Šimun o ostavci nakon tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama: Kada nastupe izazovi ne treba bježati; Mikić: Red bio da se podnese ostavka

Kada nastupe izazovi, a bilo ih je od početka mog mandata, ne treba bježati, niti se povlačiti. Izazove smo do sada rješavali profesionalno i odgovorno - rekao je ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovarajući na poslaničko pitanje Zorana Mikića (Građanski pokreta URA) da li će podnijeti ostavku nakon više tragičnih događaja u zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori.

Mikić je, u Skupštini Crne Gore, podsjetio na smrt bebe u nikšićkoj bolnici 2023, smrt porodilje iz Ulcinja 2024, te smrt bebe u nikšićkoj bolnici 2025. 

Naveo je da interne procedure kontrole koje sprovode zdravstvene ustanove, kao i istrage koje sprovode komisije za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite, očigledno ne daju rezultate niti doprinose da izbjegnemo tragične događaje. 

Šimun je odgovorio da svaki tragičan ishod predstavlja bolan događaj, kako za porodicu, tako i za cijeli sistem, ali i samo Ministarstvo zdravlja.

-  Treba da budemo transparentni i utvrdimo odgovornost. Naveli ste nekoliko slučajeva, od kojih je jedan smrt bebe u nikšićkoj bolnici 2023. godine, to je bilo i prije nego što sam postao ministar, ali je tu vrlo precizno utvrđeno o čemu se radi i nije bilo krivične odgovornosti. Vezano za smrt porodilje iz Ulcinja, od samog starta bio sam u kontaktu sa porodicom, koja je željela odgovore. Ministarstvo zdravlja je preduzelo sve što je moglo u skladu sa zakonom, predat je nalaz iz Slovenije porodici i tužilaštvu, kao dokaz gdje stoji potencijalna odgovornost. Sve ono što je od mene traženo, mi smo isporučili, pravovremeno i transparentno - ističe Šimun.

Komentarišući posljednja dva slučaja, kazao je da je jako bolno i teško prolaziti kroz to, prvenstveno porodici, ali i ljudima u sistemu. 

- U toku su sve procedure da se utvrdi da li je odgovornost sistemska greška ili je individualna. Direktor nikšićke bolnice je obavijestio nadležne institucije iste noći, utvrdio sve okolnosti koje su neophodno da se utvrdi što se desilo. Iako se čeka obdukcioni nalaz, na osnovu uvida u stanje preduzeo je konkretne aktivnosti - dvije sestre su suspendovane - jedna je dobila otkaz, a predati su svi dokazi tužilaštvu za ispitivanje eventualne krivične odgovornosti. Komunikaciju porodici je ponudio direktor i ja - naveo je Šimun.

Što se tiče slučaja u Baru, dodaje da je komunicirao sa porodicom.

- Kompleksno liječenje je bilo u više ustanova. Preduzeli smo odmah aktivnosti. I privatna ustanova u kojoj je dijete najduže liječeno je zatvoreno. Dalje se sprovodi nadzor za ostale ustanove. Porodica je dala punu podršku da proces dovedemo do kraja i utvrdimo ko je kriv i da li je bilo propusta u liječenju - rekao je Šimun. 

Ističe da nije toliko važan ni vremenski interval, nego što se desilo i da se procesi ne zataškavaju. 

- Da li su se nekada u prethodnim godinama nesrećni slučajevi zataškavali, to je nešto u šta ja ne mogu da ulazim, ali je činjenica da smo postupili odgovorno, transparentno i sa željom da zadovoljimo pravdu zbog porodica i zbog javnosti. Pravda će biti isporučena. Sistem ne možemo korigovati ukoliko individualna odgovornost ne bude prepoznata i procesuirana. To zavisi od istražnih organa, ali sve do nas je urađeno - naglasio je Šimun.

Komentarišući smjenu donedavnog direktora Fonda za zdravstveno osiguranje Vuka Kadića kazao je da to nije bila politička smjena, ali da je "možda bilo političko postavljenje". 

- Sjetimo se da kad je postavljen isto je Upravni odbor razriješen, pa drugi imenovan nelegalno, to je bilo u medijima, pa se mijenjala sistematizacija, pa statut i bili mnogi problemi. Nestranačka ličnost koja je imala svoju listu na lokalnim izborima, i to je interesantan momenat,, a mi želimo od jedne smjene da predstavimo - koja je posljedica kršenja zakona i još drugih nepravilnosti koje će se tek pokazati u procesu eksterne i interne revizije, ali i drugih postupaka za neke tendere - da to predstavimo kao političku smjenu. To nije dobar narativ. Da se od nekog ko krši zakon pravi politička žrtva nije dobar narativ - istakao je Šimun.

