<article>Legenda fudbalskog kluba Budućnost  Danilo Karadžić – Karadža, dugogodišnji fudbaler i funkcioner podgoričkog kluba, preminuo je danas u 77. godini.Poslije dugogodišnje karijere u ,,plavo-bijelom“ dresu (od 1970. do 1978.) Karadža je profesionalno nastavio da radi u klubu na poziciji sekretara i bez dileme značajan dio svog života posvetio FK Budućnost.Svojim predanim radom, znanjem i nesebičnim zalaganjem dao je vrijedan doprinos razvoju kluba, ostavljajući trajan trag u njegovoj istoriji. Bio je primjer odgovornosti, posvećenosti i iskrene ljubavi prema fudbalu i ,,plavo-bijeloj” porodici.</article>

Legenda fudbalskog kluba Budućnost &nbsp;Danilo Karadžić – Karadža, dugogodišnji fudbaler i funkcioner podgoričkog kluba, preminuo je danas u 77. godini.
Poslije dugogodišnje karijere u ,,plavo-bijelom“ dresu (od 1970. do 1978.) Karadža je profesionalno nastavio da radi u klubu na poziciji sekretara i bez dileme značajan dio svog života posvetio FK Budućnost.
Svojim predanim radom, znanjem i nesebičnim zalaganjem dao je vrijedan doprinos razvoju kluba, ostavljajući trajan trag u njegovoj istoriji. Bio je primjer odgovornosti, posvećenosti i iskrene ljubavi prema fudbalu i ,,plavo-bijeloj” porodici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sport

Preminuo Danilo Karadžić, legenda FK Budućnost

Legenda fudbalskog kluba Budućnost  Danilo Karadžić – Karadža, dugogodišnji fudbaler i funkcioner podgoričkog kluba, preminuo je danas u 77. godini.
Poslije dugogodišnje karijere u ,,plavo-bijelom“ dresu (od 1970. do 1978.) Karadža je profesionalno nastavio da radi u klubu na poziciji sekretara i bez dileme značajan dio svog života posvetio FK Budućnost.
Svojim predanim radom, znanjem i nesebičnim zalaganjem dao je vrijedan doprinos razvoju kluba, ostavljajući trajan trag u njegovoj istoriji. Bio je primjer odgovornosti, posvećenosti i iskrene ljubavi prema fudbalu i ,,plavo-bijeloj” porodici.

Službenici Uprave policije identifikovali su 18 osoba koje su učestvovale u neprijavljenim blokadama saobraćajnica na teritoriji Podgorice i opštine Zeta, a koje će biti procesuirane u skladu sa zakonom, saopšteno je iz policije.
Kako navode, policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica danas su preduzeli zakonom propisane mjere i radnje povodom blokada na kružnom toku na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, u naselju Gornja Gorica, kao i na magistralnom putu u mjestu Bistrice.
Pored toga, policija je postupala i povodom narušavanja javnog reda i mira tokom blokade u blizini kružnog toka na magistralnom putu Nikšić–Cetinje, kada je došlo do fizičkog i verbalnog sukoba između više lica, kao i do upotrebe podesnog sredstva. Tim povodom, više osoba je privedeno u prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica radi prikupljanja obavještenja i potpunog rasvjetljavanja događaja.
O svim okolnostima upoznat je državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem nalogu policija nastavlja sa preduzimanjem daljih mjera i radnji.

Policija identifikovala 18 učesnika blokada, više osoba privedeno

Američki socijalni psiholog i profesor na Univerzitetu u Njujorku, Džonatan Hajt, upozorava da se nalazimo usred najvećeg nenamjernog društvenog eksperimenta u istoriji čovječanstva.
Kako je ukazao, djecu smo iz svijeta u kojem su evoluirala da uče, igraju se i razvijaju otpornost premjestili u virtuelni prostor za koji njihov mozak biološki nije pripremljen, a posljedice tog eksperimenta danas su vidljive širom svijeta.
Univerzitet Crne Gore objavio je video koji prikazuje istraživanje profesora Hajta. Kako je objašnjeno, u knjizi “Anksiozna generacija” (2024), Hajt objedinjuje višedecenijska istraživanja i nudi jedno od najuticajnijih savremenih djela na raskršću sociologije, razvojne psihologije i neurobiologije. Sa UCG ističu da Hajtovi nalazi ukazuju na globalnu epidemiju mentalnih poremećaja i jasnu uzročno-posljedičnu vezu između masovne upotrebe pametnih telefona i korišćenja društvenih mreža i dubokih neurobioloških promjena kod mladih.
Prema Hajtu, između 2010. i 2015. dogodila se najbrža društvena promjena u istoriji – tzv. Great Rewiring. Djetinjstvo zasnovano na igri, koje razvija emocionalnu regulaciju, samokontrolu i otpornost na stres, zamijenjeno je djetinjstvom uz mobilne telefone. Iz straha da djeca ne budu socijalno isključena, roditelji su masovno počeli da im daju pametne telefone, što se pokazalo kao klasična socijalna zamka. Od 2012/2013. bilježi se nagli porast depresije, anksioznosti i suicidalnosti kod adolescenata, što potvrđuju međunarodni podaci iz SAD, Velike Britanije, Kanade, Australije i skandinavskih zemalja. Ovaj period koincidira sa masovnom dostupnošću pametnih telefona, ubrzanim razvojem društvenih mreža i uvođenjem algoritamskih fidova, kao i funkcija poput Snapchat streaks, koje podstiču neprekidnu komunikaciju i zavisničke obrasce ponašanja.
Od 2010. do 2021.godine stopa suicida porasla za 167 odsto
Empirijski dokazi iz longitudinalnih studija potvrđuju porast anksioznosti i depresije. Istraživanja pokazuju da adolescenti koji ograniče korišćenje društvenih mreža na 30 minuta dnevno bilježe značajan pad simptoma depresije već nakon nekoliko sedmica. Britanska longitudinalna studija ukazuje da su negativni efekti društvenih mreža najizraženiji tokom puberteta. PISA podaci potvrđuju da je od 2012. porastao osjećaj usamljenosti i otuđenosti kod petnaestogodišnjaka širom zapada. Do 2020. godine, jedna od četiri tinejdžerke u SAD imala je veliku depresivnu epizodu, dok su stope samopovređivanja kod djevojčica uzrasta od 10 do 14 godina utrostručene, a stopa suicida porasla za 167 odsto između 2010. i 2021. godine, ukazuje Hajt.
Na osnovu istraživanja “Monitoring the Future i American Time Use Survey”, Hajt pokazuje da je došlo do presudnog prelaska sa “visokopropusnih” interakcija licem u lice na “niskopropusne” digitalne signale. Vrijeme provedeno sa prijateljima smanjilo se za 60 do 70 odsto u odnosu na 2010. godinu, čime je izgubljena navika direktnog socijalnog kontakta. Pored društvenih i emocionalnih posljedica, javljaju se i biološke. Plava svjetlost ekrana i večernje skrolovanje ozbiljno narušavaju san i kognitivni oporavak mladih. Tinejdžeri danas u prosjeku spavaju oko sedam sati, umjesto preporučenih devet. Plava svjetlost inhibira lučenje melatonina, dok noćno skrolovanje i stalne notifikacije dodatno skraćuju san za jedan do dva sata. Istovremeno, konstantne notifikacije oblikuju mozak za “plitku pažnju”. Stotine digitalnih signala dnevno uslovljavaju stalno prebacivanje fokusa, smanjuju kapacitet za koncentraciju i duboko razmišljanje. Posljedica su porast ADHD dijagnoza i opadanje intelektualnih sposobnosti. Studije pokazuju da takve distrakcije fragmentiraju pažnju slično multitaskingu i dugoročno oštećuju prefrontalni korteks – objašnjava Hajt.
On ukazuje da algoritmi društvenih mreža dodatno pogoršavaju problem jer se zasnivaju na principu varijabilnog nagrađivanja – na istom mehanizmu koji koriste aparati za kockanje. Nepredvidivi lajkovi, komentari i streaks održavaju korisnike u stalnoj povratnoj sprezi, slabe kontrolu impulsa i doprinose razvoju zavisnosti.
Hajt preporučuje povratak djece stvarnim zajednicama, odlaganje davanja pametnih telefona do srednje škole i kasnije otvaranje naloga na društvenim mrežama kao nužne korake za zaštitu mentalnog zdravlja budućih generacija.

UCG objavio istraživanje profesora Džonatana Hajta: Virtuelni svijet uzrok epidemije mentalnih poremećaja kod mladih

