Mikić u DRV: Vlada Krivokapića nije formirana u Ostrogu, Mandić i Knežević bili protiv da bude premijer

Vlada Zdravka Krivokapića nije formirana u Ostrogu. Milan Knežević i Andrija Mandić su bili protiv da Krivokapić bude mandatar, kazao je u Drugačijoj radio vezi na Anteni M poslanik GP URA Zoran Mikić.

Mikić je govorio i o navodima da je Vlada Zdravka Krivokapića formirana na sastanku koji je održan u manastiru Manastiru Ostrog. Prema njegovim riječima na tom sastanku Vlada nije formirana.

- Tamo je došlo do sukoba između Zdravka Krivokapića i dijela lidera Demokratskog fronta. To je bio jedan od najčudnijih sastanaka kojima sam prisustvovao, jer nije bilo stvarnih pregovora - kazao je Mikić.

Prema njegovim riječima, tadašnji lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević u jednom trenutku su osporili kandidaturu Krivokapića za mandatara.

- Taj sastanak je praktično prekinut nakon sukoba oko toga da li Krivokapić ima povjerenje koalicije. Tek kasnije, pod pritiskom javnosti i Crkve, došlo je do toga da Milan Knežević u Skupštini predloži Krivokapića za mandatara - naveo je Mikić.

Govoreći o periodu nakon izbora 2020., naveo je da su u GP URA brzo zaključili da određene odluke tadašnje vlasti nijesu u interesu države.

- To se najbolje vidjelo kroz Vladu koju je vodio Zdravko Krivokapić. Kada smo bili sigurni da ta Vlada počinje da donosi loše odluke po državne interese Crne Gore, mi smo je srušili u parlamentu - rekao je Mikić.

Crkvena imovina upisana na SPC mnogo ranije nego što je URA i postojala kao politički subjekt

Ono što je obilježilo Vladu URE na čijem čelu je bio premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, kojim je sva crkvena imovina u Crnoj Gori prepisana crkvi druge države.

Mikić u našoj emisiji kaže da je kao poslanik u Skupštini Crne Gore uputio zvaničan dopis Upravi za nekretnine tražeći precizne podatke o upisu vjerskih objekata u listove nepokretnosti.

- Tražio sam da mi se dostavi tačan datum upisa vjerskih objekata u listove nepokretnosti – kako Srpske pravoslavne crkve, tako i katoličke i islamske zajednice. Napravio sam tabelu i taksativno naveo sve vjerske objekte kako bi se izbjeglo da se izostavi odgovor - kazao je Mikić.

- Odgovorno tvrdim da je najveći dio tih upisa nastao mnogo ranije nego što je URA i postojala kao politički subjekt. Važno mi je da se to razjasni i da javnost dobije tačne informacije - rekao je Mikić.

On je dodao da očekuje odgovor institucije i da će sve podatke učiniti javnim.

Ministar i direktor UP imaju ovlašćenja kakva stalno upoređujemo sa periodom kada su ljudi slati na Goli otok

Komentarišući izjavu lidera GP URA Dritana Abazovića koji je u petak, prilikom glasanja o izmjenama zakona o MUP-u i ANB-u kazao da se Crna Gora pretvara u “policijsku državu”, te da se sve raspada, naš sagovornik poručuje da u URI slično vide tu situaciju kao i predsjednik njihove partije.

Prema njegovim riječima, zakoni u formatu u kojem su predloženi nijesu trebali da budu usvojeni, jer daju, kako navodi, „nevjerovatna ovlašćenja“ čelnicima institucija, prije svega Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore i direktora Uprave policije.

- Kroz komisije koje oni formiraju može se, praktično, vršiti od političkih do drugih progona kroz Ministarstvo unutrašnjih poslova – ostavljati ljude bez posla, oduzimati policijska zvanja i raspoređivati ljude po sistemu koji njima odgovara, bez posljedica - kazao je Mikić.

On je dodao da u sektoru bezbjednosti vjerovatno postoje pojedinci koji bi trebalo da budu procesuirani ili udaljeni iz službe, te da su protiv nekih od njih pokrenuti postupci i podignute optužnice.

- Ali ne možemo zbog nekoliko lica, ili u najboljem slučaju nekoliko desetina lica, prilagođavati zakon i stvarati mehanizam u kojem ministar unutrašnjih poslova i direktor Uprave policije imaju ovlašćenja kakva stalno upoređujemo sa periodom kada su ljudi slati na Goli otok - kazao je Mikić.

Sad da se dese izbori ne bi mogli da ih održimo, nemamo CIK u punom kapacitetu

Prema njegovim riječima, stanje u institucijama pokazuje ozbiljne probleme u funkcionisanju sistema.

- Činjenica je da se u Crnoj Gori sve raspada. Recimo, mi u ovom trenutku imamo situaciju da se u državi ne mogu organizovati izbori. Da sjutra Vlada podnese ostavku i da treba da se sprovedu izbori, mi nemamo centralnu izbornu komisiju u punom kapacitetu. Centralna izborna komisija koja je predviđena izmjenama zakona do danas nije formirana - naveo je Mikić.

Na kontataciju da vlast i pored brojnih kritika uvijek odgovara isto “Ako je tako loše, kako to da Brisel toliko hvali Crnu Goru”, Mikić ističe da ova većina pod plaštom EU integracija provlači zakone koji su sporni.

On smatra da se vlast poziva na zatvaranje pregovaračkih poglavlja i napredak prema Evropskoj uniji kad god želi da opravda određene poteze.

On smatra da Vlada ne reaguje adekvatno ni na probleme u drugim oblastima.

- Gdje god zagrebete neku sferu društva – obrazovanje, socijalnu politiku, zdravstvo ili ekonomiju – vidjećete da stvari nijesu dobre i da Vlada ne reaguje adekvatno - kazao je Mikić.

Mikić je naveo da su globalni geopolitički procesi značajno promijenjeni posljednjih godina, te da zbog tih okolnosti evropske institucije su danas spremnije da određene probleme u državama kandidatima posmatraju fleksibilnije nego ranije.

- Brisel nije svjestan u šta će se pretvoriti primjena ovog zakona - naglašava Mikić.

On je kazao i da URA još nije donijela konačnu odluku o načinu političkog djelovanja u parlamentu u narednom periodu, nakon usvajanja spornih izmjena zakona o MUP-u i ANB-u.

- Kolege iz DPS-a podnose ostavke u određenima odborima, prije svega u odboru za izbornu reformu, što znači da mi ne možemo mijenjati ni birački spisak, ni zakon o izboru odbornika i poslanika, ni određene pravno proceduralne stvari koje utiču na izborni proces. Čini mi se da smo sada, našim konstruktivnim djelovanjem, došli u jednu situaciju gdje ako nastavimo da budemo konstruktivni, možda dajemo legitimitet vlasti za ovo što radi, a s druge strane ako odemo u neku vrstu, političkog radikalizma, ostavili smo stvari ovakve kakve jesu. Dobićemo izborni proces koji je upitani bez CIK-a i sa ovakvim biračkim spiskom pitanje je da li će naredni izbori biti slobodni - smatra Mikić.

Smatra da je opozicija bila proaktivna i da su oko državnih interesa I EU integracija Crne Gore uvijek bili složni.

Nakon što je predsjednik Jakov Milatović vratio izmjene zakona o MUP-u na ponovno glasanje, Mikić je mišljenja da će i pored toga ishod biti isti:

- Odbijanje amandmana doskorašenjem poslaniku PES-a Miodragu Lakoviću od strane njegovih doskorašnjih partijskih kolega, pokazuje da PES uporno bježi od odgovoronosti - smatra Mikić.

Odluka URE 2020. bila ispravna

Na pitanje koliko je za ovakvu situaciju odgovorna URA, koja je 2020. ušla u koaliciju dominantno sa današnjim činiocima vlasti, Mikić kaže da se od 2020. pokušava sve staviti na teret GP URA – i ono za šta su, kako kaže, krivi i ono za šta definitivno nijesu. 

- Moj subjektivni osjećaj je da postoji naša odgovornost jer smo dobili zamjene, a ne promjene. Pored svega smatram da je naša odluka avgusta 2020. bila dobra - kazao je Mikić.

Na narednim izborima bolje nastupiti u više kolona nego na jednoj zajedničkoj listi

Mikić kazao je da ta partija planira da u narednom periodu pokuša da objedini različite građanske inicijative, liste i pojedince kako bi ponudila političku platformu za predstojeće izbore u Crnoj Gori.

- Naša želja je da pokušamo da objedinimo određene građanske liste, inicijative i stručne pojedince i da ponudimo platformu za naredne izbore - rekao je Mikić.

Govoreći o političkoj strategiji, Mikić smatra da je na izborima bolje nastupiti u više kolona nego na jednoj zajedničkoj listi.

- I 2020. godine smo smatrali da je bolje da opozicija ide u više kolona kako bi došlo do promjena. I sada mislim da je bolje da postoji šira ponuda kako bi se motivisao veći broj birača da izađe na izbore - kazao je Mikić.