Skupština usvojila izmjene zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u

Skupština Crne Gore večeras je usvojila izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), nakon završetka rasprave o predloženim rješenjima.
Za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima glasala su 63 poslanika, a usvojen je i amandman Zakonodavnog odbora, koji je sastavni dio tog zakona.
Podršku 63 poslanika dobio je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ANB-u.
Podsjetimo, vlast i dio opozicije obavezali su se Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize, potpisanim 7. jula, da do kraja mjeseca usvoje izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB).
Izmjenama tih zakona jača se sudska kontrola nad pojedinim mjerama tajnog nadzora, a mijenja se i način formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji.
Izmjenama Zakona o ANB-u predviđeno je da će predsjednik Vrhovnog suda ubuduće odlučivati o odobravanju pojedinih mjera tajnog prikupljanja podataka koje sprovodi Agencija.
Tim izmjenama predviđeno je da o odobravanju pristupa posebnim kategorijama ličnih podataka, uključujući genetske i biometrijske podatke, kao i drugim obradama kojima se ozbiljno zadire u privatnost građana, ubuduće odlučuje predsjednik Vrhovnog suda. Odluka se donosi za svaki pojedinačni slučaj, na obrazloženi pisani predlog direktora ANB-a, ukoliko postoji sumnja da je ugrožena nacionalna bezbjednost.
Predsjednik Vrhovnog suda, odnosno sudija koji ga zamjenjuje u slučaju odsutnosti ili spriječenosti, odlučivaće i o produženju primjene tih mjera.
Zakonom je predviđeno i da se mjere tajnog nadzora ukidaju odmah po prestanku razloga zbog kojih su određene, o čemu je direktor ANB-a dužan da u pisanoj formi obavijesti predsjednika Vrhovnog suda.
Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima propisano je da Komisiju za provjeru bezbjednosnih smetnji obrazuje Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova i uz mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Komisija će, umjesto dosadašnjih pet, imati šest članova, a u njen sastav biće uključen i državni tužilac ili zaposleni u Državnom tužilaštvu, kojeg predlaže glavni specijalni tužilac.