Šimun: Zdravstveni sistem stabilan; Eraković: Formirati komisiju koja će da procijeni za koliko pacijenata je prolongirana ili preskočena terapija

Zdravstveni sistem je stabilan, ljekova ima, potrošnog materijala ima i drugog medicinskog materijala, a naše ustanove svakodnevno pružaju desetine hiljade zdravstvenih usluga. Crna Gora nije nikad imala veći obim savremenih terapija, posebno za karcinome i rijetke bolesti, i nikad više nije imala dostupnih ljekova sa liste, niti više modernizovane dijagnostike. To je rezultat sistemskog rada i jasne vizije - kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun na sjednici skupštinskog Odbora za zdravstvo rad i socijalno staranje.

Ovo je bio nastavak sjednice za koju je predloženo konsultativno saslušanje na temu "Finansijska situacija u zdravstvenom sistemu Crne Gore, sa fokusom na cijenu i nestašicu ljekova", a koja je prethodno bila prekinuta zbog rasprave oko zahtjeva bivšeg direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Vuka Kadića, koji je nedavno smijenjen, da prisustvuje odboru.

Šimun je rekao da što se tiče budžeta za ljekove, za prošlu godinu iznosio je 119 miliona eura, a za ovu 140 miliona eura.

- Za narednu godinu budžet za ljekove je 172 miliona eura. Tu postoji progresija - istakao je Šimun.

Ako se vratimo retroaktivno, kako dodaje, takozvana faktura u decembru koja se plaćala, a koja se odnosi na novembarsku, plaćala se na različite načine.

- Tako smo 2015. na budžet od 44,9 miliona eura imali 19 miliona eura u decembru na isti način, kao i 4,6 miliona eura rebalansa. Na 45 miliona eura budžeta praktično 24 miliona eura je bilo loše planirano. Godinu kasnije 14 miliona eura iz rebalansa, na budžet od 44 miliona eura. Dvije godine kasnije (2017) obaveze Montefarma su ostale na oko 9,8 miliona eura prenešene u narednu godinu. Godinu kasnije (2018) rebalans od 10,8  miliona eura na budžet od 40 miliona eura, a 2019. godine 55 miliona, rebalansom 9,7 miliona eura, Montefarmu prenešen dug od 20,8 miliona eura. Prije pet godina (2020) opredijeljena su sredstva od 59,7 miliona eura, 5,8 eura rebalansu. Čuvene 2021. godine 43 miliona eura rebalanson i sedam miliona sa viškom zbog dugova nastalih u prethodnim godinama. Prošle godine u decembru imali smo 18 miliona eura i još 3,5 miliona sa dodatnih viškova u okviru budžeta Fonda. Sve je to bilo na budžetu od 119,5 miliona eura - precizirao je Šimun.

Dodaje da ove godine na budžetu od 140 miliona eura decembarska, odnosno novembarska faktura koja se plaća u decembru, kumulativno iznosi 19,5 miliona eura, a u decembru se mora platiti nekih 13 miliona eura.

- Ostalo je servisirano ovog mjeseca. Govorimo o praksi koja je unazad 10 godina često rješavana rebalansom, a često i dodatnim zaduženjima, a prošle i ove godine bez rebalansa. Stiče se utisak da smo ovaj problem, odnosno način plaćanja koji se praktikuje godinama, digli na nivo koji ne treba da opterećuje javnost Crne Gore jer su sredstva obezbijeđena, i biće, samo odgovornije - bez rebalansa, kao i uz manji nedostatak. Stvorila se u javnosti fama hoće li biti novca, a očigledno je da ne očekujemo u domenu fakturisanja i isplate rebalans - kazao je Šimun. 

Nestašice su, prema njegovim riječima, svedene na minimum i to ako i dođe do toga je zbog logističkih problema.

Generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović kazao je da nema neizmirenih faktura.

- Svi zahtjevi su obrađivani u adekvatnom vremenskom periodu. Do kraja godine treba sa Fondom da utvrdimo da li postoje nedostajuća sredstva i u kom iznosu. Za sada govorimo o nekih 15 miliona eura, ali to je nešto što treba precizno da utvrdimo. Ta sredstva će biti dostupna kroz tekuće budžetske rezerve - istakao je Paunović.

Vršilac dužnosti direktora Fonda zdravstvenog osiguranja Aleksandar Ružić kazao je, pored ostalog, da je planirano detaljno sagledavanje strukture rashoda, targetiranja segmenta zdravstvenog sistema kod kojih je moguća racionalizacija troškova, a koje neće biti usmjerene na smanjenje kvaliteta pružanja zdravstvenih usluga.

- Planirane aktivnosti se odnose na unapređenje mehanizama kontrole i praćenja na svim nivoima zdravstvene zaštite. Te aktivnosti će za posljedicu imati potpunu transparentnost u sistemu i pravovremeno targetiranje nepravilnosti, što će u konačnom uticati na zaštitu javnih finansija - istakao je Ružić i dodao da očekuje punu podršku relevantnih institucija.

Direktor Montefarma Aleksandar Bogavac rekao je da imaju stabilan i funkcionalan tim.

- Raskinuli smo sve ugovore koje smo smatrali nepovoljnim za Montefarm, zaustavili smo raspisivanje tendera za softver vrijedan 85.000 eura o kom niko ništa nije znao, uveli smo pravila i procedure kojih nije bilo za 33 godine postojanja ustanove već je osnovno pravilo bilo "rekao je direktor", uradili smo novi sajt i postavili sve apoteke na Gugl mape, te ukinuli nelegalni prevoz zaposlenima - naveo je, pored ostalog, Bogavac.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković kazao je na početku sjednice da mu je žao što su politički interesi bili iznad interesa građana Crne Gore.

- Ali mi smo i pored toga odlučili da dođemo i da čujemo argumentaciju - kazao je Eraković osvrćući se na odluku da se Kadiću ne odobri da prisustvuje.

Kadić je, prema njegovim riječima, potvrdio da je zdravstveni sistem bio pred finansijskim kolapsom. 

- Žao mi je što ovaj odbor nije smogao toliko hrabrosti, kad nema hrabrosti jasno je što je dominatno, da čujemo dvije strane u trenutku kad je bilo crveno svjetlo, kad je alarm zazvonio za finansijski sistem - naveo je Eraković. 

"Zid ćutanja"

On je, pored ostalog, pitao odakle su obezbijeđena sredstva s obzirom na to da neće biti rebalansa, te da li je bilo insistiranja Fonda da se odobre sredstva i da li su naišli na zid ćutanja u resoru za zdravlje, a tek kad se javnost obavijestila došlo je do odobrenja.

Interesuje ga i neracionalna potrošnja u zdravstvenom sistemu.

- Iz Fonda imamo informaciju da je upućen dopis Ministarstvu zdravlja u kom su pozvali da se preispita dalje trebovanje vakcina s obzirom na to da ih nijedna zdravstvena ustanova nije tražila. Kao rezultat te akcije uništeno je vakcina u iznosu od 1,5 miliona eura. Ništa od toga ne bismo znali da nije došlo do dijaloga između Kadića i ministra finansija Novice Vukovića - naveo je Eraković. 

Pitao je i da li su spremni da garantuju da je budžet projektovan za iduću godinu dovoljan za finansiranje zdravstvenog sistema.

Poslanik Građanskog pokreta URA Zoran Mikić je rekao da brojne činjenice demantuju da nije sve "med i mlijeko" u zdravstvenom sistemu.

Pitao je da li je plaćena oktobarska faktura, koja iznosi oko 15 miliona eura, te ako jeste kada, i kada će biti plaćena faktura koja stiže u decembar okvirno takođe oko 15 miliona eura, s obzirom na to da, prema njegovim riječima, na računu Fonda ima oko osam do devet miliona eura.

Pitao je i koliko je Glosariju isplaćeno i koliko im se duguje.

- Ako mislite da je ovaj budžet dovoljan, a ispostavi se iduće godine da nije, da li će neko podnijetu ostavku - interesuje, pored ostalog, Mikića.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je teško reći da je danas stabilno finansiranje zdravstvenog sistema, jer onda ne bi morala da se radi ova "gimnastika" da bi se platilo ono što se potrošilo.

Ključna pitanja, kako navodi, je jesu li zadovoljni građani i zdravstveni radnici, a mnogo je veći procenat pacijenata koji nisu zadovoljni kvalitetom zdravstvene zaštite u smislu da su duge liste čekanja, da neke ljekove moraju sami da kupuju.

- Volio bih da vidim jesu li pacijenti zadovoljniji nego ranije, a ja to nisam primijetio, naprotiv - naveo je Mugoša.

Smatra da je slanje poruke građanima da je sve super nešto što oni ne osjećaju.

- Mislim da pacijent zna da ocijeni kakav mu je kvalitet pružene usluge - rekao je Mugoša.

Podsjetio je da je pozivao da se ne eksperimentiše s ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje.

- Podržavam otvaranje novih klinika, ali moram pitati ko će da radi tamo - dodao je Mugoša.

"Budžet obezbijedili građani"

Ističe da budžet nije obezbijedila država, nego građani, te da država samo raspodjeljuje sredstva.

- Malo je vrijeđenje inteligencije građana kad se kaže "Mi smo obezbijedili", a od čijih para? Taj budžet pune građana - naglasio je Mugoša.

Pitao je Paunovića oko "gimnastike", odnosno oko zaključka Vlade kojim se garantuje 30 miliona eura, te kako je to izvedeno.

- Kako možete bez rebalansa da raspisujete tender ako na pozicijama te budžetske jedinice nema tih sredstava. Interesuje me kolika je potrošnja zdravstvenog sistema kad se podvuče crta, jer neće biti ona koju je budžet predvidio i sa potrošnjom koliki je budžet za iduću godinu - upitao je Mugoša.

Pitao je i kako budžetska rezerva funkcioniše.

- Možemo li jedne godine da budžetiramo stvarna sredstva za zdravstveni sistem - dodaje Mugoša.

Poslanik Elvir Zvrko (DPS) kazao je da je za to da se stvari nazivaju pravim imenom i da se ne uljepšava javnost.

Pitao je, pored ostalog, da li je 10. oktobra iz Ministarstva zdravlja upućen odgovor Fondu zdravstvenog osiguranja da nema sredstava i da se pet miliona povuče sa računa Montefarma.

Poslanik DPS-a Nermin Abdić rekao je da od "Švajcarske na Balkanu" u zdravstvenom sistemu nismo dobili ni jedan odsto.

Govoreći o stimulacijama naveo je da se najviše stimulišu neradnici.

- Da li ste analizirali podatke od 2020. koliko građani plaćaju zbog smjena određenih kadrova, pa da vidimo koliko su na svojoj koži građani osjetili osvježenje - rekao je Abdić.

Pitao je dokle politički revanšizam

- Ako neko dolazi iz DPS-a je li gubav, a ako najbolje zna taj posao. Dok sam rukovodio sistemom gledao sam suvi profesionalizam i nije me interesovala partijska knjižica - istakao je Abdić.

Podsjetio je da mu se neko iz vlasti nedavno "pohvalio" kako je dobio kolegu koji je za dan završio 12 ispita.

Dodaje da je četvoro radnika u Institutu za javno zdravlje suspendovano, od čega dva univerzitetska profesora.

- Javnost mora da zna što se tu dešava - ističe Abdić.

Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević pitala je Šimuna o predstojećem potpisivanju Granskog kolektivnog ugovora kojim je predviđeno povećanje zarada srednje medicinskom kadru.

Budžet i razvoj

Šimun je rekao da je nestabilan finansijski sistem i kataklizma, ništa ne bi funkcionisalo.

Govoreći o budžetu, naveo je da je samo namijenjen za plate i usluge, dok je razvojni budžet druga priča i da se iz njega finansiraju veliki projekti poput PET skena.

- Nisam ignorisao nijedan dopis. Prvi sam dobio 6. oktobra da postoji mogućnost ulaska u krizu zbog nedostajućih sredstava i gdje je u retrospekciji navedena komunikacija sa Ministarstvom finansija. Mi smo nakon toga odmah postupili i proslijedili informaciju, čuli sa direktorom Fonda, tražili da obrazloži pozicije. Tad Ministarstvo finansije daje osnov za raspisivanje tendera i zato se proces malo prolongirao. Informacija je donešena 15. oktobra. U dogovoru sa Montefarmom obezbijeđena su sredstva, naručeni su ljekovi i pokrili za 10 dana bilo kakvu potencijalnu nestašicu. Zašto se na ovaj način ušlo u ovu proceduru, a svih prethodnih godina praktično je ista situacija, ne mogu da ulazim u meritum stvari. Dakle, prva komunikacija 6. oktobra, a 15. je sve bilo riješeno - ističe Šimun. 

Dodaje da neće doći do diskontinuiteta u pružanju zdravstvene usluge u Bjelorusiji, ali su ugovori svi na reviziji.

- Od 35 ugovora bez saglasnosti, pet-šest je već dobilo saglasnost, ostalo se revidira i biće predato istražnim organima u slučaju da se utvrdi bilo kakva odgovornost bivšeg menadžmenta. Naši osiguranici neće trpjeti, ali će sve biti predato istražnim organima - kazao je Šimun.

Navodi da je iz sistema od 2016. do 2020. pošlo oko 100 ljekara, te da je sad odliv mnogo manji.

- Moramo graditi klinike da bi obezbijedili uslove. Ne može biti da gradimo klinike i da nema nikoga ili da su svi nezadovoljni jer nemaju uslova za rad. Negdje moramo taj začarani krug prekinuti povećanjem plata, obezbjeđivanjem uslova i gradnjom novih klinika, na taj način motivišemo zdravstvene radnike da ostanu u sistemu ili da pređu iz drugih država - naglasio je Šimun.

Govoreći o vakcinama je rekao da je to bio ugovor sa Fajzerom iz 2022. pod oznakom interno, a one su poslije došle na uništenje zbog isteklog roka.

- Period odlučivanja i naručivanja je prije mog mandata. To vjerovatno neku istragu i zaslužuje, ali nisam u tome učestvovao - naveo je Šimun.

Saglasan je sa Abdićem oko stimulacija neradnicima.

- Koja je selekcija tu uopšte, da li je po učinku ili lojalnosti, to je nešto što je van pameti i odavno je, a ideja je Granskim kolektivnim ugovorom da imamo komisije na nivou ustanova za stimulacije koje, uz izvještaj, baziraju pravična i periodična dodjela - rekao je Šimun.

Govoreći o presudama za smjene kazao je da pravna služba ima tradiciju da ne dobija puno tih sporova.

- Za vrijeme mog mandata ima pet razriješenih direktora, četiri je dalo ostavku, pet je reizabrano, a 14 je imenovano po konkursu - precizirao je Šimun.

Dodaje da će provjeriti potencijalne tužbe, te da nije problem da se dostave podaci.

Govoreći o budžetu za kontinuiranu medicinsku edukaciju naveo je da u pregovorima učestvuje direktor Fonda zdravstvenog osiguranja sa ministrom finansija, dok resor na čijem je čelu utiče samo na sopstveni budžet.

- Dobijem to na Vladi - kazao je Šimun.

Paunović je govoreći o 1/12 potrošnje naveo da mu je čudno da se tematika koja je krajnje tehničke prirode ovako komentariše.

- Ona ima svoju svrhu prije svega u aktivnom planiranju obaveza i potrošnje. To se donosi do kraja januara svake godine i bazična postavke jeste 1/12. Na dnevnoj osnovi se vrše korekcije u skladu sa potrebama - naveo je Paunović.

Mjesečna potrošnja je, kako ističe, tehnička stvar i ne može biti razlog za zastoj u plaćanju.

- Prvi kvartal je tekao u skladu sa potrebama, u aprilu da će možda biti potrebe za više sredstava, taj dopis smo proslijedili Fondu zdravstvenog osiguranja. Nije rijetkost da se ustanove obraćaju direktno Ministarstvu finansiju, te da ustanove upućuju na njihove resore. Kad govorimo o prvoj komunikaciji o nedostujaćim sredstvima, prvi dopis je bio u julu. Ministarstvo finansija je zahtijevalo da dobijemo presjek stanja u smislu potreba za ljekovima do kraja godine. Mi na dnevnoj osnovi imamo komunikaciju sa Fondom. Imali smo oprečne informacije. U julu je dobijen dopis i obavještenje da se trendovi potrošnje dešavaju na način da će do kraja godine nedostajati 16 miliona za ljekove, odnosno kumulativno projektovano 20 miliona eura. U septembru je dobijeno obavještenje da će nedostajati 30 miliona eura. Nama su promjene u informisanju problematične, zato je odmah zakazan sastanak i poklapao se u smislu pripreme budžeta za iduću godinu. Tada je napravljen plan u kontekstu potreba i prioriteta, a to je da se obezbijedi kontinuitet u raspisivanju javnih nabavki, za ovih 30 miliona eura. To nije procjena nedostajućih sredstava, nego procjena vrijednosti nabavke koju je potrebno raspisati - objasnio je Paunović i dodao da se odnosi na posljednji kvartal u godini i prvi kvartal iduće godine.

Sistem i miješanje nadležnosti

Mugoša je ocijenio da nije dobro da Fond zdravstvenog osiguranja komunicira sa Ministarstvom finansija o nedostajućim sredstvima, pa tek u oktobru sa resorom za zdravlje.

- Mi smo od Fonda napravili protočni bojler. Tek kad smo ukinuli doprinose ukinula se i ta funkcija. Ne može sistem ovako da funkcioniše, već treba da ima značajnu ulogu, da ne pričamo o tome da ne može ni da kontroliše što se uplaćuje. Ovako formiran sistem gdje se miješaju nadležnosti.. Ministarstvo finansija ne može da razumije potrebe FZO - zaključio je Mugoša.

Mikić je rekao da je na današnjoj sjednici potvrđeno sve ono na šta su upozoravali iz opozicije.

- Potvrđeno je da je 20 miliona eura najmanji iznos sredstava koji će nedostajati u budžetu FZO. Potvrđeno je da imamo monopol koji se odnosi na tržište ljekova i medicinskih sredstava i opreme i dobili smo podataka da više od 75 odsto iz budžeta ide firmi Glosarij i njenim "kćerka" firmama - naveo je, pored ostalog, Mikić.

To je, prema njegovim riječima, evidentno podatak da postoji monopol.

- Evidentno je da smo posljednje dvije godine imali 20 miliona više u odnosu na planirane troškove kad je u pitanju Montefarm. Tako da je priča iz prethodnog perioda utemeljen - rekao je Mikić.

Dodaje da niko nije odgovorio na njegovo pitanje da li će podnijeti ostavke ukoliko planirani budžet nije dovoljan.

Eraković je, u završnoj riječi, naveo da se i pored pozajmice od 30 miliona eura vidi se da će biti potrebno još sredstava do kraja godine.

- Ostaju odgovori na pitanja koja nismo čuli. Najvažniji odgovor je naša inicijativa da se formira komisija koja će da procijeni koliko su pacijenti zbog čuvene odluke 1/12 kojima je prolongirana terapija i za koliko njih je eventualno preskočena terapija - kazao je Eraković.

Medicinom treba da se bave ljekari, a ekonomijom ekonomisti.

- A ovdje je došlo do grubog kršenja protokola u liječenju pacijenata i za to neko mora da odgovara. Ako mislite da ćemo s ovim odgovorima biti zadovoljni, odmah vam kažemo da nećemo - poručio je Eraković.

Predlaže im da nastave s finansijskim akrobacijama, a da će se vidjeti kako je sve to urađeno.

- Činjenica je da je jako dobro što imamo sve veći budžet za zdravstvo. Osnovna argumentacija je da je danas budžet dva ili tri puta veći u odnosu na prije 2020. Imamo dva ili tri puta veći budžet i dva ili tri puta veće liste čekanja, više izdvajanja za bolovanja, za naknade za tuđu njegu i bolesti. Dva ili tri puta više novca građani troše za svoje terapije u odnosu na prije 2020. godinu - ističe Eraković.

J. B.