<article>Pozivam kompaniju MTEL da u imenu Sportskog centra ostane Morača - poručio je kandidat za gradonačelnika Podgorice liste "Evropski savez (SDP, SD, LP i građani) Boris Mugoša.Vjeruje da će oni kao društveno odgovorna kompanija, svjesna negativnog imidža odluke da Morača ne stoji u imenu Sportskog centra, prihvatiti njegov kompromisni prijedlog. - SC Morača je sastavni dio DNK svakog građanina Podgorice i mjesto koje je ugostilo makar jednog člana svake podgoričke kuće. Preimenovanje SC Morača samo u ime sponzora predstavlja brisanje tradicije, odnosno istorije i kulture ovog grada i predstavlja manjak osjećaja za ono što ovaj grad čini plavo bijelim - zaključio je Mugoša.</article>

Pozivam kompaniju MTEL da u imenu Sportskog centra ostane Morača - poručio je kandidat za gradonačelnika Podgorice liste "Evropski savez (SDP, SD, LP i građani) Boris Mugoša.
Vjeruje da će oni kao društveno odgovorna kompanija, svjesna negativnog imidža odluke da Morača ne stoji u imenu Sportskog centra, prihvatiti njegov kompromisni prijedlog. 
 
- SC Morača je sastavni dio DNK svakog građanina Podgorice i mjesto koje je ugostilo makar jednog člana svake podgoričke kuće. Preimenovanje SC Morača samo u ime sponzora predstavlja brisanje tradicije, odnosno istorije i kulture ovog grada i predstavlja manjak 
osjećaja za ono što ovaj grad čini plavo bijelim - zaključio je Mugoša.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Boris Mugoša

Evropski savez

SC Morača

Mtel

Politika

Mugoša: Pozivam kompaniju MTEL da u imenu Sportskog centra ostane Morača

Pozivam kompaniju MTEL da u imenu Sportskog centra ostane Morača - poručio je kandidat za gradonačelnika Podgorice liste "Evropski savez (SDP, SD, LP i građani) Boris Mugoša.
Vjeruje da će oni kao društveno odgovorna kompanija, svjesna negativnog imidža odluke da Morača ne stoji u imenu Sportskog centra, prihvatiti njegov kompromisni prijedlog. 
 
- SC Morača je sastavni dio DNK svakog građanina Podgorice i mjesto koje je ugostilo makar jednog člana svake podgoričke kuće. Preimenovanje SC Morača samo u ime sponzora predstavlja brisanje tradicije, odnosno istorije i kulture ovog grada i predstavlja manjak 
osjećaja za ono što ovaj grad čini plavo bijelim - zaključio je Mugoša.

Udruženje podstanara Crne Gore saopštilo je da pozdravlja svaku institucionalnu inicijativu usmjerenu ka ublažavanju teške stambene situacije u kojoj se nalazi veliki broj građana koji žive kao podstanari, ali upozorava da mjere subvencionisanja zakupnina, kakve se sprovode ili najavljuju na lokalnom nivou, predstavljaju isključivo privremenu pomoć, a ne trajno i održivo rješenje.
Kako navode, podstanarstvo u Crnoj Gori odavno više nije prolazna životna faza, već dugoročna realnost za desetine hiljada ljudi – zaposlenih, porodica sa djecom, samohranih roditelja, mladih i starijih građana. Rast cijena zakupnina, nedostatak sigurnosti stanovanja i izostanak sistemske zaštite doveli su podstanare u stanje hronične ekonomske i socijalne nesigurnosti.
Posebno zabrinjava, ističu iz Udruženja, činjenica da veliki broj podstanara ostaje izvan postojećih programa podrške zbog neformalnih odnosa na tržištu zakupa. Takvo stanje, kako naglašavaju, nije posljedica neodgovornosti građana, već dugogodišnjeg izostanka jasnih pravila, kontrole i podsticaja za legalizaciju ugovora o zakupu.
Udruženje podstanara Crne Gore ocjenjuje da subvencije koje ne prate realne tržišne cijene stanovanja ne mogu biti predstavljene kao rješenje problema, već isključivo kao kratkoročna mjera. Bez sveobuhvatne stambene politike, jasno definisanih prava i obaveza, kao i institucionalnog priznanja podstanarstva kao važnog društvenog pitanja, problemi će se, upozoravaju, dodatno produbljivati.
Zbog toga pozivaju nadležne institucije na državnom i lokalnom nivou da započnu ozbiljan i inkluzivan proces izrade sistemskog modela podrške podstanarima, uz aktivno učešće predstavnika podstanara i civilnog sektora. Cilj tog procesa mora biti obezbjeđivanje sigurnog, priuštivog i dostojanstvenog stanovanja, kao osnovnog uslova za normalan život građana.
Udruženje poručuje da ostaje otvoreno za dijalog i saradnju sa svim relevantnim akterima, ali naglašava da parcijalna i simbolična rješenja nijesu dovoljna za problem koji pogađa veliki dio društva.
– Podstanari ne traže privilegije – traže sigurnost, jasna pravila i dostojanstvo – poručili su iz Udruženja podstanara Crne Gore.

Podstanarstvo u Crnoj Gori traži sistemsko rješenje, a ne privremene mjere

Uvezeno je plivanje za krst u januaru, ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a ni u Crnoj Gori, niti Srpska pravoslavna crkva do pojave Amfilohija Radovića – rekao je u emisiji "Na kraju dana", na Televiziji E, novinar i publicista Slavko Mandić.
Crnogorci nijesu nikada plivali u januaru, kaže Mandić osvrćući se na plivanje za časni krst u rijekama i jezerima. Rijetko su plivali i u drugim mjesecima, ali sigurno nijesu, ističe on, to radili u januaru u hladnoj rijeci Morači.
Podsjeća da je crnogorska tradicija antifašizam i borba za slobodu, a ne četništvo i crkvene dogme, i da se to, kako tvrdi, nikada neće promijeniti.
- Oni zbore da je to naša tradicija, a mi znamo da to nije tačno i da je taj svetosavski običaj uveo Amfilohije Radović kada se dokopao trona Svetog Petra Cetinjskoga. A on je bio, to svi dobro znamo, sve i svašta i u Srbiji i u Crnoj Gori, i moglo mu je biti. Uvezeno je ljubljenje podova u crkvama, klečanje, zobanje iz jedne ožice i svašta još što Crnogorska pravoslavna crkva nikada nije imala na svom repertoaru, a u Crnoj Gori, to mogu slobodno reći, ni Srpska pravoslavna crkva do njegove pojave. O čemu se radi najbolje govori pjesma koja je nakon kupanja u Morači odzvanjala – poj posvećen ratnim zlikovcima i koljačima Pavlu Đurišiću i Nikoli Kalabiću. Uzgred, treba i to napominjati, ‘bronzanoga Đurišića’ službe još ne mogu da lociraju, negdje je utekao, a gdje – sam Bog zna i, po svoj prilici, neće znati. Ako je to pravoslavlje, ako su krv i kama u bilo kakvoj vezi s vjerom, onda alal vjera popovima i njihovom istinskom stadu koje ih vjerno prati u tom naumu - rekao je Mandić.
Podsjeća da je oduvijek smisao vjere u Crnoj Gori bio vezan za dobročinstvo i pozivanje na sve one vrijednosti koje su suprotne onima koje se sada propagiraju, a koje, kako kaže, zabrinjavaju i tjeraju svakoga da se zapita šta to popovi rade od crnogorskog društva.
- Mi tako stoički posmatramo kako nam razgrađuju državu i koliko nas potcjenjuju. Često kažem – i s pravom, kad smo ovakvi – da ne progovorimo ni riječ. Opozicija na sve ovo ćuti, a kada se oglasi, bolje da to i ne čini. Zašto je to tako i šta očekuju, od koga očekuju, očigledno je da nešto očekuju od nekoga čim se ovako ponašaju. Mislili smo da ovih pet godina nećemo protraćiti kao društvo, nego da ćemo poslati poruke i ukazati na sva nepočinstva koja se dešavaju i da ćemo znati kako da odgovorimo i probudimo zaspale - &nbsp;zaključio je Mandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYzCQSXUu9mY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Odluku o podnošenju ostavke na članstvo u Demokratskoj narodnoj partiji nijesam donio preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije, poručuje nezavisni poslanik Dragan Bojović.
U intervjuu za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/bojovic-za-pobjedu-crnoj-gori-nasusno-potrebno-pomirenje-crnogorskog-i-srpskog-korpusa" target="_blank">Pobjedu</a>, Bojović ističe da za njega politika nije stvar ličnih kalkulacija, te da ne razmišlja o povratku u DNP.
Kada je u pitanju insistiranje na izmjenama Ustava u dijelu srpskog jezika, on napominje kako se, u tom slučaju, ni na koji način ne može govoriti o hiru.
- Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju - naveo je sagovornik Pobjede.
Kazali ste nedavno da razlozi Vaše ostavke u DNP-u nijesu programske, već strateške prirode i da nijeste saglasni sa pojedinim strateškim potezima koji su u posljednje vrijeme povučeni unutar partije. Na koje ste konkretne strateške poteze mislili, osim odluke o mogućem izlasku iz vlasti?
BOJOVIĆ: Ključni problem nije neki pojedinačni potez, već pravac u kojem su se strateški procesi odvijali u posljednje vrijeme. Teme poput jezika, državnih obilježja i dvojnog državljanstva su od suštinskog značaja za srpski narod u Crnoj Gori i prema tim temama imamo veliku odgovornost. A to dalje znači da se moraju rješavati strateški promišljeno, kroz institucionalni dijalog i dogovor, a ne političkom eskalacijom. Pristup koji se zasniva na pritiscima i zaoštravanju odnosa, ma koliko bio motivisan opravdanim nezadovoljstvom, dugoročno ne donosi rezultate i uglavnom vodi ka političkoj izolaciji i gubitku realnog uticaja u procesima odlučivanja. A to ne želimo. Kao što je poznato, srpski narod je decenijama bio marginalizovan, a njegovi politički predstavnici tek odnedavno, tačnije u posljednje dvije godine, počeli su da djeluju na pozicijama unutar sistema, i to krajnje odgovorno.
Postavlja se pitanje da li bi se odustajanjem od tih pozicija, tako brzo i rano, povlačenjem i odstupanjem na političku marginu efikasnije rješavali nagomilani problemi ili bi se izgubila stečena strateška pozicija. Vjerujem da je odgovor očigledan. Takođe, ne čini mi se ispravnim povezivati ova suštinska i dugoročno važna pitanja sa bilo kojom lokalnom temom, ma koliko pojedina pitanja na lokalnom nivou u datom trenutku mogla biti značajna ili osjetljiva.
Vjerujete li da će Vaši, do juče partijski saborci, na čelu sa liderom Milanom Kneževićem zaista održati riječ i napustiti vlast ukoliko na sjednici Vlade ne bude bilo sluha za inicijative koje su ranije pomenute?
BOJOVIĆ: Rukovodstvo Demokratske narodne partije ima puno pravo da donosi odluke koje smatra ispravnim. Moje neslaganje nije pitanje povjerenja u ljude sa kojima sam toliko vremena radio, niti je u pitanju nesaglasje u vezi sa temom, već proističe iz različite političke procjene. Upravo zato sam smatrao korektnim da svoju poziciju razriješim ličnim političkim činom, a ne da javno polemišem da li će stranka donijeti ovu ili onu odluku. Istovremeno, moj potez predstavlja jasan poziv da se ne napuštaju institucije, da se ne izlazi iz procesa odlučivanja, jer vjerujem da se ključni programski ciljevi DNP-a mogu ostvarivati strpljivim i dosljednim djelovanjem iznutra, a ne van sistema.
Iz DNP su kazali da njihovi programski principi ne podrivaju platformu „Barometar 26“ i evropski put Crne Gore. Jeste li saglasni s tim, ako u vidu imamo činjenicu da upravo ta platforma, podržana od članova DNP-a, predviđa ostavljanje po strani identitetskih tema u procesu pregovora sa EU?
BOJOVIĆ: „Barometar 26“ nikako ne podrazumijeva da se o pitanjima kao što je status srpskog jezika ne smije razgovarati ili da ne treba tražiti modele za prevazilaženje stvarnih oblika diskriminacije koji postoje u našem normativnom okviru. Ovaj dokument ne kaže da identitetska ili jezička prava treba ignorisati ili odložiti zauvijek, već samo predlaže mehanizme dijaloga i institucionalnog rješavanja tih pitanja, kako bi se to činilo na način koji je konstruktivan i inkluzivan, u duhu evropskih principa i standarda zaštite ljudskih prava. U stvari, ako bismo bilo kojim dokumentom sprečavali raspravu o diskriminaciji, mi ne bismo štitili proces evropskih integracija, već bismo ga obesmislili.
Dakle, argument koji danas često čujemo da insistiranje na ravnopravnosti i uvažavanju prava najveće jezičke zajednice „otvara osjetljiva identitetska pitanja“ ili „produbljuje podjele“ jeste sasvim neodrživ i neutemeljen. Ravnopravnost, poštovanje prava, institucionalno i normativno priznanje su temelji društvene kohezije i put ka ispunjavanju evropskih demokratskih pravila.
Vaš je stav da se prijateljem Srba u Crnoj Gori ne može smatrati onaj ko ih gura ka opoziciji. Da li smatrate da je u ovom trenutku mnogo pragmatičniji i po srpski narod korisniji pristup Nove srpske demokratije i njenog lidera Andrije Mandića?
BOJOVIĆ: Ne bih se ovdje upuštao u analizu i poređenje političkih subjekata, to prepuštam političkim analitičarima i građanima. Ono što smatram principijelnim, pragmatičnim i političkim realnim i važnim, jeste da Srbi u Crnoj Gori moraju biti dio sistema odlučivanja kako bi mogli da utiču na rješavanje svojih ključnih pitanja. Svako ko zastupa takav pristup, bez obzira na partijsku pripadnost, djeluje u pravcu koji smatram racionalnim i politički odgovornim.
Da li biste prihvatili poziv da budete član Nove srpske demokratije ili neke druge stranke prosrpskog političkog korpusa?
BOJOVIĆ: U narednom periodu djelovaću kao nezavisni poslanik i u ovom trenutku ne razmišljam o pristupanju drugim političkim partijama. Iz ove pozicije želim pažljivo da sagledam političku scenu i, prije svega, da ostvarim još veću komunikaciju sa građanima. Kao nezavisni poslanik formalno ne pripadam ni vlasti ni opoziciji, što mi daje određenu autonomiju i korisnu analitičku distancu.
Nekoliko medija u Crnoj Gori, bliskih Vašoj bivšoj partiji, par dana nakon Vaše ostavke objavilo je tekstove u kojima navodi kako ste „promijenili ploču“, jer ste prije nekoliko godina i sami bili protivnik izgradnje kolektora. Da li na ovo gledate kao na svojevrsnu osvetu i atak na Vas nakon, kako ste rekli, teške odluke?
BOJOVIĆ: Takve interpretacije doživljavam kao dio političke polemike, ali i kao pokušaj da se moja pozicija pojednostavi i predstavi na način koji ne odgovara činjenicama. Moji stavovi o zaštiti životne sredine i infrastrukturnim projektima su dosljedni i nepromijenjeni. Uvijek sam za sistemska, stručno utemeljena i dugoročno održiva rješenja.
Moje protivljenje izgradnji kolektora na lokaciji Landža u Danilovgradu nije bilo protivljenje postrojenju kao takvom, već je bilo zasnovano na stručnim analizama. U nalazu stručne komisije, formirane od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, utvrđeno je da nije izabrana adekvatna lokacija za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Razlozi su bili jasni, ta lokacija nije obuhvatala sve otpadne vode iz šire regije, uključujući značajne izvore poput Spuža, a predloženi koncept bi imao samo djelimičan efekat, bez mogućnosti da trajno uredi pitanje otpadnih voda u Bjelopavlićkoj ravnici. I stručne ocjene Agencije za zaštitu životne sredine ukazivale su da postrojenje treba izmjestiti na lokaciju koja može obuhvatiti više izvora otpadnih voda, te da predloženo rješenje nije bilo ni optimalno ni sveobuhvatno.
Sličan stav dijelili su i ekološki aktivisti, što dodatno potvrđuje da se radilo o stručnom, a ne političkom sporu. Zato je važno naglasiti da moja pozicija, kada je riječ o postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda, nije promijenjena. Jasno je da se takva postrojenja moraju graditi u svakoj opštini, ali isključivo uz puno uvažavanje stručnih kriterijuma, ekološke prihvatljivosti i funkcionalne i tehnološke efikasnosti, što u konkretnom slučaju u Danilovgradu nije bilo ispunjeno. U tom smislu, ne postoji nikakav zaokret u mojim stavovima, već naprotiv kontinuirano zalaganje za rješenja koja štite i životnu sredinu i zdravlje građana, na osnovu stručnih analiza, a ne političkih pojednostavljivanja.
Rekli ste nedavno da pitanje izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika nije nikakav hir i da to treba riješiti prije učlanjenja u Evropsku uniju. Ipak, premijer i dobar dio Vlade insistiraju da se to pitanje ostavi po strani i da je evropska agenda mnogo važnija. Da li se onda ipak može govoriti o hiru, ako insistirate na nečemu što može zakomplikovati političku situaciju, a samim tim i usporiti evropski put zemlje?
BOJOVIĆ: Ne, u ovom slučaju se ni na koji način ne može govoriti o hiru. Naprotiv, Crnoj Gori je danas nasušno potrebno istinsko društveno pomirenje između srpskog i crnogorskog identitetskog korpusa. Podjele koje i dalje opterećuju naše društvo nijesu nastale spontano, niti iz takozvanih patriotskih ili ideoloških razloga, već su decenijama svjesno podsticane iz čisto pragmatičnih i, rekao bih, lukrativnih motiva, a kako bi se kroz podjele lakše održavala politička kontrola i sprovodila ekonomska pohara države.
Te vještački proizvedene podjele među ljudima, koji su u stvarnom životu braća, sestre, rodbina, kumovi i prijatelji, moraju se prevazilaziti, kako bi se društvo konačno moglo okrenuti suštinskim pitanjima, poput kvaliteta života građana, ekonomske stabilnosti i institucionalne pravde. Jedan od ključnih preduslova tog pomirenja jeste i rješavanje pitanja statusa srpskog jezika. Paradoksalno je i pravno neprihvatljivo da najzastupljeniji jezik u jednoj državi nema status službenog jezika. Takav presedan ne poznaje međunarodna pravna praksa i on ne predstavlja pitanje političke volje ili hira, već pitanje borbe protiv diskriminacije i zaštite ugroženih prava. Upravo na to nas obavezuju evropski pravni standardi i Evropska konvencija o ljudskim pravima. Zato insistiranje na rješavanju pitanja srpskog jezika nije prepreka evropskom putu, već njegov sastavni dio. Evropska agenda ne traži od država kandidata da zatvaraju oči pred diskriminacijom, već da je otklanjaju. A teško je zamisliti ozbiljniji oblik diskriminacije od one koja pogađa najveću jezičku zajednicu u zemlji.
Odluka Dragana Bojovića nije nikakvo iznenađenje za članove Glavnog odbora partije, poručio je lider DNP-a Milan Knežević. Znači li to da je već duže vrijeme među vama tinjao sukob?
BOJOVIĆ: Ne bih to nazvao sukobom. Uostalom, razlike ne vode nužno u sukobljavanje. Kao što sam i kazao, riječ je o razlikama u političkoj procjeni koje su postojale izvjesno vrijeme i koje su vremenom postale jasnije. Do odluke nije došlo preko noći, već nakon ozbiljnog preispitivanja. Smatrao sam da je zrelije i korektnije da te razlike, kada već postoje, razriješim svojim napuštanjem partije, a ne kroz unutrašnje konfrontacije.
Knežević je, gostujući u jednoj TV emisiji, postavio pitanje i da li ćete se vratiti u DNP ako na kraju ta partija izađe kao pobjednik i usvoje se njeni zahtjevi. Dodao je i da će morati održati sjednicu organa predsjedništva da odluče da li bi Vas primili nazad. Da li biste bili spremni da se vratite?
BOJOVIĆ: O tome je u ovom trenutku suvišno govoriti. Politika za mene nije stvar ličnih kalkulacija, već odgovornosti. Moja odluka je donesena u konkretnom političkom kontekstu i iz konkretnih razloga. Budućnost će, kao i uvijek, zavisiti od okolnosti i političkih procesa, ali uz sve uvažavanje Demokratske narodne partije, ne razmišljam o povratku.&nbsp;
Vaša supruga je takođe neko ko je ostavio značajan trag na crnogorskoj političkoj sceni, doduše kao nestranačka ličnost. Da li potencijalno razmišljate u pravcu osnivanja partije u kojoj bi i njeno iskustvo predstavljalo važan politički kapital?
BOJOVIĆ: Važno mi je da politiku ne posmatramo kroz prizmu ličnih odnosa. Moja supruga je, nezavisno od mene, kao ljekar i nestranačka ličnost započela svoj politički angažman koji, čini mi se, obavlja na krajnje principijelan i odgovoran način. A to su potvrdili i njen rad kao ministarke zdravlja i rezultati podgoričkih izbora, redovnih 2022. i vanrednih 2024. godine, na kojima je kao nositeljka liste ostvarila još bolji procenat. Podrazumijeva se da ona za svoj angažman ima moju punu ličnu i profesionalnu podršku. Nema razloga da žurimo u prognozama i razgovorima o budućim formama političkog djelovanja. Za sada, kao nezavisni poslanik, želim pažljivo da oslušnem glas građana.

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Stanari jedne zgrade u podgoričkom naselju Blok V najavili su da će narednih dana predati peticiju policiji i tužilaštvu, zahtijevajući hitnu i efikasnu reakciju državnih organa kako bi bili zaštićeni od, kako navode, višegodišnjeg nasilnog ponašanja jednog sugrađanina, piše Portal RTCG.
Povod za ovu inicijativu je napad koji se dogodio 24. decembra prošle godine, kada je osumnjičeni, prema navodima stanara, ušao u stan na trgu Nikole Kovačevića u kojem su se nalazile dvije ženske osobe i nožem povrijedio jednu od njih u predjelu vitalnih organa. Druga žena je, usljed pretrpljenog šoka, zadobila amneziju, što je, kako tvrde stanari, potvrđeno medicinskom dokumentacijom.
Stanari ističu da su posebno uznemireni odlukom Višeg državnog tužilaštva u Podgorici da ovaj događaj ne kvalifikuje kao pokušaj ubistva, već kao krivično djelo nasilničkog ponašanja, nakon čega je predmet proslijeđen Osnovnom državnom tužilaštvu.
- Iako je ženi nanio povrede nožem u predjelu vitalnih organa i oborio je na pod, tužilaštvo je ocijenilo da se radi samo o nasilničkom ponašanju. Posebno zabrinjava činjenica da je kod sebe imao dva noža i da je prijetio da će pobiti cijelu porodicu - navode stanari.
Kako tvrde, riječ je o osobi koja je, prema njihovim saznanjima, ranije više puta osuđivana za teška krivična djela, zbog čega se, kako kažu, već godinama osjećaju ugroženo. Dodaju da su policiju u više navrata upozoravali na prijetnje i dostavljali dokaze da se ta osoba kreće naoružana.
Iz Uprave policije Portalu RTCG saopšteno je da im je događaj prijavljen i da su postupali u skladu sa zakonom, te da su preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti. Za dalja pitanja, kako su naveli, nadležno je tužilaštvo.
Podgoričko tužilaštvo, međutim, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja Portala RTCG, iako su upućena u petak.
Stanari najavljuju da je u toku prikupljanje potpisa za peticiju, a ukoliko njihovi zahtjevi ne budu uvaženi, poručuju da će organizovati protest.
- Očigledno je da se ne osjećamo bezbjedno u sopstvenim stanovima. Ako institucije ne reaguju, bićemo prinuđeni da nezadovoljstvo iskažemo na protestu - poručuju stanari, uz ocjenu da prostor za adekvatnije djelovanje ima i Centar za socijalni rad.
Oni ističu da je njihova situacija, kako kažu, „javna tajna“ u Podgorici, te da to dodatno obavezuje nadležne institucije da reaguju efikasno i odlučno.
- Nevjerovatno je da se ovakve stvari dešavaju u Crnoj Gori, u trenutku kada bi država uskoro trebalo da zatvori pregovore sa Evropskom unijom - zaključuju stanari Bloka V.

Mugoša: Pozivam kompaniju MTEL da u imenu Sportskog centra ostane Morača

Tagovi

Podstanarstvo u Crnoj Gori traži sistemsko rješenje, a ne privremene mjere

Mandić: Crnogorci nijesu nikad plivali u januaru, a o čemu se radi najbolje govori poj poslije plivanja posvećen zlikovcima i koljačima

Bojović: Crnoj Gori nasušno potrebno pomirenje crnogorskog i srpskog korpusa

Peticija i protest u najavi: Stanari Bloka V traže veću zaštitu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO