Skupština usvojila Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti

Skupština Crne Gore usvojila je, na vanrednoj sjednici održanoj na zahtjev Vlade, Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji je prredstavio ministar ekonomije Novica Vuković.

Glasala su 43 poslanika, niko nije bio protiv ni uzdržan, a poslanici opozicije nijesu glasali.

- Ovaj zakon uređuje jedno od temeljnih pitanja svake države, a to je planiranje, trošenje i kontrola javnog novca. Predlog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, nije samo tehnički propis, on je u pravnom smislu svojevrsni ustav naših javnih finansija i predstavlja okvir odgovornosti prema građanima koji taj novac stvaraju i prema budućim generacijama koje ne smiju naslijediti naše dugove i prema obavezama koje smo preuzeli na evropskom putu- kazao je ministar Vuković.

On je podsjetio da Crna Gora već ima sistemski zakon koji je na snazi, u kojem su sadržana i integrisana fiskalna pravila i regulisan proces budžetiranja i monitoringa, ali kako istie, ovim prijedlogom pravi se modernizacija sa ciljem da zakon učini jasnim, dosljednijih i usklađenim sa evropskim standardima.

Riječ je, kako kaže o sistemskom propisu od 150 članova sistematizovanih u 20 poglavlja koji uređuje bužetski sistem.

Rakočević: Crna Gora pacijent kojeg truju

Poslanik DPS-a Nikola Rakočević kazao je da nema te terapije i tog doktora kad ga direktor bolnice svakog jutra truje, a to je je, kako smatra, danas Crna Gora.

- Mi imamo Vladu  i premijera i cijelu krovnu politiku Evrope sad koja truje pacijenta truje Crnu Goru i uništava je, i džabe dobar kadar, ideje i namjera, kad ne postoji politička volja da se država vodi odgovorno i bez populizma i potrošačko-kreditnog modela koji je u centru politike Evrope sad. Zašto Evrope sad? Jer ova Vlada i ova državna kasa se vodi populizmom koji je nastao iz političkog programa- kazao je Rakočević.

Podsjetio je na to šta su bila ta tri ključna programa, politička obećanje ove vlasti: rast životnog standarda, meritokratija i treći, jednog dijela vlasti, bili su identitetski simboli. 

- Od ovog trećeg nema ništa, od meritoratije nema ništa, od životnog standarda, imamo pad životnog standarda. Sva ključna obećanja su iznevjerena, pa se bježi u politiku crngoorske opozicije, a to su Evropska unija u eu integracije- kazao je Rakočević.

Podsjetio je da je premijer prije izbora kazao da su evropski lideri i EU nedovoljno sposobni za buduće vrijeme i izazove, a da je ekonomija puna birokratije i previše spora, to su kako kaže, riječi Milojka Spajića iz 2023. godine, kada je bio euroskeptik, da bi kasnije došao na naš teren, gdje ćemo mu mi pomoći.

Pejović: Ovaj zakon nudi dobra kontrolna rješenja

- Mi svake godine obično u sred zime, kad mu zakonski vrijeme nije, dobijemo jedno 5 kilograma budžeta. I onda kada otvorimo te propise i papire pronađemo mnogo toga, između ostalog i koliko država ima novca, koliko će potrošiti, pozamjiti a koliko će građani morati da vrate. I taj javni novac ima jednu neobičnu osobinu: dok je u budžetu svi ga vide, a čim ga potrošimo postane malo stidljiviji, više nije naš nego njihov, nečiji, sve dok ne ostane samo jedna stvar koja je naša- obaveza da ga vratimo, a da često ne znamo ni ko je ni kako potrošio naš novac. Zato je ovaj zakon vrlo važan, jer određuje granice između odgovorne države i države koja vjeruje da novac ne raste na drvetu želja- kazala je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.

 Ipak, istakla je da ovaj predlog donosi nekoliko dobrih rješenja. Dobro je, smatra, što se ograničavaju državne garancije i traži procjena kapitalnih projekata, jer to znači da više ne bi trebalo da bude dovoljno reći: ovo je veliki projekta, već će morati da se kaže koliko i zašto toliko košta, kao i da l li nam to uopšte treba.

- Dobro je što se jača i Fisklani savjet i važno je  da se prevdiđa obaveza da Vlada obrazloži zašto se mišljenje Fiskalnog savejta ne prihvata. Jer ako već neće da slušaju stručnjake, red je da se obrazloži zašto ih ne slušamo. I to je važna promjena jer vlast koja mora da objasni svoju odluku počinje da liči na vlast koja zna da će je neko pitati za tu odluku. Takođe, dobro je što se uvodi i javni registar investicija. Ovo smo inicirali kolega Mugoša, Konatar i ja i drago mi je što ste nas salušali i na koncu implementirali- kazala je Pejović.

Ovo je istakla do jedan od dobrih primjera saradnje između Skupštine i Vlade.

Mugoša: Volio bih da nam je realnost  bolja od tekstova koje donosimo zbog evropskih standarda

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša kazao je da su na matičnom Odboru imali konstruktivnu raspravu o prijedlogu ovog zakona.

- Oavj zakon je bitan jer određuje kako će se u narednih desetak godina javna sredstva planirati, trošiti i kontrolisati. Zamolio sam sve psolanike da obrate pažnju na to kako će ovaj zakon primjenjivati, posebno oni koje žele da zaobiđu, jer imali smo ranije već tih primjera, da se vrlo fleksibilno tumačio od strane porotšačkih jedinica, organa i lokalnih samouprava- kazao je Mugoša.

I on se složio sa poslanicom Pejović da ovaj zakon ima i dobrih strana.

- Dobra strana je što će građani moći da gledaju sva trošenja na mjesečnom nivou iz Državnog trezora i građanima treba prezentovati ugovore . Doobar je i Registar javnih investicija i na Odboru smo tražili od  Vlade da obavještava kvartalno- istakao je Mugoša.

Ono što, po njemu, u zakonu nije dobro je da je promijenjena odbredba koja se tiče rasta tekuće potrošnje i fondova.

- Sve je ovo lijepo što ćemo danas da pričamo, ali naša realnost je vrlo problematična. Rast prosječne zarade u kontinuitetu je manji od rasta cijena. To su podaci Monstata. Obezvrijeđena je zarada i to je fakt i time treba da se bavimo- poručio je Mugoša.

Upitao je nadležne da li shvataju da je u Crnoj Gori dostignut istorijski maksimum zaduženja građana- preko dvije i po milijarde eura.

- Taj podatak ne mora sam po sebi da bude sporan, ali ako dalje analiziramo, vidimo da su se građani zadužili 400 miliona eura više nego prošle godine, akda je 60% bilo nenamjenskih gotovinskih kredita za tekuće potrebe. To treba da nas brine- poručio je Mugoša.

Kolegama iz vlasti kazao je da nije sve tako bajno kao što pričaju.

- Ja sam i tada govorio- neka su se povećale minimalne zarade i trebale su, ali ta zarada znači 100eura više u lijevom džepu i trošak 150 eura u desnom. Zemlje u okruženju imaju veće bruto i neto zarade nego u Crnoj Gori- poručio je Mugoša-

Što se penzija tiče, ponovio je da se mora napraviti gradacija penzija.

- Para u budžeta ima jer se. s druge strane, bahatim ponašanjem pojedinih ministarstava, troše pare na razne ugovore, ugovorčiće i službena putovanja. Socijala, dva puta godišnje prilagođaanja- po euro i po. To su najteže zakonske kategorije. Svako četvrto dijete je u riziku od siromaštva. To su stvari kojima treba da se bavimo- poručio je Mugoša.

Osvrnuo se i na teme vršnjačkog nasilja, preventive što se tiče korišćenja psihoaktivnih supstacni, ali realnost je, kaže problematična i moramo se baviti preventivom, ne posljedicama.

- Crnogorska ekonomija raste, ali se ne razvija. Dok god taj model forsiramo, nijedna od ovih kategorija neće biti zadovoljna. Svi se zalažemo za EU, ali problemi će nastati kad se naši mirko i mali biznisi suoče sa evropskim tržište. Volio bih da nam realnost bude mnogo bolja nego tekstovi koje donosimo zbog evropskih standarda- zaključio je Mugoša.

Poslanici će danas raspravljati o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću, Predlogu zakona o lokalnoj samoupravi, kao i o predlozima izmjena i dopuna zakona o Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu i o odgovornosti pravnih lica za krivična djela. 

Takođe su na dnevnom redu predlozi zakona o zaštiti podataka o ličnosti, o zaštiti podataka o ličnosti koje obrađuju nadležni organi u svrhu sprečavanja, istraživanja, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela ili izvršenja krivičnih sankcija.

Poslanici će raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o vodama.

Na dnevnom redu naći će se i predlozi zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu, kao i o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.