<article>Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.</article>

Šefica diplomatije Evropske unije Kaja Kalas izjavila je da će EU nastaviti da razmatra ideju o zabrani ulaska svim osobama koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine dok su služile u ruskim oružanim snagama, a da mnoge države podržavaju taj prijedlog.
Nakon sastanka Vijeća EU, Kalas je kazala da su brojne države članice izrazile podršku ovom prijedlogu Estonije, ne precizirajući o kojim je zemljama riječ.
- To predstavlja jasan bezbjednosni rizik za Evropu. Složili smo se da dalje razradimo ovaj prijedlog - rekla je Kalas.
Dodala je da bi to pitanje moglo postati posebno aktuelno kada se završi trenutna faza rata i da bi EU do tada trebalo da ponudi konkretne odgovore.
Dana 29. januara nezvanično se saznalo da Estonija predlaže državama članicama EU da razmotre zabranu ulaska u šengenski prostor učesnicima u neprijateljstvima protiv Ukrajine dok služe u ruskim oružanim snagama.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna naglasio je da su osobe s takvim iskustvom u visokom riziku od regrutacije od strane ruskih specijalnih službi i da predstavljaju niz bezbjednosnih prijetnji.

Portal ETV

Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Svijet

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Sa nadzornih kamera na na kontrolno naplatnom punktu su izuzeti video snimci osoba koje su u Nacionalnom parku Lovćen srušili ogradu vozeći kvadove. Na osnovu tih snimaka će policija preduzeti istražnje radnje - saopštila je direktorica Nacionalnog parka Lovćen Kata Varagić gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Nakon što su iz Nacionalnih parkova objavili fotografije uništene zaštitne ograde u NP Lovćen ponovo je u fokusu pitanje kontrole i bezbjednosti unutar zaštićenih zona. Iako je vožnja quadovima van puteva strogo zabranjena ovaj slučaj pokazuje da fizičke barijere nijesu dovoljne da zaustave nepropisno kretanje kroz park.
Dežurni nadzornik zadužen za reon Ivanovih korita, kaže Varagić, je prilikom redovnog obilaska terena uočio da se na tom mjestu desila nelegalna aktivnost koja, kako podsjeća, podrazumijeva vožnju quada i rušenje ograde na tom prostoru.
- Kada god uočimo neku nelegalnu aktivnost naši nadzornici sačine službenu zabilješku u kojoj detaljno opišu zatečeno stanje i naprave fotografije sa lica mjesta. Tako je bilo i ovoga puta - rekla je Varagić.
Podsjeća da na licu mjesta nijesu zatečeni počinioci koji su devastirali infrastrukturu NP Lovćen pa se šef službe zaštite tog parka obratio cetinjskoj policiji, zatim su i samu prijavu proslijedili zvanično Nacionalni parkovi Crne Gore.
- Da bismo upotpunili prijavu izuzeli smo fotografije i video snimke sa kontrolno-naplatnih punktova koje potvrđuju ulazak quad vozila u zaštićeno područje. Na osnovu toga policija će preduzeti i izvršiti istražne radnje - zaključila je Varagić.
Cijeli razgovor možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Varagić: Prijavljen ulazak kvadova u zaštićeno područje

Sveobuhvatna strategija pristupačni objekata osobama sa invaliditetom je ključna, ali se na terenu vidi da se ta strategija ne sprovodi u potpunosti, a naročito ta pristupačnost nije u potpunosti obezbijeđena u objektima iz sektora obrazovanja - &nbsp;rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, viši programski savjetnik iz Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) - Marko Pejović.
U Crnoj Gori se sprovodi veliki broj strategija, kaže Pejović, koje se odnose na sprovođenje preporuka Komiteta Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, međutim, u praksi se ne može govoriti o stvarnim iskoracima kada je u pitanju pristupačnost objekata, a posebno ne u sektoru obrazovanja.
Podsjeća da je u aprilu stigao i novi pravilnik koji se odnosi na prilagođavanje objekata licima sa invaliditetom, ali još uvijek ne može se govoriti i pristupačnosti objekata OSI u Crnoj Gori.&nbsp;
- Član 9 Konvencije Ujedinjenih nacija vrlo jasno propisuje da je pristupačnost osnovni preduslov kada govorimo o samostalnom životu i punom i ravnopravnom učešću osoba sa invaliditetom, te stoga vrlo jasno moramo istaći da je sama pristupačnost ključna kada govorimo o punom ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori. Od 2017. godine kada je Komitet istakao u svojim zaključnim razmatranjima da je neophodno uraditi sveobuhvatnu strategiju pristupačnosti a mi do dana današnjeg nemamo nikakve rezultate po tom pitanju - rekao je Pejović.
Pravilnik sadrži, objašnjava on, instrukcije koje odredbe moraju biti ispoštovane i na koji način objekti moraju biti prilagođeni OSI, od adekvatnog prilaza, kako navodi, taktilnih traka za kretanje osoba sa invaliditetom, hodnika, stepeništa, učionica, toaleta za osobe sa invaliditetom u skladu sa svim pravilima.&nbsp;
- Posebno zabrinjava kada se radi izgradnja novih obrazovnih ustanova, bilo da su to vrtići, osnovne škole, srednje škole ili fakulteti, ni tu ne možemo svjedočiti poštovanju ovih standarda. Mi smo kao udruženje podnosili različite inicijative upravo da bi dodatno podstakli i same investitore i izvođače radova da poštuju standarde, međutim, nijesmo imali &nbsp;reakciju, a nažalost niti inspekcijski nadzor u ovoj oblasti ne daje dovoljno rezultata te stoga danas mi ne možemo govoriti da je veći broj objekata, čak i novoizgrađenih, pristupačan - zaključio je Pejović.

Pejović: Posebno zabrinjava kada se radi izgradnja novih obrazovnih ustanova što nema poštovanja standarda za OSI

Evropska komisija (EK) objavila je da je Ukrajini i Moldaviji, koja je primila izbjeglice, dodijeljeno 153 miliona eura hitne pomoći.
&nbsp;Komisija je saopštila da, kao odgovor na hitne potrebe, EU izdvaja početnih 145 miliona eura humanitarne pomoći za Ukrajinu kako bi se osigurala zaštita, sklonište, hrana, novčana pomoć, psihosocijalna podrška, te pristup vodi i zdravstvenim uslugama.
Dodatnih osam miliona eura u Moldaviji podržaće smještaj ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle od sukoba s Rusijom, prenose Nezavisne novine.
- Nakon više od decenije neprijateljstava i gotovo četiri godine rata u punom obimu, narod Ukrajine i dalje trpi golemu patnju - naveli su iz EK.
Kako su napomenuli, zbog ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu milioni su "izloženi niskim temperaturama".
- Ove sedmice isporučeno je 447 generatora vrijednih 3,7 miliona eura kako bi se obnovilo snabdijevanje električnom energijom bolnicama, skloništima i drugim ključnim službama - naveli su iz EK.

EU najavljuje 153 miliona eura pomoći Ukrajini i Moldaviji

U posljednjih pola decenije crnogorsko društvo nalazi se u ambijentu u kojem su zamijenjene uloge i gdje je sloboda govora pretvorena u govor mržnje, koji razara društvo iznutra. I to je tiha prijetnja, jer poštovanje različitosti nije slabost, već temelj zajedničkog života u Crnoj Gori. To ocjenjuje poslanica u državnom parlamentu Aleksandra Despotović, komentarišući prijetnje koje su na društvenim mrežama upućene poslanicima Oskaru Huteru i Ivanu Vukoviću.
- Ono što najviše brine je da govor mržnje postaje sve vidljiviji i prihvaćeniji u javnom prostoru. To više nije marginalna pojava, već simptom dubljih problema, političkih podjela, krize identiteta i naravno slabljenja kulture dijaloga - ističe Despotović.
Naglašava da govor mržnje često dolazi od javnih ličnosti, koje su u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, čime se takav način komunikacije normalizuje kao legitiman.
- I kada oni koji imaju moć i vidljivost koriste uvrede i ističu podjele, šalje se poruka da je netrpeljivost dozvoljena, pa čak i poželjna. Time se ne ugrožavaju samo manjinske zajednice, već i pravo svakog građanina na dostojanstvo i slobodno izražavanje bez straha. Ono što je jako važno istaći, jeste da se borba protiv govora mržnje ne može voditi ni samo zakonima. Razvijanje kulture dijaloga, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti, posebno među mladima, ključno je za dugoročne promjene. Jer moramo braniti ideju Crne Gore kao zajednice različitih, ali ravnopravnih ljudi - naglasila je Despotović.
<h2>Vlast svakodnevno crta mete neistomišljenicima</h2>
Crnogorska vlast je, potcrtava, osokolila ove pojave, jer njeni predstavnici bez zazora svakodnevno crtaju mete onima koji politički različito misle.
- Ono što brine jeste relativizacija tih događaja i normalizacija nenormalog. Jer vladajuća većina samo retorički govori o jednakim pravima svih, ali ipak postoje oni koji su jednaki od drugih... I institucije su slabe. Institucije ne funkcionišu, jer da one funkcionišu na pravi način, svi koji pokušavaju da unize ugled javnih ličnosti u javnom prostoru, bili bi sankcionisani, međutim, zakoni postoje, ali se ne implementiraju i institucije ne preduzimaju sve što mogu - poručila je sagovorica Antene M.
<h2>Nikad više priče o poštovanju žena, nikad manje poštovanja</h2>
Komentarišući slučaj bivše državne funcionerke Mirjane Pajković, poslanica kaže da nikad nije bilo više priče o poštovanju žena, a nikad manje poštovanja u realnosti.
- Toksični ambijent koji je stvoren i koji je zasnovan na mržnji, proizvodi društvo koje je žedno afera - društvo koje likuje na nesreći drugih, društvo u kome se stvara atmosfera linča i gdje se potpuno zaboravi početni događaj. To je ono što se uvijek zaboravi - ko je žrtva, a ko je nasilnik.
Zaboravlja se da je okidač za sve ustvari neovlašćena distribucija snimaka. Ustav garantuje privatnost, a institucije nijesu jasno odgovorile na ovaj slučaj, koji je pokazao kako ljudi olako kreću u napad i davanje kvalifikacija", navela je Despotović.
Javne ličnosti, dodala je, moraju promijeniti obrazac ponašanja.
- Ne možete stalno targetirati i prozivati ljude bez ikakvih dokaza, time šaljete poruku da svako može da radi šta hoće - poručila je poslanica u emisiji Mentalna higijena.
Dodaje i da društvo mora biti budno, prilagodljivo i odgovorno.
- A ne da čeka samo da zakon reaguje, jer nekada ni zakon ne garantuje da će sve biti regulisano, stoga je prevencija važna, kao i da javne ličnosti šire pozitivnu energiju i empatiju za drugoga. Kritika je u redu, ali ne zarad nekih poena targetirati druge i pozivati na linč - apostrofira Despotović.
<h2>Narativ o otklonu od identitetskih tema opasan i perfidan</h2>
Ove sedmice je obilježen Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Nevladina organizacija Akcija za ljudska prava tim povodom poručila je i da uprkos istorijskim lekcijama, javni prostor u Crnoj Gori danas je opterećen govorom mržnje i predrasudama, koje politički akteri često tolerišu ili čak podstiču kroz ratnu propagandu. Posebno, kažu, zabrinjava istorijski revizionizam koji uporno promoviše Srpska pravoslavna crkva, relativizujući zločine i rehabilitujući ideologije i ličnosti povezane sa fašizmom. Vlast, dodaju, izostankom odlučne reakcije, daje prećutnu saglasnost…
Upitana za komentar o ocjenama HRA Despotović kaže:
- Definicijom “seoske teme” premijer Milojko Spajić je sublimirao odnos vlasti prema temeljnim vrijednostima Crne Gore. Jer narativ u otklonu od identitetskih tema je veoma opasan i perfidan. Jer nama se stalno saopštava da ne treba da se bavimo o prošlošću. A šta se dešava? Ispod površine se dešava pokušaj revizije istorijskih činjenica i znanja o prošlošti.Jer seoske teme su format koji bi trebalo da oblandira promjenu sadržaja koji Crnu Goru čini državom. E sad, šta je suština i šta je važno napomenuti? Da je Crna Gora država koja temelji vrijednosti antifašizma i koja pokazuje da su ti temelji toliko jaki da i poslije poludecenijskog rada na rušenju tih temelja vlast u tome nije uspjela, niti će uspjeti. Dalje, kad govorimo o odnosu Srpske pravoslavne crkve prema određenim pitanjima i promovisanju istorijskog revizionizma, moram reći da Demokratska partija socijalista kojoj pripadam uvijek iznosi mišljenje da je nedopustivo da vjerska organizacija na taj način veliča zločine. Nedopustivo je da veličate nazadnu ideologiju, da veličate te pjesme koje su bile recimo u Zaostru. Crkva se u Crnoj Gori duboko bavi politikom, identitetskim pitanjima, a vlast se tome ne suprotstavlja".
Sud Bosne i Hercegovine prvostepenom presudom je osudio jedno lice na tri godine zatvora zbog veličanja Ratka Mladića i Radovana Karadžića, osuđenika za ratne zločine, tačnije jer je prilikom jednog događaja u Banjaluci izašao na binu držeći njihove fotografije. Na konstataciju da mi, međutim, nemamo epilog brojnih slučajeva podsticanja na mržnju i veličanja ratnih zločinaca, Despotović poručuje:
- Jednostavno i sama vlast, dio vlasti, baštini te određene ideologije. Tako da svi oni koji šire govor mržnje ili pjevaju pjesme koje mogu da uvrijede nekog drugog, osjećaju sigurnost da neće biti kažnjeni. To je ono što sam i na početku rekla. Reakcije su jako slabe, a i kada se započnu procesi, oni se ne završe. I onda naravno, svi ti koji su učesnici takvih događaja, oni se osjećaju vrlo sigurnim, čak i prihvaćenim u društvu".
Slovenija je, dodaje, zabranila veličanje fašizma i nacizma.
- Zato što naravno, korišćenje tih simbola koji mogu da uznemire druge, je prepoznato kao remetilački faktor društva. Jer znate kako, fašizam je pitak, fašizam je plitak i odgovor na njega treba biti britak. A za to morate imati jake institucije, morate imati vlast koja želi sa tim da se obračuna i morate imati sistem koji će jasno osuditi svaki govor mržnje -zaključila je Despotović.

Evropska unija razmatra zabranu ulaska za sve osobe koje su učestvovale u ruskom ratu protiv Ukrajine

Varagić: Prijavljen ulazak kvadova u zaštićeno područje

Pejović: Posebno zabrinjava kada se radi izgradnja novih obrazovnih ustanova što nema poštovanja standarda za OSI

EU najavljuje 153 miliona eura pomoći Ukrajini i Moldaviji

Despotović: Fašizam je pitak i plitak, i odgovor na njega treba biti britak

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO