<article>Devetog dana Prve sjednice Drugog redovnog zasijedanja poslanici će voditi objedinjenu raspravu o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnjem izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.To je navedeno na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore.Na sjednici će biti riječi i o Godišnjem izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu, Izvještaju o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu, kao i Izvještaju o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.</article>

Devetog dana Prve sjednice Drugog redovnog zasijedanja poslanici će voditi objedinjenu raspravu o Godišnjem izvještaju o radu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore za 2024. godinu i Godišnjem izvještaju o radu Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2023. i 2024. godinu.
To je navedeno na zvaničnom sajtu Skupštine Crne Gore.
Na sjednici će biti riječi i o Godišnjem izvještaju o radu Sudskog savjeta i ukupnom stanju u sudstvu za 2024. godinu, Izvještaju o radu Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava za 2023. i 2024. godinu, kao i Izvještaju o radu Agencije za sprečavanje korupcije za 2023. i 2024. godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Skupština Crne Gore

ombudsman

Politika

Poslanici danas o radu Ombudsmana i stanju u sudstvu

U novom izdanju emisije "Budilnik" na Televiziji E otvaramo pitanje da li je inkluzija osoba sa invaliditetom u Crnoj Gori i dalje samo deklarativni cilj ili se zaista sprovodi u praksi u obrazovnim ustanovama širom zemlje.
Donosimo i priču o ugrožavanju zaštićenih prirodnih područja – u Nacionalnom parku Lovćen nesavjesni pojedinci su kvadovima probili i srušili zaštitnu ogradu. Analiziramo kakve posljedice ovakvi postupci ostavljaju po prirodu i da li je postojeći sistem zaštite dovoljno efikasan.
U fokusu je i tema vještačke inteligencije – zašto je AI i dalje tabu u pojedinim državama, te zbog čega postoje velike razlike u njenoj primjeni među zemljama Evropske unije.
Gledaoce Televizije E vodimo i u svijet kulture. U Kulturno-informativnom centru počinje revija najpopularnijih regionalnih predstava „Beo Art“, koja publici donosi najznačajnija ostvarenja savremene pozorišne scene.
Emisiju "Budilnik" pratite na Televiziji E, od sedam do devet sati.

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

Edvard Šišmakov jedan od ključnih aktera pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori u oktobru 2026. godine, sada je, za ruske obavještajne službe, zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. To u ekskluzivnom intervjuu za Televiziju E kaže poznati istraživački novinar Hristo Grozev.
Šišmakov, poput ostalih agenata ruskog GRU, nakon što je istraživački tim Bellingcata, na čijem je čelu, 2018. godine otkrio njihove identitete, sada rade rade na regrutaciji novih operativaca, koje odvode u Rusiju.
- Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočit. Teže je identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope - ispričao je Grozov, koji je do detalja razotkrio uloge ruskih agenata GRU-a Edvarda Šišmakova i Vladimira Popova u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. &nbsp;
Dugogodišnji urednik u istraživačkom timu britanskog Bellingcata otkriva i veze ruskih režimskih tajkuna, nekih organizacija ali i političara Demokratskog fronta Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su prvom odlukom Višeg suda bili kažnjeni na po pet godina zatvora.
Grozev detaljno objašnjava kako su razotkrili skrivene, ali i paralalne identitete GRU agenata Šišmakova i Popova, ali i model operandi ruske Jedinice 21955 koja je izvela niz operacija u Evropi.
TVE: U serijalu The Christo Files potpuno ste razotkrili agente GRU-a, Eduarda Šišmakova, alias Širokova i Vladimira Moisejeva, alias Popova, kao i veze između ruskih tajkuna, prorežimskih tajkuna i takozvanih nevladinih organizacija u Crnoj Gori, slučaj od septembra do oktobra 2016. i kasnije. Deset godina kasnije, u Crnoj Gori još nema konačne sudske istine o tom slučaju. Prvo je 2019. godine Viši sud osudio ruske agente na 15, odnosno 12 godina zatvora, zajedno sa 11 srpskih državljana i crnogorskih političara Andriju Mandića i Milana Kneževićam, koji su osuđeni na po 5 godina. 2024. godine Viši sud je sve oslobodio. Specijalni tužilac se žalio i sada se čeka odluka o žalbi. Da li ste iznenađeni što još nema konačne presude u tako politički značajnom slučaju?
GROZEV: Iskreno veoma sam iznenađen. 2016. i 2017. godini, Crna Gora se činila kao jedina zemlja na svijetu koja je mogla pravilno procesuirati zločine GRU-a - niko drugi to nije radio do tada. Ono što se kasnije dogodilo u Salisburyju sa Skripaljem bilo je dvije godine kasnije. Crna Gora je bila prva zemlja u kojoj je tužilaštvo provelo zaista, zaista detaljnu i pravilnu istragu, ne samo da su organi za provođenje zakona spriječili zločin koji je ruska GRU pokušavala počiniti infiltrirajući se među organizatore. To je bio savršen primjer profesionalne male zemlje koja provodi vrlo profesionalnu kontraobavještajnu i policijsku operaciju o kojoj mnoge velike zemlje mogu samo sanjati.
Za mene je šok - nakon tog uspjeha, sa toliko prikupljenih i javnosti predstavljenih dokaza, koji su nama i drugim istražiteljima omogućili da pratimo i nezavisno potvrdimo te nalaze. Ali za mene lično, ta istraga je takođe dovela do traga o cijeloj ovoj jedinici ruskih obavještajnih službi i njihovim drugim zločinima u Evropi.
Dakle, nakon 10 godina otkrića šta su ovi ljudi koji su bili u Srbiji i u Crnoj Gori pokušavali srušiti vladu, šta su još radili u Evropi, sva ta ubistva, trovanja i eksplozije. Djeluje nadrealno da se Crna Gora sada povlači i odlučuje reći, oh ne, možda se to nije dogodilo. To mi je nadrealno.
TVE: Vi, kao dio Bellingcata i Insidera, zaista razotkrivate sve u vezi sa GRU agentima. Razotkrivate ne samo Šišmakova i Popova, već i sve one povezane sa njima, a takođe, pišete i objavljujete mnogo članaka o jedinici 21955. Želim vas pitati, da li je ta jedinica još aktivna? Da li postoji uticaj te jedinice? Vidio sam, čitao i pisao o toj temi, imaju bazu u Francuskoj, blizu Švicarske. Dakle, jesu li još uvijek aktivni?
GROZEV: Bili su aktivni širom Evrope. Oko 100 njih putovalo je po Evropi više od decenije, dizalo stvari u vazduh, ubijalo ljude, imali su bazu u Francuskoj, kao što ste rekli. Ali, nakon što su Bellingcat i Insider 2018. godine razotkrili mnoge od njih, ali i ne samo ljude već i kompanije, već i brojeve pasoša koje su koristili, to im je onemogućilo daljnja putovanja, jer su shvatili da su im identiteti otkriveni. Bilo koja agencija za provođenje zakona, bilo koja policija, mogla je pogledati podatke o njihovom prelasku granice i reći, u redu, ovaj tip je već bio ovdje pod ovim brojem pasoša iz ove serije. Čak i ako sada dođe pod novim brojem pasoša, a ne može doći pod novim imenom, jer Schengenski vizni sistem to ne dozvoljava, onda će biti uhvaćeni.
Zato ovi ljudi više ne mogu putovati u Evropu. Putuju na Bliski istok. Putuju u Tursku. Viđamo ih do danas. Ali, šta je GRU uradila kada nisu mogli poslati ove ljude, iste ljude poput Širikova ili Popova, dakle njihove pseudonime? Kada ih nisu mogli njih poslati, koristili su ih za regrutaciju i obuku drugih špijuna, a to su uglavnom ljudi koji nijesu Rusi. Dakle, ono što jedinica 21955 sada radi jeste da se jedan dio ove jedinice bavi pronalaženjem studenata iz različitih dijelova svijeta, dovode ih u Rusiju pod krinkom studiranja tamo, a neki od njih se obučavaju za diverzante.
Na primjer, mogu vam reći nešto što mislim da će vaša publika čuti prvi put, to nijesmo objavili, ali Šišmakov - Širokov je zadužen za regrutaciju ljudi sa srpskih univerziteta. Dakle, to je njegova specijalizacija. I dovodi ih u Rusiju radi regrutacije da barem neki od njih budu operativci. Drugi članovi jedinice odgovorni su za druge zemlje. Jedan član je odgovoran za Uzbekistan, drugi za Kirgistan, treći za Bjelorusiju. Ali to je ono što sada rade. Isti ljudi sada obučavaju druge. I ovaj novi talas sabotaža je još teže uočiti, jer su to mladi neprofesionalni špijuni, a neki od njih to rade za novac, drugi žele biti špijuni, ali je teže identifikovati nekoga ko nije Rus, a sada radi za ruske specijalne operacije širom Evrope, tako da je to ono što oni sada rade.
