Birol: Niko neće biti imun ako se energetska kriza nastavi
Globalna energetska kriza izazvana ratom u Iranu jednaka je kombinovanoj snazi naftnih šokova iz 1970-ih i posljedica ruske invazije na Ukrajinu, upozorio je čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA).
Izvršni direktor IEA Fatih Birol kazao je da bi rastuće posljedice mogle biti dodatno pogoršane prekidima u "vitalnim arterijama globalne privrede", uključujući petrokemiju, đubriva, sumpor i helijum, prenosi SEEbiz.
On je, govoreći u National Press Clubu Australije u Canberri, saopštio da svjetski čelnici u početku nijesu pravilno shvatili dubinu problema na energetskim tržištima koje su izazvala američka i izraelska bombardovanja u Iranu te zatvaranje strateškog Ormuškog moreuza.
Ta situacija podstaka je njegovu intervenciju prošle sedmice, kada je IEA pozvala na mjere na strani potražnje, poput povećanja broja zaposlenih koji rade od kuće, privremenog snižavanja ograničenja brzine na autocestama i smanjenja zračnog prometa.
On je upozorio da je najmanje 40 energetskih postrojenja u regiji Persijskog zaliva teško ili vrlo teško oštećeno, pa čak ni završetak sukoba ne bi odmah obnovio snabdijevanje energijom.
Birol je rekao da je u dvjema krizama 1973. i 1979. svakodnevno bilo izgubljeno oko pet miliona barela nafte. Ruska invazija na Ukrajinu 2022. uklonila je s međunarodnih tržišta oko 75 milijardi kubnih metara gasa.
Sadašnja kriza, koja je počela bombardovanjem režima u Teheranu 28. februara, već predstavlja gubitak od 11 miliona barela nafte dnevno i oko 140 milijardi kubnih metara gasa. Uoči sastanaka s australijskim premijerom Anthonyjem Albaneseom, Birol je novinarima poručio da je ova kriza, u sadašnjim okolnostima, kao spojene dvije naftne i jedna gasna.
Birol je 11. marta nadgledao puštanje 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi, što je bila najveća hitna mjera u istoriji agencije.
Na početku godine na svjetskim tržištima nafte postojao je višak, ali napadi na brodove u Ormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetskog snabdijevanja naftom, izazvali su nestašice i rastuću zabrinutost širom svijeta.
Predsjednik SAD-a Donald Trump tokom vikenda dao je Iranu 48 sati da ponovo otvori moreuz za plovidbu, upozorivši Teheran da će se u suprotnom suočiti s uništenjem svoje energetske infrastrukture. Taj rok ističe kasno danas.
Birol tvrdi da je zatvaranje moreuza teško pogodilo azijsko-pacifičku regiju.
- Najvažnije pojedinačno rješenje tog problema je ponovo otvaranje Ormuškog moreuza - rekao je Birol.
Kao odgovor na Trumpovu prijetnju, iranska vojska poručila je da će gađati energetsku infrastrukturu te postrojenja za desalinizaciju "koja pripadaju SAD-u i režimu u regiji".
Birol je rekao da razgovara sa svjetskim čelnicima u Aziji, Evropi i Sjevernoj Americi o još jednom mogućem puštanju hitnih zaliha nafte, napominjući da je početni potez obuhvatio samo 20 odsto ukupnih zaliha.
- Ako bude potrebno, možemo plasirati još nafte na tržišta, i sirove nafte i derivata. Puštanje naših zaliha pomoći će smirivanju tržišta, ali to nije rješenje. Može samo ublažiti bol za ekonomiju - naveo je Birol.
On je rekao da će u agenciji pratiti okolnosti i analizirati procjene tržišta.