Dojče vele: Putin profitira od rata sa Iranom

Rastuće cijene nafte zbog rata u Iranu idu na ruku posrnuloj ruskoj ekonomiji. Vladimir Putin se predstavlja kao spasilac u energetskim pitanjima.

 Nakon ubistva ajatolaha Alija Hamneija, šef Kremlja Vladimir Putin izrazio je saučešće. Njegov politički aparat osudio je američko-izraelske napade na Iran, navodeći da bi oni mogli destabilizovati čitav region i da predstavljaju kršenje međunarodnog prava, piše Dojče vele (DW).

Ovo zvuči cinično s obzirom na to šta Rusija radi Ukrajini već godinama. Ali političkoj Moskvi cinizam nije stran. To je potvrdio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov ubrzo nakon što je počeo napad na iranski režim. 

- Moramo smanjiti uticaj ovih globalnih previranja na našu ekonomiju. Moramo obezbijediti profit za sebe gdje god je to moguće, što može zvučati cinično- kazao je Peskov u jednom od svojih medijskih brifinga.

Privremeno ublažavanje sankcija

Te izjave podudarile su se s vijestima da američka vlada razmatra ublažavanje sankcija na rusku naftu. Vašington sada zaista privremeno, tokom 30 dana, dozvoljava prodaju ruske nafte koja se već nalazi na moru.

Takođe je jasno da je cijena nafte od početka rata porasla za oko 30 odsto, što Rusiju kao proizvođača nafte raduje. Početkom nedjelje Putin je održao sjednicu o situaciji na međunarodnim energetskim tržištima. Ona se pretvorila u propagandnu promociju ruskih energetskih resursa. Putin je naglasio da zemlje poput Kine i Indije, koje uprkos svim sankcijama kupuju rusku naftu i gas, i dalje mogu da se oslone na Rusiju.

Putin se predstavlja kao spasilac

Evropljanima je takođe poručio da je Rusija spremna da s njima sarađuje u oblasti nafte i gasa. Dodao je, međutim, da bi „trebalo da dobijemo signale da su oni spremni da sarađuju s nama“. Tako se predstavlja kao navodni spasilac u nevolji.

S pogledom na sopstvenu zemlju, Putin zahtijeva da ruski proizvođači koriste dodatne prihode iz sektora nafte i gasa kako bi smanjili zaduženost i druge obaveze prema bankama. Putin pokušava da umilostivi javnost i prikaže Rusiju u dobrom svjetlu — i svijetu, i sopstvenom stanovništvu, koje sve više trpi zbog rata protiv Ukrajine i njegovih troškova. Rusija za sada profitira od rasta cijena energenata. Ali dokle?

Putinovi dalji profiti

Osim finansijskih koristi, Putin može izvući i političke prednosti iz rata protiv režima u Teheranu: mirovni pregovori između Rusije, Ukrajine i SAD trebalo bi da budu obnovljeni, možda već sljedeće nedjelje. Za sada su, međutim, suspendovani — što Putinu ide na ruku, jer on voli da igra na kartu vremena.

Takođe mu pogoduje i to što je međunarodno pravo ponovo palo u drugi plan zbog iranskog rata. Time su na dobitku oni koji se zalažu za pravo jačeg. Putin bi to mogao protumačiti u svoju korist čim mu zatreba.

Manje američkog oružja za Kijev?

U zavisnosti od dužine trajanja rata, SAD bi mogle da upotrijebe i oružje koje bi inače bilo poslato Ukrajini — recimo rakete za PVO sisteme „Patriot“. To znači da ne bi stigle u Kijev.

DW podsjeća da je jedno vrijeme Iran važio za glavnog ruskog snabdjevača oružjem. Nakon invazije na Ukrajinu, Kremlj je navodno počeo da kupuje iranske dronove „Šahed“, mada to nikada nijesu potvrdile ni jedna ni druga strana. U međuvremenu postoje tvrdnje da Rusija sama proizvodi dronove po uzoru na „Šahede“ i da ih je čak unaprijedila.

Bez obzira na to, Rusija i Iran su u januaru 2025. potpisali sporazum o partnerstvu. On ne sadrži obavezu vojne pomoći, ali obuhvata saradnju u svim drugim oblastima: ekonomiji, nauci i energetici.

Ako iranski režim padne, Rusija ostaje bez još jednog saveznika

Ako bi režim u Iranu pao ili bio ozbiljno oslabljen, Rusija bi, poslije Sirije i Venecuele, ostala bez još jednog saveznika. Putin je prethodnih godina promovisao stvaranje novog svjetskog poretka i tražio partnere na Globalnom jugu.

Svoju propagiranu „multipolarnost“ želio je da pokaže na forumima poput Šangajske organizacije za saradnju ili BRIKS-a. U stvarnosti, međutim, SAD su više puta pokazale da mogu nekažnjeno da eliminišu ili politički onesposobe vođe zemalja Globalnog juga. Putin, koji želi veći uticaj u tim regionima, sve to posmatra — s mnogo riječi, ali bez konkretne pomoći saveznicima. Još se ne može procijeniti da li će za Putina prednosti ili mane američko-izraelskog napada na Teheran prevagnuti. Zvanično, on želi brz kraj sukoba.

Moguće je da je američki predsjednik Donald Tramp u rijetkom trenutku pronicljivosti prepoznao izvjesnu neiskrenost kod Putina. Nakon nedavnog telefonskog razgovora u kojem je lider Kremlja nudio posredovanje u sukobu s Iranom, reagovao je Tramp.

- Bilo bi od veće pomoći kad bi okončao rusko-ukrajinski rat- rekao je Tramp.