TVE: Pitaću vas o dvojici Rusa koje ste upravo pomenuli. Popov je bio uključen, koliko znam, u ruskim akcijama u Moldaviji, sličnim onima koje su imali u Crnoj Gori 2016?
GROZEV: To je tačno. 2014. godine, dakle prije operacije u Crnoj Gori, bio je pokušaja izazivanja uličnih protesta i prikazivanja lažne stvarnosti da Moldavija ne želi biti dio Evropske unije. Ukazali smo posebno na tu operaciju. Ali, tokom godina istrage, pronašao sam mnogo gore stvari koje je uradio. Bio je zadužen za eksplozije postrojenja za municiju u Bugarskoj već 2012. i 2013. godine. Zatim je bio uključen i u eksplozije u Češkoj Republici. On je jedan od, rekoa bih, najuspješnijih, GRU operativaca sa velikim mandatom da radi stvari od političkog miješanja do dizanja stvari u vazduh i atentata.
TVE: Dakle, nemate sumnje da ruska država stoji iza cijele te operacije? Da to nijesu neki individualni činovi?
GROZEV: Ne, nema sumnje. Ovi ljudi izvještavaju jednom šefu. Njegovo ime je Andrej Averjanov. Vidimo ovog šefa pored Putina na mnogim, mnogim video snimcima. Vidimo Averjanova kako putuje kao predstavnik Ruske Federacije po svijetu. U telefonskim pozivima koje smo pratili, vidimo sve te ljude, Širokova, Popova, kako svaki dan razgovaraju s Averjanovim, kao dio svog posla. Dakle, ne, ovo nijesu neki odmetnuti operativci, ovo je vladina operacija.
TVE: Nakon što je srpska vlada objavila da su uhapšeni u Srbiji u oktobru 2016. godine, pojavile su se informacije da je Nikolaj Petrušev, koji je bio savjetnik Vladimira Putina i bivši direktor ruske obavještajne službe, došao u Beograd i odveo tu dvojicu i ostale iz ruskih jedinica u Moskvu. Imate li ikakav dokaz o tome?
GROZEV: Da, imamo dokaz. Malo je drugačiji, od načina na koji je tada izvještavano. Ali vidimo da je Patrušev dogovorio putovanje u Beograd na sastanak. I prije nego što je otputovao, dan prije nego što je otputovao, poslali su ove špijune nazad posebnim avionom u Moskvu. I vidimo da su kupili karte usred noći, neposredno prije leta. Dakle, da, jasno je da je dogovor morao biti, pošaljite ove momke, a ja ću doći lično da se izvinim.
TVE: Koliko je danas jak ruski uticaj, ne samo u Evropi, već posebno na Zapadnom Balkanu?
GROZEV: Vrlo je snažan, posebno zato što postoje određeni visoki članovi ruske vojne obavještajne službe koji imaju prijatelje u regiji i razumiju kako ova regija funkcioniše. Postoji jedan viši zamjenik direktora GRU-a, zove se Andrei Ilčenko, koji ima bliskog saradnika, rekao bih, bliskog podređenog, koji je zapravo iz Crne Gore, živi u Moskvi, i koristi ga kao savjetnika o tome kako se miješati u izbore i političke procese u Crnoj Gori.
Uspjeli smo dobiti telefonski imenik ovog, recimo, crnogorskog saradnika GRU-a. I možete zamisliti da su brojevi i imena u ovom telefonskom imeniku vrlo indikativni. Mislim, pored ljudi koji su osuđeni 2019. godine i sada su dio Vlade, nažalost. Vidimo članove Srpske pravoslavne crkve, mnogo proreligijskih nevladinih organizacija, i jasno je da GRU djeluje kroz ove organizacije i ljude.
TVE: Politička scena u Crnoj Gori se promijenila, a većina u parlamentarnoj većini je prosrpska, bliska strankama iz Beograda. Na primjer, predsjednik parlamenta je Andrija Mandić, koji je bio lider Demokratskog fronta u oktobru 2016. Postoji li ikakva mogućnost da takve političke promjene mogu pomoći Rusiji, jer je Crna Gora unutar NATO-a? Dakle, Crna Gora dijeli mnogo povjerljivih informacija sa NATO partnerima. Je li ovakva Crna Gora neka vrsta ruskog ili srbijanskog, ali ruskog špijuna unutar NATO-a, sa ovakvom konstitucijom vlasti?
GROZEV: Teško pitanje. Nijesam Crnogorac, ali sam veoma zabrinut što su ljudi koje vidimo kako putuju u Rusiju, sastaju se sa ruskim obavještajnim agentima, sa članovima vlade i parlamenta, sada u poziciji da imaju pristup povjerljivim državnim informacijama NATO zemlje.
Osim ako se nešto nije promijenilo i sada su, recimo, protiv Rusije zbog rata, možda se to dogodilo i možda se njihov afinitet promijenio, ali barem do kraja 2021. godine, vidimo ove ljude kako putuju u Rusiju i sastaju se s ruskim obavještajnim agentima. To me brine jer je ovo savršena situacija za Rusiju. Kao NATO zemlja, nema potrebe da se Crna Gora izbaci iz NATO-a. Mora ostati. To je u njihovom interesu u NATO-u, ali oni dobijaju povjerljive informacije dijeljenjem s Crnom Gorom kao državom članicom. Dakle, opet, ne mogu tvrditi da oni to rade, ali sam zabrinut jer su ovi ljudi imali veze s ruskim obavještajnim operativcima u prošlosti.
TVE: Decenijama radite vrlo opasan posao. Živite u SAD-u i vjerujem da ste na listi onih prema kojima Moskva nije baš prijateljski raspoložena. Mislite li da ste u opasnoj situaciji, da vam je život ugrožen?
GROZEV: Ne mislim, nego znam da je tako. Znam to zato što se trenutno u Austriji, gdje sam živio 20 godina, gdje se vodi sudski postupak protiv pripadnika lokalne obavještajne službe koji su uhapšeni jer su Rusima prodavali informacije o meni, o mojoj porodici. I kao dio ove istrage, postalo je jasno da su me pratili skoro tri godine, pokušavajući me oteti.
Jedan od tih pokušaja se zapravo dogodio u Crnoj Gori. 2022. godine. Bio sam tamo na konferenciji i ispostavilo se da su provalili u moju hotelsku sobu i pokušali ukrasti moj laptop i telefon. Ali takođe su imali plan da me otmu dok sam bio tamo. Dakle, da, opasnost je uvijek iza ugla. I također u vašoj zemlji 2022. godine. Ali srećom, ništa se nije dogodilo.

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

The police should have intensified surveillance of the accused Miloš Medenica and taken into account the fact that the pronouncement of the verdict had been scheduled, Professor of criminal psychology and security expert Sandi Dizdarević told Portal ETV, commenting on the latest information that inspectors are searching for the son of former President of the Supreme Court Vesna Medenica following the High Court’s decision sentencing him to ten years and two months in prison.
High Court Judge Vesna Kovačević ordered Medenica’s detention yesterday during the delivery of the verdict, but police did not find him at his residential address. Miloš Medenica had been in pre-trial detention from May 2022 until 17 October 2025, when it was lifted and replaced with house arrest. He was released from the Remand Prison because no first-instance verdict had been delivered within three years, and a measure banning him from leaving his apartment was imposed.
Dizdarević explained that supervision over the enforcement of imposed measures falls within the competence of the police, which determines whether the accused is complying with the measures through regular and unannounced - extraordinary - visits.
- There are also additional techniques such as electronic monitoring - an electronic ankle bracelet - where a movement perimeter is defined, and if it is violated, that is, if the accused exceeds the permitted range, an automatic signal is triggered at the police - Dizdarević explained.
Several interlocutors from the security sector explained that Montenegro does not have the technical equipment for electronic monitoring - ankle bracelets. According to them, the police are obliged to implement control measures, visit the residence address, maintain contact with the accused, conduct operational checks and surveillance, and regularly report on this to the court.
Sources from the security sector believe that on the eve of and on the day of the pronouncement of the verdict, the police were obliged to „cover“ the High Court in Podgorica, as well as the address where the accused were staying, both on the ground and operationally, in order to ensure the conditions for the enforcement of the court decision.

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

&nbsp;U Crnoj Gori sjutra će biti pretežno oblačno, povremeno sa slabom kišom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometoerologiju i seizmologiju, u planinama na sjeveru povremeno se očekuje slab snijeg i susnježica, dok će u južnim predjelima padavine biti nešto češće.
Vjetar će biti slab do umjeren promjenljivog smjera.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do deset stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od jedan do 14 stepeni.

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Hronika

SDT oduzelo predmet cetinjskom sudu uoči završnih riječi; Đukanović: Tužilaštvo mora imati visok nivo poštovanja prema porodicama žrtava

Vesna Medenica osuđena na deset godina, njen sin na deset godina i dva mjeseca, optuženi da uplate u budžet dva miliona i 736.715 eura

Policija traga za Milošem Medenicom: Nakon izricanja presude nije zatečen na kućnoj adresi

KOVAČEVIĆ: Niko nije iznad zakona, Medenica koristila uticaj i postupala suprotno osnovnim vrijednostima koje je trebalo da štiti

Poslanici danas o radu Ombudsmana i stanju u sudstvu

Tagovi

"Budilnik": Inkluzija u obrazovanju, devastacija Lovćena, AI u Evropi i regionalna pozorišna scena

Grozev: Ruski agenti koji su učestvovali u pokušaju terorizma u Crnoj Gori danas vrbuju nove agente, Šišmakov zadužen za srpske univerzitete

Dizdarević: Police should have increased surveillance of Medenica

Sjutra oblačno, povremeno sa padavinama

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO