Cijeli svijet je bijesan na Izrael zbog uvođenja smrtne kazne za Palestince: "Ovo je put ka aparthejdu"

Osuđenici bi bili držani u izolaciji bez posjeta, uz ograničen pristup pravnoj pomoći putem video veze, a pogubljenja bi se izvršavala u roku od 90 dana od presude (Foto: AP/Scott A Garfitt)
Osuđenici bi bili držani u izolaciji bez posjeta, uz ograničen pristup pravnoj pomoći putem video veze, a pogubljenja bi se izvršavala u roku od 90 dana od presude (Foto: AP/Scott A Garfitt)

Novi zakon koji je usvojio izraelski parlament (Kneset), a koji predviđa smrtnu kaznu za Palestince osuđene za smrtonosne napade, izazvao je oštre reakcije međunarodne zajednice i organizacija za ljudska prava.

Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava Volker Turk opisao je zakon kao "očigledno neskladan s obavezama Izraela prema međunarodnom pravu", posebno u pogledu prava na život.

Naglasio je da zakon izaziva ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg kršenja prava na pravično suđenje i da je "duboko diskriminirajući", te je pozvao na njegovo hitno ukidanje.

Turk je upozorio da bi selektivna primjena zakona predstavljala dodatno teško kršenje međunarodnog prava, dok bi njegova primjena na stanovnike okupiranih palestinskih teritorija mogla biti okarakterisana kao ratni zločin.

Zakon je izazvao val kritika i među evropskim zvaničnicima. Premijer Španije Pedro Sančez poručio je da se radi o asimetričnoj mjeri koja uvodi različite kazne za iste zločine, što je nazvao korakom bliže aparthejdu.

Evropska unija takođe je izrazila zabrinutost, ističući da je riječ o ozbiljnom nazadovanju, posebno zbog diskriminatorne prirode zakona.

Njemačka vlada, tradicionalno blizak saveznik Izraela, saopštila je da ne može podržati ovu mjeru. Naglašeno je da je odbacivanje smrtne kazne temeljni princip njemačke politike.

Pogubljenja u roku od 90 dana nakon presude

Prema usvojenom zakonu, smrtna kazna postaje osnovna kazna za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali koji budu proglašeni krivim za namjerno izvođenje napada s fatalnim ishodom, a koje vojni sudovi kvalifikuju kao terorističke akte.

Osuđenici bi bili držani u izolaciji bez posjeta, uz ograničen pristup pravnoj pomoći putem video veze, a pogubljenja bi se izvršavala u roku od 90 dana od presude.

Iako Izrael rijetko primjenjuje smrtnu kaznu, posljednji put je izvršena 1962. godine nad nacističkim zločincem Adolfom Eihmanom.

Jedan od najglasnijih zagovornika zakona, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, više puta je javno podržao mjeru, a nakon usvajanja slavio je uz bocu šampanjca što je dodatno razbjesnilo javnost.

Dva paralelna pravna sistema

Prema izvještajima izraelskog javnog emitera KAN, pogubljenja bi se mogla izvršavati vješanjem. Zakon takođe omogućava donošenje smrtne kazne bez jednoglasne odluke sudija, već prostom većinom, te bez formalnog zahtjeva tužilaštva.

Organizacije za ljudska prava upozoravaju da bi zakon dodatno učvrstio sistem pravne nejednakosti. Human Rights Watch ističe da mjera produbljuje diskriminaciju i stvara "dvoslojni sistem pravde", što su, kako navode, obilježja aparthejda.

U međuvremenu, zakon se suočava i s pravnim izazovima unutar Izraela.

Više organizacija za ljudska prava, uključujući Udruženje za građanska prava u Izraelu, kao i pojedini poslanici, podnijeli su peticije Vrhovnom sudu Izraela tražeći njegovo poništavanje. Navode da zakon uvodi "dva paralelna pravna sistema" i da je u suprotnosti s ustavnim principima.