Iako je predsjednik Opštine Zeta i funkcioner Demokratske narodne partije (DNP) Mihailo Asanović juče na blokadi Botunjana izričito tvrdio da ta stranka neće više učestvovati u vlasti u Glavnom gradu, odbornik Vladimir Bulatović kaže da će to zavisiti od ishoda sjednice Vlade.
- Biće sjednica lokalnog parlamenta pa ćete vidjeti hoće li odbornici DNP-a biti na njoj. Pa da kako će Saša Mujović, čovjek koji je nekada bio u DPS-u, i njegova šefica Kabineta koja sa svime rukovodi Vesna Brajović, koja je bila državni sekretar u MUP-u, obezbijediti većinu. Možda će ih naći u prethodnoj partiji DPS-u. Neka im je sa srećom, mi nećemo učestvovati u vlasti - poručio je Asanović juče u Donjoj Gorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fasanovic-necemo-biti-dio-vlasti-u-podgorici-mujovic-mozda-obezbijedi-vecinu-u-dps-u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Sa druge strane, Bulatović kaže da je izjava Asanovića data "u specifičnom kontekstu".
Bulatović je rekao da su stavovi DNP-a o postrojenju u Botunu poznati godinama unazad i da će o mogućem izlasku iz vlasti odlučiti nakon prve redove sjednice Vlade na kojoj će se razmatrati njihovi zahtjevi, za koje očekuju da budu prihvaćeni.
- Stavovi DNP su poznati i mi smo godinama iskazivali stav protiv toga da se na toj lokaciji gradi postrojenje. Čekamo prvu redovnu sjednicu Vlade i shodno tome ćemo se ponašati. Što se tiče učešća na Skupštini Glavnog grada i ona će zavisiti od odluka na sjednici Vlade, a optimista sam da će se pozitivno riješiti, jer su svi naši zahtjevi utemeljeni - kazao je Bulatović za TVCG.

Kontradiktornosti u DNP-u: Asanović tvrdi da nisu više dio vlasti u Podgorici, Bulatović da sve zavisi od Vlade

Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) sprovešće u ovoj godini dubinsku provjeru imovine i prihoda oko 30 javnih funkcionera, među kojima su i tri ministra sa najvećim budžetima, pet starješina državnih organa, predsjednici dvije lokalne samouprave, nosioci dvije visoke tužilačke i tri visoke sudske funkcije, pet poslanika, po tri lica koja imenuju Skupština i Vlada... .
U slučaju potpune provjere imovine, Agencija mora imati pristup detaljnijim informacijama, a to, kako su objasnili, obuhvata traženje informacija o bankovnom računu od svih banaka u Crnoj Gori, hronologije transakcija za nekretnine koje su u vlasništvu javnih funkcionera, hronologije transakcija za hartije od vrijednosti iz Centralnog klirinškog depozitarnog društva i strukturu vlasništva privrednih društava u kojima javni funkcioneri imaju udio.
– Agencija će, takođe, tražiti informacije od bilo kog drugog subjekta koji obavlja finansijske transakcije, u zavisnosti od toga koja je odgovarajuća za konkretnog javnog funkcionera i provjeru – piše u godišnjem planu ASK.
Prema planu provjera za 2026. godinu, kontrolori ASK provjeriće oko 400 imovinskih kartona, među kojima su i izvještaji o prihodima i imovini predsjednika države, Skupštine i Vlade, 26 ministara, 20 poslanika, pet potpredsjednika Vlade...
Kontrolisaće se imovinski kartoni oko 17 javnih funkcionera koje imenuje predsjednik Crne Gore (ambasadori, generalni sekretar, savjetnici predsjednika, šefovi misija pri međunarodnim organizacijama i dr.), 28 lica koja imenuje Skupština (sudije Ustavnog suda, direktori, predsjednici/članovi organa upravljanja i nadzornog organa javnog preduzeća, guverner CBCG, članovi DRI, Ombudsman...). ASK će kontrolisati i 90 državnih funkcionera koja bira, imenuje, postavlja, odnosno daje saglasnost Vlada, među kojima su generalni sekretar, šef kabineta predsjednika Vlade, zamjenik šefa kabineta, posebni savjetnici predsjednika i potpredsjednika Vlade, državni sekretari, sekretari ministarstava... Kontrolu će proći i oko 20 direktora ustanova, predsjednika i članova nadzornih organa, fondova, uprava, zavoda, te jedan broj nosilaca pravosudnih funkcija, opštinskih funkcionera i državnih službenika.
– Plan utvrđuje tri vrste kontrole, i to: administrativnu provjeru svih pristiglih izvještaja koja se obavlja kontinuirano u toku cijele godine, provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i nasloženiju dubinsku provjeru. U skladu sa preporukama međunarodnih eksperata, provjera se sprovodi na određenom uzorku, metodom slučajnog uzorka, kojom bi se odabrali funkcioneri za provjeru tačnosti i potpunosti izvještaja i dubinsku provjeru – obrazloženo je u Godišnjem planu provjera, koji je juče objavila ASK.

Preminuo Danilo Karadžić, legenda FK Budućnost

Policija identifikovala 18 učesnika blokada, više osoba privedeno

UCG objavio istraživanje profesora Džonatana Hajta: Virtuelni svijet uzrok epidemije mentalnih poremećaja kod mladih

Kontradiktornosti u DNP-u: Asanović tvrdi da nisu više dio vlasti u Podgorici, Bulatović da sve zavisi od Vlade

ASK sprovodi istragu o imovini 30 funkcionera

PRATITE TVe UŽIVO