Mikić je odgovorio da je red bio da se podnese ostavka. Dodao je i da je prošlo 48 sati od smrti bebe u nikšićkoj bolnici do obavještenja javnosti od tragičnog događaja.

Sistematizacija 

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković je u poslaničkom pitanju pitao ministra koliko je zaposlenih ostalo bez posla nakon sprovedene posljednje sistematizacije i koliko je od njih potom raspoređeno na novo radno mjesto, te koliki je broj novozaposlenih u Ministarstvu zdravlja od 1. januara 2021. do 1. novembra 2025. godine.

Na sjednici je istakao da je dobio podatak o sistematizaciji od 20. novembra, navodeći da je to učinjeno jer se njegovo pitanje odnosilo na raniju sistemizaciju u okviru koje je bez poslao ostao mimer "Radosav Vrbica".

- Nalazimo se u društvu gdje je borba protiv satiričara. Svjedočimo cenzurama, hapšenjima, a i otkazima. Gašenje satire nije znak samopouzdanja vlasti, nego velikog straha. To nije znak reda, nego velike želje za tišinom. A tišina nije neutralna, ovakva je veoma skupa i košta istinu i povjerenja - istakao je Eraković.

Šimun je odgovorio da je u pitanju postavljeno pitanje o posljednjoj sistematizacije, te da će dobiti odgovor i o prethodnoj jer "nema šta da se skriva".

- Broj zaposlenih u Ministarstvu zdravlja 1. januara 2021. godine iznosio je 68, dok su u novembru ove godine zaposlena 122 radnika. Povećanje broja zaposlenih najvećim dijelom nastao je zbog obaveze Ministarstva zdravlja da, u skladu sa izmijenjenom Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, te da se preuzmu 43 službenika Uprave za inspekcijske poslove, iz oblasti zdravstvenog i sanitarnog nadzora, a na osnovu čega je i uspostavljen Direktorat za zdravstveno-sanitarnu inspekciju. Broj novozaposlenih službenika u Ministarstvu zdravlja u periodu od 1. januara 2021. do 1. novembra ove godine iznosi 24 - precizirao je Šimun.

Dodao je da ne zna o kakvom se satiričaru radi, nit kod njega rade "mimeri".

- Ne poznajem takvog zaposlenog. Ja sam za to saznao nakon što je on priveden u Specijalno državno tužilaštvo i poslali mi ljudi njegovu sliku. Osoba je tada upitala da li on radi on kad nas. Ne pratim šta neko radi u slobodno vrijeme. Ne pratim šta ko piše na društvenim mrežama, vrlo moguće da su te objave pisane i u toku radnog vremena, ali radi se o radnom mjestu koje je bilo vrlo specifično napravljeno i za kojim je prestala da postoji potreba. To radno mjesto je bilo ko mogao da obavlja, izmišljeno je i nacrtano. Radimo optimizaciju i racionalizaciju. Tri osobe su ostale bez angažmana, još je sedam mjesta uklonjeno, a moraćemo i da idemo dalje i ko god nije efikasan neće moći da radi. Nikome ne zabranjujem slobodu govoru - istakao je Šimun.

Svako odstupanje od profesionalnih standarda i radne etike se mora sankcionisati i to je jedan elemenat koji je važan.

Eraković je rekao da mu ne vjeruje, te da je samo pitanje je li to bila njegova inicijativa ili nečija direktiva da "Radosav Vrbica" ostane bez posla.

Limitiran budžet

Eraković je pitao i koliko je pacijenata u Crnoj Gori (onkoloških i teških hroničnih pacijenata) tokom ove godine bilo primorano da ne primi terapiju u propisanom terminu zbog odluke zdravstvene ustanove da tokom jednog mjeseca imaju limitirane budžete.

- Da li je Ministarstvo zdravlja napravilo stručnu analizu kako je to uticalo na tok liječenja i zdravlje pacijenata - upitao je on.

Šimun je rekao da odluka o uvođenju mjesečnih limita nije odluka Ministarstva zdravlja, već Ministarstva finansija i donešena je isključivo radi bolje kontrole ukupne potrošnje zdravstvenog sistema.

- Dosadašnja praksa pokazala da su se ljekovi u većini zdravstvenih ustanova nabavljali neracionalno, dovodeći često do stvaranja nepotrebnih zaliha i isticanja rokova čak i veoma skupih inovativnih ljekova - istakao je Šimun.

Dodaje da nestašice nije bilo.

- Prema podacima Instituta za onkologiju, terapijski ciklusi nisu bili preskakani, već su se u ograničenom broju slučajeva minimalno odlagali, što je klinički prihvatljiva praksa u onkologiji. Institut do sada nije evidentirao nijedno pogoršanje bolesti koje bi se moglo dovesti u vezu sa tim odlaganjima - naglasio je Šimun.

Sporne diplome i kontrole

Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitala je da li Ministarstvo zdravija raspolaže podacima o otkrivenim slučajevima zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama na osnovu nevažecih ili falsifikovanih diploma, te da li je sprovedena ili se planira sveobuhvatna provjera autentičnosti diploma i licenci svih zdravstvenih radnika, naročito onih koji su kvalifikacije stekli putem privatnih ustanova za obrazovanje odraslih.

Nju je interesovalo i koje konkretne mjere Ministarstvo namjerava da preduzme radi sprečavanja zapošljavanja i obavljanja poslova u zdravstvu od osoba bez validne stručne spreme, te da li će biti pokrenuta međuresorna saradnja sa Ministarstvom prosvjete radi provjere legalnosti i kvaliteta ustanova koje izdaju diplome u oblasti zdravstvenih zanimanja.

Šimun je odgovorio da je u decembru 2023. godine inicirao provjeru zakonitosti diploma svih zaposlenih u Ministarstvu zdravlja, pri čemu je utvrđeno da su sve diplome bile autentične i zakonito stečene. 

- Ovaj proces se ponavlja prilikom zapošljavanja svakog novog službenika. Nakon toga je naložena provjera zakonitosti diploma u svim državnim zdravstvenim ustanovama širom Crne Gore. Kao rezultat ove provjere, u Opštoj bolnici Bijelo Polje sredinom prošle godine otkrivene su dvije falsifikovane diplome, navodno izdate od Prve srednje stručne škole u Nikšiću. Osobe koje su na osnovu ovakvih obrazovnih isprava zasnovala radni odnos procesuirane su od nadležnih državnih organa – istakao je Šimun.

Podsjeća da je resor na čijem je čelu nadležno za poslove koji se odnose na organizaciju i unapređenje sistema zdravstvene zaštite, nadzor nad sprovođenjem propisa u oblasti zdravstva, kao i za kreiranje politika sa ciljem obezbjeđivanja kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite.

- Poslovi koji se odnose na priznavanje inostranih obrazovnih isprava i ocjenjivanje autentičnosti diploma (vjerodostojnosti) su u nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. Ministarstvo zdravlja će u okviru svojih nadležnosti nastaviti da sarađuje sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i svim drugim državnim organima i institucijama sa ciljem obezbjeđivanja visokih standarda stručnosti i kvaliteta rada u zdravstvenom sistemu Crne Gore. Ovo predstavlja osnovni preduslov za očuvanje kvaliteta zdravstvenih usluga i povjerenja građana u zdravstveni sistem – zaključio je Šimun.

Zdravstveni sistem

Poslanik DPS-a Nermin Abdić upitao je ministra u kakvom je stanju zdravsteni sistem u Crnoj Gori.

- U prvoj rečenici kaže da se u proteklih par godina zdravstveni sistem Crne Gore nalazi na putu oporavka i značajnog unapređenja. Čuli ste dobro - preporod, napredak i unapređenje, a nikad duže liste čekanja. Pacijenti vape za pomoću. Svakodnevno imamo tih primjera - naveo je Abdić.

Daleko smo, prema njegovim riječima, od savršenog.

- Zdravstveni sistem je u fazi samopropadanja, a volio bih da mene demantuje bilo ko. Rendgenski snimak se čeka po šest mjeseci. Koliko se čekaju skeneri, specijalistički, konsultativni pregledi, operativne intervencije. Rekli smo smanjićemo liste čekanja, a one postaju sve veće. Zapitate li se o čemu je problem - upitao je Abdić.

Partitokratije, nezanje i neprofesionalizam nas, kako je ocijenio, unistiše.

Šimun je odgovorio da je veliki broj naslijeđenih problema, ima starijih, ima problema iz skorijeg perioda.

- Sasvim je jasno da projekti koje smo nastavili zaslužuju pohvalu. Govorio sam to o teleradiologiju, sada i za teleoftamologiju. Dobre projekte moramo nastaviti. Kada govorimo o partitokratiji, najmanje meni može da se prigovori. To je prije bilo značajno izraženije. Uvijek sam se vodio time da se uklanjaju ljudi koji imaju koruptivne radnje, koji su oštetili državu ili nisu profesionalni - istakao je Šimun.

Govoreći o listama čekanja naveo je da je kompleksan problem i da rade na sistemskom rješenju.

- Ne možemo zabraniti pacijentima da dolaze bez uputa jer ćemo tek kad napraviti problem, ali radimo na rješenju - kazao je Šimun.

On je, u pisanom odgovoru, pored ostalog naveo da je aktivno 37 infrastrukturnih projekata, od kojih je 31 pokrenut tokom 2024. godine, a ukupna ugovorena vrijednost iznosi 47.266.668 eura. 

- U toku je realizacija velikih infrastrukturnih i tehnoloških ulaganja u zdravstveni sistem, među kojima su izgradnja Opšte bolnice Pljevlja, Doma zdravlja u Siti kvartu i Klinike za hematologiju sa Centrom za PET CT dijagnostiku. Paralelno s tim, sprovodi se i projekat modernizacije medicinske opreme u svim zdravstvenim ustanovama Crne Gore, koji će omogućiti da pacijenti u svakoj opštini imaju pristup savremenoj dijagnostici i liječenju na nivou evropskih standarda - naglasio je Šimun.

U kapitalni budžet za narednu godinu je, kako dodaje, uvršteno pet novih projekata koji će se realizovati tokom 2026. godine, odnosno to je ulaganja u vrijednosti od više od 13 miliona eura.

Abdić je, pored ostalog, odgovorio da je mnogo tri smrti u kratkom periodu i da neko u moralnoj vertikali mora da podnese ostavku.

Pozitivan prirodni priraštaj u prvih devet mjeseci

Poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković pitao je ministra koji programi podsticaja za povećanje nataliteta su u primjeni i kakvi su njihovi rezultati.

Šimun je odgovorio da je, prema podacima Zavoda za statistiku Monstat, u prvih devet mjeseci ove godine pozitivan prirodni priraštaj zabilježen u osam opština, a u istom periodu je rođeno je 5.181, a umrlo 4.798 osoba, što ukazuje na pozitivan prirodni priraštaj na nivou države.

Resor na čijem je čelu, kako dodaje, u okviru svojih nadležnosti i u saradnji sa drugim institucijama, kontinuirano prati demografske pokazatelje i sprovodi mjere usmjerene na unapređenje uslova za rađanje, očuvanje reproduktivnog zdravlja i podršku porodicama sa djecom.

- U Crnoj Gori se posljednjih godina bilježi negativan prirodni priraštaj, što zahtijeva sveobuhvatan i koordinisan pristup u sprovođenju javnih politika koje mogu doprinijeti povećanju nataliteta. Ipak, u poređenju sa većinom zemalja regiona i Evropske unije - gdje broj umrlih premašuje broj živorođenih, a migracioni saldo predstavlja ključni faktor rasta stanovništva - Crna Gora bilježi povoljniji trend - ocijenio je Šimun.

Na nacionalnom nivou, Ministarstvo zdravlja sprovodi programe koji indirektno doprinose podsticanju nataliteta kroz unapređenje reproduktivnog zdravlja žena i parova. U okviru većine domova zdravlja funkcionišu savjetovališta za reproduktivno zdravlje, gdje se organizuju i „Škole za trudnice“, čime se pruža stručna podrška trudnicama i budućim roditeljima.

- Poseban doprinos daje i povećanje dostupnosti usluga vantjelesne oplodnje (VTO). Postupci VTO finansiraju se iz sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje, a unapređenjem propisa povećan je broj dozvoljenih pokušaja i proširen starosni limit pacijentkinja koje mogu početi postupak. Zahvaljujući tome, sve veći broj parova ostvaruje se kao roditelj upravo putem ovih procedure. Dosadašnji rezultati pokazuju da su ostvareni određeni pomaci, ali prostor za unapređenje uvijek postoji - ističe Šimun. 

Vjeruje da svaka nova porodica i svako novo dijete čine naše društvo bogatijim jer je ulaganje u roditeljstvo ulaganje u našu zajedničku budućnost. 

- Zbog toga sve državne institucije, lokalna zajednica i privreda su u obavezi da zajedno kreiraju ambijent gdje je roditeljstvo podržano kroz sigurnost, podršku, dostupne servise, povoljne stambene kredite i pouzdano radno okruženje kroz razumijevanje roditeljskih obaveza. Ministarstvo zdravlja ostaje posvećeno daljem unapređenju reproduktivnog zdravlja, zaštiti majki i djece i stvaranju uslova u kojima svaka porodica ima potpunu institucionalnu podršku u odluci da se ostvari ili proširi. Fokus je na jačanju postojećih mjera, kreiranju novih programa i unapređenju međuresorne saradnje, kako bi se doprinijelo dugoročnom demografskom razvoju Crne Gore - rekao je Šimun.

Koeficijenti za fizioterapeute/kinje 

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša pitao je ministra da li su postupili po mišljenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore iz maja ove godine kojim je preporučeno da dopuni Granski kolektivni ugovor na način što će koeficijente složenosti za fizioterapeute/kinje u javnom zdravstvu utvrditi na način zasnovan na principu jednakosti i nediskriminacije, odnosno analogno uvećanjima koeficijenata nemedicinskog kadra u javnom zdravstvu, kao i koeficijentima fizioterapeuta/kinja u Institutu „Dr Simo Milošević“.

Šimun je u odgovoru naveo da Ministarstvo zdravlja u potpunosti razmatra inicijativu koja se odnosi na koeficijente fizioterapeuta/kinja, te izražava spremnost da ona bude uključena u tekst novog Granskog kolektivnog ugovora, u skladu sa principima jednakosti i nediskriminacije.

On je rekao da je resor na čijem je čelu, postupajući u skladu sa preporukama Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, formiralo radnu grupu za izradu novog Granskog kolektivnog ugovora za zdravstvenu djelatnost. 

- U njenom sastavu, pored predstavnika Ministarstva zdravlja, nalaze se i predstavnici reprezentativnih sindikata, Ministarstva finansija, te Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Radna grupa je ušla u intenzivan proces konsultacija i pregovora sa Ministarstvom finansija, sa ciljem unapređenja ekonomskog položaja zaposlenih u zdravstvenom sistemu, posebno srednjeg medicinskog kadra, ali i drugih profila čiji status zahtijeva usklađivanje na principima jednakosti i nediskriminacije - istakao je Šimun.

Prijedlog u Nacrtu Granskog kolektivnog ugovora dostavljen je sindikatima radi daljeg razmatranja i usaglašavanja u okviru njihovih organa. 

- Proces izrade novog Granskog kolektivnog ugovora predstavlja najadekvatniji okvir za cjelovito i sistemsko uređenje koeficijenata složenosti poslova kako bi se obezbijedila dosljedna primjena standarda i jednak tretman svih zaposlenih u javnom zdravstvu - naveo je Šimun.

Lista ljekova

Poslanica Pokreta Evropa sad Dragana Vučević pitala je koje su konkretno novine uvedene kada je riječ o listi ljekova, liječenju onkoloških pacijenata i dostupnosti terapija za rijetke bolesti.

Šimun je kazao da je revizija liste ljekova u Crnoj Gori tokom 2023. i 2024. godine značajno unaprijedila dostupnost savremenih terapija, posebno u oblasti kardiovaskulamih bolesti, malignih oboljenja i imunoterapija. 

- Uvođenjem novih ljekova, kao i proširenjem indikacija postojećih ljekova, poboljšana je dostupnost tretmana za pacijente koji ranije nisu imali odgovarajuće terapijske opcije. U periodu od kraja 2023. do sredine 2025. godine na Listu ljekova je stavljeno 12 novih, inovativnih ljekova koji se koriste u terapiji različitih oboljenja - istakao je Šimun. 

Pored toga, pacijentima i ljekarima je u ovom periodu omogućeno liječenje terapijskim opcijama koje do tada nisu bile dostupne na listi ljekova. Takvih ljekova je 55 i pripadaju kako novim ljekovima (Ozempic, Repatha, Lonsurf, Bavencio, Stelara, Cresemba, ltd.) tako i generičkim ljekovima (Ezrusta, Ciariscan, Flazak, Dasatinib, Melox Fort, Palexia itd.) koji do tog trenutka nisu bili dostupni u Cmoj Gori na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje.

- Proširivanje indikacija lijeka na listi ljekova predstavlja jedan od koraka unapređenja zdravstvene zaštite, jer direktno doprinosi povećanju terapijskih opcija i poboljšanju kvaliteta liječenja. U cjelini gledano, proširenje indikacija ljekova na listi ljekova je važna mjera koja osigurava dostupniju, kvalitetniju i učinkovitiju zdravstvenu zaštitu, uz istovremeno racionalno korištenje resursa i jačanje kapaciteta zdravstvenog sistema - rekao je Šimun.

Tokom prethodne dvije godine dopunjene su i indikacije za devet ljekova.

- Stavljanjem inovativnih ljekova na listu šalje se snažna poruka da Ministarstvo prepoznaje i podržava liječenje savremenim terapijskim principima koji uključuju imunoterapiju i monoklonska antitijela. Prilikom svake revizije Liste ljekova uključuju se inovativni ljekovi, čime se unapređuje pružanje adekvatne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori - naveo je Šimun.

J. B.