Vujović: Građanski koncept države ugrožen, promjena vlasti je ključna

Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i jedan od lidera Evropskog saveza Ivan Vujović je, povodom obilježavanja dvije decenije obnove nezavisnosti Crne Gore, kazao da se uz sve probleme i još neadekvatan životni standard građana ipak danas živi bolje nego 2006. godine, što dokazuje da je odluka o obnovi nezavisnosti bila ispravna i utemeljena.

Međutim, kako je rekao u intervjuu za Antenu M, građanski koncept države je ugrožen i smatra naivnim vjerovanje da će nam članstvo u EU samo po sebi riješiti sve probleme.

Poručuje da je ključna promjena koju je u realnom vremenu potrebno sprovesti - promjena vlasti. 

21. maja navršava se 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Kada pogledate njen put od tada, čime ste zadovoljni, a čime razočarani?

Vujović: Crna Gora je od obnove nezavisnosti optimalno trasirala svoju vanjsku politiku, otvorila proces pridruživanja EU, uspješno okončala NATO integraciju, postala primjer dobrosusjedskih odnosa i jedan od stubova regionalne politike.

Usvojen je građanski Ustav neposredno nakon referenduma i time Crna Gora utemeljena na vrijednostima modernog, sekularnog i građanskog društva, kao najbolja brana uvijek regionalno snažno prisutnim nacionalističkim i klerikalnim tendencijama i politikama.

Crna Gora u periodu od 2006. do 2020. godine nije uspjela da se izgradi kao društvo zasnovano na meritokratiji, snažnim institucijama, pravnoj državi i jednakosti pred zakonom.

U tom periodu smo svjedočili i snažnom raslojavanju, te prekomjernom bogaćenju uskog kruga ljudi, što je sve jačalo osjećaj nepravde kod velikog broja građana.

Sve to je, naravno uz snažno prisutnu politiku velikodržavlja i kleronacionalizma, dirigovanu iz Vučićeve Srbije, dovelo do promjena kakve smo imali 2020. godine, koje još uvijek živimo i čije posljedice osjećamo.

Da li se u Crnoj Gori danas živi bolje nego 2006. godine? Šta smatrate ključnom promjenom koju je potrebno sprovesti i na koji način?

Vujović: Uz sve probleme i još uvijek neadekvatan životni standard građana ipak je jasno da se danas živi bolje nego te 2006. godine. 

To je naravno jedan od mnogih dokaza i razloga zbog kojih je odluka o obnovi nezavisnosti bila ispravna i utemeljena i sa te strane.

Ključna promjena koju je u realnom vremenu potrebno sprovesti je promjena ove i ovakve vlasti. 

Ona je došla, kao što sam kazao, dijelom na talasu realnog nezadovoljstva građana, ali i značajnim dijelom kao potreba da se u nekoliko etapa potpuno promijeni karakter same države i crnogorskog društva i ono vrati na provincijalnu političko-idejnu paradigmu inferiorne zajednice, kao dijela većeg sistema poznatog kao „srpski svet“.

Crna Gora se mora vratiti u svoje prirodno stanje i nastaviti razvoj koji je determinisan i trasiran samom istorijskom odlukom na referendumu.

Smatrate li da je Crna Gora politički i ekonomski stabilna država u kojoj se građani osjećaju sigurno i imaju povjerenja u institucije?

Vujović: Crna Gora, nažalost, pod vlašću aktuelne strukture, ne može biti stabilan sistem jer je sama vlast do te mjere neznavena, neozbiljna, diletantska, a uz sve to i bahata i nezajažljiva. 

U takvim okolnostima prosto ne možete imati potrebnu stabilnost i izvjesnost u kom smjeru se društvo kreće.

To je jedna teška improvizacija, konglomerat svega i svačega, ljudi koji su potpunim sticajem okolnosti stupili na odgovorne pozicije u sistemu.

Kada ih gledate, makar meni, često djeluje kao da bismo ozbiljniju strukturu imali da su ljudi nasumice tj. slučajnim odabirom birani nego što je to rađeno kroz partijske “filtere”, posebno nekih partija na vlasti.

Oni, nikakvom svojom zaslugom, žive svoj momenat slave i to je faza koju izgleda moramo istrpjeti, iako nije nimalo prijatno ni lako sve to gledati i protiv toga se politički boriti.

Prostakluk, aktivno neznanje, užasna banalizacija svega ili, kako bi to rekao Umberto Eko “invazija gluposti”, čine dominantnu sliku ambijenta u kojem živimo.

Toliko je ova vladajuća struktura nedorasla da se prosto ponekad pitamo da li smo baš toliko zgriješili u nekim stvarima da nas snađu ovi koji su nas snašli. 

Takva struktura ne može emitovati bilo kakvu vrstu sigurnosti za građane, koja bi rezultirala jačanjem povjerenja u institucije. Da budem iskren, to povjerenje u institucije nijesmo imali ni ranije, ali ovo što sada imamo je definitivno regresija i trend koji što prije moramo preokrenuti.

Da li je građanski koncept države, definisan Ustavom, danas ugrožen?

Vujović: Da, jeste ugrožen i njegovo rušenje je u stvari ključna ideja, odnosno sama esencija, promjena iz 2020. godine.

To je bio raison d’etre onih koji su presudno diktirali te procese. 

Klerikalna kontrarevolucija je taj cilj zacrtala kao ključni, upravo u želji da demontira Crnu Goru kao građansko društvo i definiše koncept države naroda, ili bolje reći jednog naroda. 

Sreća naša u cijeloj toj nesreći je da smo u prethodnom periodu ipak daleko odmakli u nekim integraciono-emancipatorskim procesima kao što su EU integracije pa je ovim kontrarevolucionarima teže da ostvare svoje naume.

Ipak, vjerovanje da će nam članstvo u EU samo po sebi riješiti sve, pa i ove probleme, prilično je naivno. 

Nema kraja istorije, posebno ga nema na Balkanu, pa se protiv ovih politika i opasnih koncepata moramo boriti u kontinuitetu, jer one, istorija je pokazala, ne miruju i uvijek vrebaju svoj trenutak.

Kako vidite odnose Crne Gore sa susjednim državama i koji su, po Vašem mišljenju, najveći izazovi za njen razvoj u narednih pet godina?

Vujović: Jedan od ciljeva ove ekipe na vlasti je bio i jeste da razvali dobre odnose Crne Gore sa svojim susjedima.

Posebno su upečatljivi napori da se devastiraju odnosi sa Hrvatskom, kao državom članicom EU, jer se na taj način najbolje sabotira i sami EU put.

Ti odnosi su jako pogodno tlo da se, pozivajući se na navodnu zaštitu državnih interesa, u stvari na potpuno neprimjeren i netaktičan način provocira susjed od kojeg nam značajno zavisi EU put. 

Da ne pominjem koliko je političkih faulova u tom dijelu bilo i u odnosu na BiH i Kosovo. Kolekcija protestnih nota, koje je dobila ova vlast u ovih nekoliko godina, prosto je “zadivljujuća”.

Najveći izazovi su, ponavljam, da zemlju potpuno vratimo vrijednostima modernih i civilizovanih država i konačno, jednom za svagda, raskrstimo sa politikama prošlosti i raznih fantomskih “svetova”. U tome će nam pomoći članstvo u EU za koje se svi moramo snažno boriti.

U ekonomskom smislu konačno moramo kao društvo postići neku vrstu društvenog dogovora kako razvijati ovu državu. Neminovno je izaći iz okvira haotičnog tzv. razvoja u kojem neminovno uvijek strada dugoročni javni interes i prostor kao neobnovljivi resurs.

Plan razvoja je ustavna kategorija koju još uvijek nijesmo ispunili, odnosno usvojili, i to je, da budem iskren, više grijeh onih vlasti prije 2020. godine.

Ravnomjerni razvoj Crne Gore je kategorija koja se u kontinuitetu devastira, a svoj pečat dobija u posljednje vrijeme kroz neke projekte koji podstiču metropolizaciju Crne Gore i pustošenje, posebno sjevera.

Umjesto da motivišemo ljude da ostanu u svojim sredinama i razvijaju ih, mi smo očito namjerili da svu Crnu Goru preselimo u Podgoricu.

Građani konačno moraju osjetiti i više pravde, ne one marketinške i selektivne, već zakona koji mora važiti jednako za sve, i bivše i aktuelne vlasti.