovarao sa kurdskim liderima i da nastavlja komunikaciju sa drugim lokalnim vođama koji bi mogli iskoristiti trenutnu slabost Teherana kako bi ostvarili napredak na terenu.

Veoma je lako plasirati lažni sadržaj jer ne postoje kontrole koje bi provjeravale autentičnost, poput onih u medijima. Veliki problem su ljudi koji takvom sadržaju bezrezervno vjeruju - ocijenio je IT stručnjak Milutin Pavićević gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Dok ekstremističke grupe u svijetu sve više koriste vještačku inteligenciju za regrutovanje i propagandu, institucionalni odgovor Crne Gore na rast ekstremističkog sadržaja na internetu je slab i nekoordiniran Globalni bezbjednosni izvještaji ukazuju na porast onlajn radikaizacije i sve češću upotrebu AI alata za kreiranje propagandnih materijala.
Pavićević smatra da svijet nije spreman za ekspanziju vještačke inteligencije i sadržaja kreiranog tim putem, jer tehnologija mnogo brže napreduje od zaštitnih mjera i ljudske svijesti.
- Cijeli svijet je pred izazovom da podigne svijest da je moguće da je bilo šta što vidimo lažno, a onda i da iznađemo rješenje šta ćemo da radimo sa tim što svako može da pravi lažni sadržaj, a ne samo ljudi opremljeni najskupljom opremom - rekao je Pavićević.
Podsjeća da je u Crnoj Gori izuzetno velika digitalna povezanost, ali, dodaje, ne baš toliko velika digitalna pismenost.
- Sadržaj se sve više dijeli društvenim mrežama, mediji više nemaju uticaj, nijesu više glavno sredstvo informisanja, pa sadržaj koji je lažan ne prolazi ni provjeru koju bi prošao u medijima, da li je istinit ili nije. Jako brzo se propagira kroz zajednice, a grupa koja je zainteresovana da plasira lažni sadržaj mnogo lakše može to da uradi danas nego što je mogla da uradi prije deset godina. Nažalost, imamo veliki broj ljudi koji takvom sadržaju bezrezervno vjeruju, a naročito ako je nešto što im odgovara - zaključio je Pavićević.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Pavićević: Imamo veliku povezanost, ali ne i zavidnu digitalnu pismenost

Predavanje istoričarke Božene Miljić pod nazivom „Crnogorske žene od revolucije do emancipacije“ biće održano u susret 8. martu - u petak u 18 sati u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici.
Kako je saopšteno iz Matice crnogorske, fokus predavanja biće na simbolici koju Osmi mart kao praznik nosi, što je taj praznik predstavljao ženama na kraju Drugog svjetskog rata, a što predstavlja danas.&nbsp;
- Posebna pažnja biće posvećena iskustvima crnogorskih žena tokom Drugog svjetskog rata, njihovom aktivizmu koji se kasnije nastavio i u mirnodopskom periodu. Žene su utkale svoju borbu u temelje modernog crnogorskog društva, ali pitanje je koliko se danas ta borba uzima zdravo za gotovo i koliko crnogorsko društvo pamti žene koje su ga oblikovale - naglasili su u Matici crnogorskoj.
Božena Miljić je istoričarka, čiji je istraživački rad usmjeren na savremenu istoriju Crne Gore i Jugoslavije, sa posebnim fokusom na društvenu i kulturnu istoriju, identitetske debate, medije i popularnu kulturu, te kulturu sjećanja.
Autorka je i koautorka više naučnih radova i poglavlja u domaćim i međunarodnim publikacijama, te izložbe „Na strani pravde i slobode, legat Veljka Vlahovića“ u koautorstvu sa istoričarkom umjetnosti Ljiljanom Karadžić.
Miljić je novinarka i saradnica na Humanističkim studijama Univerziteta Donja Gorica, na predmetima iz oblasti komunikologije i medija.

Crnogorske žene od revolucije do emancipacije: Matica crnogorska u susret 8. martu organizuje predavanje istoričarke Božene Miljić

03.03.
23:46h
Sudski savjet je proslijedio pritužbu sudija i zaposlenih Apelacionog suda na ponašanje predsjednice istog - pravo u Vrhovni.
Neka oni vide.
Oni ne bi o tome.
Ja sam se Savjetu javio, obraćao i obavještavao kako ista "trpa" na pravosnažna rješenja o određivanju pritvora - pritvorske osnove po kojima nije određen. I to u trenutku kada po ZKP-u taj sud treba samo da pritvor produži.
Tajac.
Ne vrijedi.
Lazovića, Mijajlovića i druge zakucala je za Spuž mimo onoga što piše u zakonu, pa još treba da joj zamjeramo nešto.
Idi, begaj.
A ide veting.
Koji će da predvode pravnici iz najpravničkije zajednice na kontinentu.
Demokrate.
I kako će oni da imaju srca da vetinguju neke koje spominju sudije i zaposleni iz pritužbe sudskom Savjetu. Pa, vanraspravno krivično vijeće toga suda - posljednja je linija odbrane.&nbsp;
Prije svega protiv advokatske mafije.
Koja je u rangu sa šljunkarskom i šumskom.
Ostale mafije manje su opasne - duvanska, kokainska.
Ko god je "pogleda" biće vetingovan.
Pitajte B.B. Jer nam još pritvora treba koji će trajati do 100 godina.
Kako će se to bez Apelacionog suda odraditi.
Nikako.
Jer kasnije taj pravni stav oko pritvora prihvataju Vrhovni, pa ponovo Viši, pa predsjednici vijeća.
Samo "trpaj" pritvorske osnove. Ko te pita.
Ne leže tamo sudije, nego neki ljudi. Tri godine.
Što je malo. Treba pet. Za početak.
A onda ćemo vidjeti za granicu od deset godina.
Ako ih posle toga sud oslobodi, bacićemo ih.
Što će nam.
P.S: Svašta smo radili, pa smo poslije sve radili kako bi sve to što prije zaboravili.
P.S. 1: Pet stotina godina pod Turcima prošlo je uzalud i za njih i za nas Srbe.
Pekić - "Tamo gde loze plaču".

Turci, Srbi i Apelacioni

Dužnost države je da zaštiti dijete, pa bi u tom kontekstu dugo očekivani registar pedofila trebalo učiniti javnim, jer bi to bila jača sankcija od krivične sankcije, a roditelji, susjedi, vaspitači, bi imali informacije od koga da čuvaju dijete - ocijenio je kriminolog Velimir Rakočević gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Prema zvaničnim podacima iz februara ove godine, evidentirano je 125 osoba u registru pedofila u Crnoj Gori, dok je provjeru kandidata zatražila svega 131 ustanova.
Registar pedofila nije javno dostupan, a Rakočević to problematizuje jer su prava i bezbjednost djece daleko ispred prava onih koji su napravili krivična djela na njihovu štetu.
- Ovdje moramo imati u vidu da mi nemamo, kao neke druge države, poseban zakon o praćenju i identifikaciji seksualnih prestupnika na štetu djece, jer to imaju najmoćnije države u svijetu. Neophodno je uspostaviti nacionalnu bazu podataka koja ne koristi samo za sve one koji su zainteresovani za zaštitu djece, nego i da se prati kretanje osuđenih seksualnih prestupnika. Ovo što imamo mali broj onih koji traže podatke, to se misli na odredbu kojom se prilikom prvog zaposlenja lica da se provjeri kroz registre seksualnih prestupnika. Međutim, to treba šire shvatiti i kao obavezu svih institucija da provjere sve one koji rade sa djecom da nijesu u toj bazi - rekao je Rakočević.
Dodaje i da je dužnost države da zaštiti dijete, te učinioci krivičnih djela na štetu djece moraju biti pod stalnom kontrolom, a ne da se samo nalaze u bazi koja nije javno dostupna.
Svi koji zapošljavaju osobe koje rade sa maloljetnicima, smatra Rakočević, bi trebalo da provjere da li su te osobe upisane u Registar pedofila ili nijesu.&nbsp;
- Veliki broj pedofila još nije otkriven i to predstavlja veliki izazov za državu jer se radi o takozvanom prikrivenom zločinu i vrlo često žrtve nijesu dovoljno osnažene da prijave izvršenje krivičnih djela. U &nbsp;tom smislu treba ojačati aktivnosti prije svega institucija, ali i roditelje i ukupnu javnost da shvatimo koliko je ovo veliki problem za cijelo društvo i kakve razorne posljedice nosi, prije svega u odnosu na žrtve - zaključio je Rakočević.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

I Kurdi bi mogli da napadnu Iran: U dogovoru sa SAD-om ući će kopneno, a naoružaće ih CIA

Tagovi

Pavićević: Imamo veliku povezanost, ali ne i zavidnu digitalnu pismenost

Crnogorske žene od revolucije do emancipacije: Matica crnogorska u susret 8. martu organizuje predavanje istoričarke Božene Miljić

Turci, Srbi i Apelacioni

Rakočević: Registar pedofila bi trebalo da bude javan, moraju biti pod stalnom kontrolom

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO