Skupština usvojila amandmane na Ustav

Skupština Crne Gore danas je glasovima 68 poslanika usvojila prijedlog amandmana Ustav Crne Gore kojima se uređuje sastav, izbor, mandat Sudskog i Tužilačkog savjeta, te kojima je predviđeno i donošenje zakona o Centralnoj banci Crne Gore (CBCG).

Svih 68 prisutnih poslanika, odnosno svi klubovi osim Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, glasalo je za.

Skupština je nacrt amandmana na Ustav usvojila 9. jula, nakon čega je uslijedila javna rasprava. 

Ovim amandmanima se predviđa da Skupština, uz dvotrećinsku pa tropetinsku većinu, bira četiri ugledna pravnika u Tužilački savjet, dok se u Sudskom savjetu broj sudija povećava sa četiri na pet, dok se ukida članstvo ministra pravde.

Istovremeno se detaljno uređuje sastav Tužilačkog savjeta direktno Ustavom, sa mandatom članova od četiri godine.

Amandmanima se dodatno briše odredba o glasanju ministra pravde u disciplinskim postupcima protiv sudija, dok se nezavisnost Centralne banke Crne Gore izričito potvrđuje na ustavnom nivou i predviđa njeno zakonsko uređenje.

Za evropski put

Predstavnici opozicije su tokom rasprave najavili da će, uprkos brojnim kritikama, podržati ustavne promjene zbog evropskog puta.

- Ne dajemo moć Miloradu Markoviću i Vladimiru Novoviću nego svakom sljedećem vrhovnom ili glavnom specijalnom državnom tužiocu - naglasio je lider DPS-a Danijel Živković na sjednici Skupštine Crne Gore na čijem dnevnom redu je rasprava o Prijedlogu amandmana na Ustav koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku (CBCG).

On je saopštio da će DPS podržati Prijedlog amandmana na Ustav ali sa ozbiljnom rezervom, pošto se time, kako je ukazao, daje ogromna moć pravosuđu.

- Znam da iz vlasti ne žele to da kažu jer žele da izbjegu raspravu i da se što prije završi ova priča, ali proces evropske integracije ne smije biti lišen kritika na račun rješenja koje mogu biti problem svih budućih vlasti jer ovo nije zakonska nego ustavotvorna kategorija. Ne dajemo moć Miloradu Markoviću ili Vladimiru Novoviću nego svakom sljedećem vrhovnom ili glavnom specijalnom tužiocu koji će se možda manje sviđati vama koji ste danas vlast - a sjutra možete biti opozicija - naveo je Živković poručujući da upozorava na opasnosti iako je svjestan svih rizika koji mogu proizaći iz kritike upućene na ova rješenja.

Kada date moć i monopol pravosuđu iz te moći se, navodi on, rađa ozbiljan autoritet iz kojeg dolaze zlouptorebe.

- A nakon toga kršenje ljudskih prava i sloboda - dodao je Živković.

On je ukazao da smo promjene Ustava, zbog zahtjeva Evropske komisije, imali 2013. godine.

- Ulazimo u završnu fazu procesa koji bi trebalo da dovede do promjena Ustava. Već smo imali jednom ovakvu priču 2013. godine kada je Evropska komsija zatražila od Crne Gore da napravi ustavnu reformu posebno u dijelu pravosuđa kako bi kvalitetnije nastavili evropski put. 2026. godine u završnoj fazi integracionog procesa opet je novi zahtjev ka tome da danas imamo nezavisnije i samostalnije pravosuđe. Danas se opravdano postavlja pitanje da li je ono samostalno i nezavisno. Moja ocjena da - niti je samostalno niti nezavisno. I dalje stoji kvalifikacija i konstatacija da ovo pravousđe jeste batina parlamentarne većine i drugih centara moći u Crnoj Gori i da je skopčano sa jasnom ambicijom da se nanse šteta opoziciji i mnogim neistomišljenicima ove vlasti sa ciljem da ona duže potraje - naveo je on.

To je, kaže on, velika opasnost jednog društva.

- Koja vreba svaku vlast, opoziciju i društvo ukoliko se ne uspostavi sistem balansa različtih vlasti. Čuli smo opravdanje zebnje stručne javnosti u odnosu na ovakva rješenja - istakao je Živković.

Knežević: Zašto glasate ako vidite sve opasnosti?

Njega je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pitao zašto onda glasaju za ove amandmane.

- Zbog čega ćete da glasate za amandmane na Ustav? Vidite sve opasnosti, vidite da je stvorena četvrta grana vlasti - naveo je on.

Knežević je na početku sjednice saopštio da samo DNP neće podržati ove amandmane.

- Ova država ispušta dušu u krugu parlamenta i još to predstavljamo kao neku najnormalniju pojavu jer je počelo da se, u dijelu parlametnarne većine, promoviše mišljenje i stavovi da sve što je abnormalno je normalno - a sve što je normalno je sumnjivo. Ovo su Satlerovi amandmani kao izmjena i dopuna najantisrpskijeg dokumenta - Ustava iz 2007. godine. A satler na njemačkom znači sedlar. Onaj koji sedla - da li konje ili magarce... Imam osjećaj da je politički osedalo i parlamentarnu većinu i opoziciju liše DNP-a, i sad mamuza i udara štapom po arbatu i niko ne smije da digne glavu i da mu kaže polako, puca nam krv od tebe na ovom evropskom putu. Ali smo spremni da kažemo da je za sve ovo kriva Srbija, da ona koči naš Evropski put i da ovdje postoje različiti srpski i ruski proksiji koji žele da Satler u jahanju parlamentarne većine i opozicije pane sa političkog konja kao na rodeu u Teksasu - naveo je on.

Nelogičnosti

Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša je saopštio da će i oni, uprkos svemu, podržati amandmane na Ustav jer je Crna Gora pred istorijskom prilikom kada su u pitanju evropske integracije.

- Od polovine februara do juna parlamentarna većina je u fiokama držala izmjene Ustava. Za sve to vrijeme su nas optuživali da kočimo izmjene Ustava, iako je samo njihova odluka bila da ih ne proslijedi u skupštinsku proceduru. Zato smo i došli u ovu situaciju, da u minut do 12 moramo da donosimo ove izmjene bez kvalitetne javne rasprave, svjesni da je to mjerilo za zatvaranje poglavlja 23 - ukazao je Mugoša.

On smatra da je bilo nekorektno to što nijesu uvažena mišljenja stručne javnosti koja su iznijeta tokom rasprave.

- Za kakva ćemo rješenja glasati danas? Na čelu Sudskog savjeta biće osoba koja dolazi iz nesudijskog dijela. Na čelu Tužilačkog savjeta će biti VDT. Mi ne razlikujemo upravljanje i rukovođenje. Onaj ko rukovodi - ne treba da upravlja. Nema logike da VDT bude na čelu Tužilačkog savjeta. A zašto takva mjera onda nije primijenjena na Sudski savjet - pa da tamo na čelu bude predsjednica Vrhovnog suda? - naveo je on.

I lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović i Ilir Čapuni iz Albanske alijanse i Adrijan Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) saopštili su da će te partije podržati Prijedlog amandmana na Ustav.

Provjera integriteta - ukidanje demokratije

Vlada je predložila da prethodna provjera integriteta mandatara i kandidata za članove Vlade bude uvedena u Ustav kao obavezna procedura, a lider DPS-a Danijel Živković je poručio da oni to neće podržati. Problem, prema njegovim riječima, je u tome što bi državni organi mogli da dobiju mogućnost da osporavaju legitimitet funkcionera koji su mandat dobili od građana.

- Državni organ sjutra može da kaže za bilo koga od nas ovdje, ko god je nosilac javne funkcije, poslanik ili sjutra nosilac liste: ti si dobio određeni procenat glasova, ali iz našeg ugla viđenja, a to je, naravno, onaj državni organ koji pripada vlastima, ti ne možeš biti nosilac te javne funkcije, nedostojan si jer nemaš integritet - ukazao je Živković.

On smatra da bi takvo rješenje predstavljalo „čistu glupost“ i „ukidanje demokratije“.

- Ako ćete da idete tim putem, što se tiče Demokratske partije socijalista, za to apsolutno nemate podršku. Ne bojimo se provjere integriteta ni bilo čega drugog. Provjeravajte koliko god hoćete - rekao je Živković upozoravajući da bi provjera morala da važi za sve, a ne da državnim institucijama omogući političku selekciju.

To je, kako je istakao, realna opasnost koja znači ukidanje potpuno demokratije.

- Moć se slila u nekoliko državnih organa - Ministarstvo unutrašnjih poslova, Upravu policije i tužilaštvo. I oni sada treba da budu neko ko uređuje politički državni sistem u Crnoj Gori - kazao je Živković.

Knežević tvrdi da je Spajić bio rezervista više od dvije godine nakon otpusta iz srpskog državljanstva

Ono što mu, kako je rekao, ostavlja jednu veliku dilemu je pitanje integriteta i provjere budućeg premijera. On je saopštio da će se povući sa političke scene ako se ispostavi da premijer Milojko Spajić i danom otpusta iz srpskog državljanstva nije nastavio da bude rezervista Vojske Srbije još najmanje dvije i po godine.

- Prije neki dan sam izašao sa jasnim stavom da je Milojko Spajić u trenutku kada je izabran za premijera bio vojni rezervista Vojske Srbije i danom otpusta iz srpskog državljanstva on je nastavio da bude rezervista Vojske Srbije i sigurno se nalazi ili se nalazio u evidenciji još najmanje dvije i po godine. Ukoliko se ispostavi da je Spajić danom otpusta iz srpskog državljastva izbrisan iz evidencije vojnih obveznika Srbije - ja napuštam političku scenu Crne Gore. Neću da se kunem u članove familije, ali sam spreman da to sad ovdje obznanim. Ako se ispostavi da je Spajić najmanje dvije godine ili više istovremeno bio vojni rezervista vojno neutralne države i premijer članice NATO, plus predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost i član Savjeta odbrane - onda ja njega pozivam da podnese ostavku - naveo je Knežević.

Evo, kako je rekao, vidimo da ćuti i Ustavni sud i Tužilaštvo.

- Ovdje nije problem što je Spajić poštovao srpske zakone nego što nije poštovao crnogorske. Da je Državna izborna komisija (DIK) znala da je on vojni rezervista Vojske Srbije ne bi proglasila listu Pokreta Evropa sad niti bi oni sa Milojkom Spajićem na čelu mogli da izađu na izbore niti bi kasnije mogao da dobije mandat - istakao je Knežević.

Milatović da se oglasi

On je pozvao i predsjednika Crne Gore i tadašnjeg zamjenik predsjednika PES-a Jakova Milatovića da saopšti je li za sve ovo znao kada je Spajiću dao mandat.

- Vrlo je važno da se Milatović oglasi i kaže da li je bio u posjedu ovih informacija ili je to za njega novo. Vrijeme je da ga čujemo - poručio je Knežević.

Da ima institucija već bi ih, cijeni on, Tužilaštvo pozvalo da vide je li tačno da je ove informacije dobio iz Bezbjednosno informativne agencije Srbije (BIA).

- Ili su ovo papiri koje sam dobio iz PES-a? A Spajić neka se sjeti sa kim je išao da uzima papire u srpsku ambasadu u deset sati uveče pred predaju liste. Međutim, ako institucije treba da ćute oko ovoga, ja pozivam sve građane Crne Gore koji nemaju srpsko državljanstvo, a žele da ga uzmu: odmah neka se prijave po ovom istom principu. Pozivam vas sve da uzmete srpsko državljanstvo jer gospodin Spajić ne može biti jednakiji od nas drugih u Crnoj Gori. Ili što bi rekao Živojin Mišić: „ko sme, taj može - ko ne zna za strah, taj ide napred“ - naveo je Knežević.

Knežević je 20. avgusta objavio dokumenta prema kojima je crnogorski premijer Spajić 2023. godine podnio zahtjev da bude u srpskoj vojsci - što je tamošnje Ministarstvo odbrane i prihvatilo. U tom dokumentu piše da on služi „u svrhu otpusta iz državljanstva Srbije“.

Ostale izmjene

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je za danas, na zahtjev Vlade, sazvao i vanrednu sjednicu, na kojoj će poslanici raspravljati o Predlogu zakona o oduzimanju imovine stečene kriminalom djelatnošću.

Poslanici će raspravljati i o Predlogu zakona o lokalnoj samoupravi, kao i o predlozima izmjena i dopuna zakona o Državnom tužilaštvu, o Specijalnom državnom tužilaštvu i o odgovornosti pravnih lica za krivična djela.

Na dnevnom redu su i predlozi zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, o zaštiti podataka o ličnosti, o zaštiti podataka o ličnosti koje obrađuju nadležni organi u svrhu sprečavanja, istraživanja, otkrivanja ili gonjenja krivičnih djela ili izvršenja krivičnih sankcija.

Poslanici će raspravljati i o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Zakona o upravljanju otpadom i Zakona o vodama.

Na dnevnom redu naći će se i predlozi zakona o obezbjeđivanju zdravstveno ispravne vode za ljudsku upotrebu, kao i o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije.