Kovačević: "Otpriznavanje" Kosova u Zeti služi mobilizaciji birača, nije ni postojala namjera da deklaracija proizvede poljedice u praksi

Programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević kazala je usvajanje Deklaracije o poništenju priznanja Kosova na teritoriji Opštine Zeta ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo, jer međunarodno priznanje država i vođenje spoljne politike nijesu u nadležnosti opština. 

- Opština nema autoritet da donese takvu odluku. U pravnom smislu to nema nikakvog efekta, naročito kad pogledate samu Deklaraciju, makar ono što je bilo objavljeno u medijima. To poništenje je sadržano samo u naslovu, u sadržaju su samo neka opšta mjesta, ne izgleda ni da je postojala namjera da ona proizvede neke posljedice u praksi. Simbolički i politički, naravno, ima značenje, a to je pokušaj da se oduzme legitimitet politici Crne Gore i da se kroz neke druge forume ospori legitimitet odluci Crne Gore da ima dobrosusjedske odnose sa Kosovom kao sa drugom nezavisnom državom - rekla je Kovačević u informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E.

Ona je konstatovala da se ulazi u posljednju godinu mandata aktuelne Vlade, pa je očekivano da se aktiviraju svi učesnici političkog života, a Deklaracija o poništenju priznanja Kosova koju je inicirala Demokratska narodna partije (DNP) je, kako kaže, jedan od načina da se mobiliše biračko tijelo.

Kovačević smatra i da nije izgledno da se slična inicijativa nađe pred poslanicima u crnogorskom parlamentu, ali da je vrlo moguće da bude usvojena u dijelu crnogorskih opština gdje postoji takva politička većina. 

- Zaista mislim da nije realno očekivati da se ta politika promijeni na državnom nivou u crnogorskom zakonodavnom domu. Crna Gora je članica NATO-a,najprogresivniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i priznanje Kosova je sastavni dio crnogorske spoljne politike skoro 20 godina. Dobrosusjedski odnosi su dio naše vanjske politike na osnovu koje smo mi stekli dosta poena u ovim integracionim procesima, nama je odnos prema susjedima igrao vrlo značajnu ulogu i kad smo postajali članica NATO i vrlo značajnu ulogu i danas kad se krećemo prema Evropskoj uniji. Imajući u vidu i heterogenost većine i heterogenost političke scene ne mislim da je realno da postoji većina koja bi danas mogla na državnom nivou da donese i sprovede takvu odluku”- istakla je Kovačević.

Trenutak za refleksiju

Jubilej 20 godina od obnove nezavisnosti se dočekuje, cijeni Kovačević, u stanju duboke političke polarizacije. Jedni su, smatra ona, opravdano euforični zbog pozitivnog momenta u evropskim integracijama.

Sa druge strane, dodaje ona, su krajnje kritični stavovi koji osvjetljavaju činjenice o slabim institucijama i malo napretka u određenim ključnim reformama.

- Godišnjice su momenti za slavlja, ali već je prošlo 20 godina i to je možda momenat za refleksiju, za razmišljanje, za neku procjenu šta je urađeno dobro, a šta nije, šta moramo uraditi u narednom periodu - ocijenila je ona.

U CDT-u će upravo to raditi narednih dana. Ideja je, kaže Kovačević, da okupe ljude iz različitih oblasti kroz pisane dokumente, ali i kroz razgovore u okviru digitalne konferencije koju organizuju ove sedmice.

- Da porazgovaramo i o evropskim integracijama, da se vratimo i na 21. maj 2006. godine, ali da ispričamo priču u trajanju od 20 godina i šta smo uradili u oblasti vladavine prava, pravde, pravosuđa, šta smo uradili na demokratizaciji društva i unapređenju političkog sistema, koliko smo danas otvoreno i građansko društvo iz Ustava Crne Gore, koliko smo zaista učinili dobrih, a koliko loših stvari, gdje je naša ekonomija, koje odgovore imamo u oblasti ljudi, demografske politike, s čim ulazimo i u tu novu dekadu u kojoj će Crna Gora, nadamo se, biti članica Evropske unije - naglasila je Kovačević.

Smatra da je potrebna refleksija kojom bi se ispravile napravljene greške i kako da se, naglašava ona, učine stvari boljima. Civilno društvo je sve vrijeme, podsjeća ona, zagovaralo i vjerovalo u evropske integracije. 

EU nikad spremnija

Ukazivali su, podsjeća ona, na transformativni efekat evropskih integracija koji bi transformisao crnogorsko društvo u ono koje ispunjava evropske standarde i vrijednosti. Dodaje i da istraživanja ukazuju na želju većine građana i političkih subjekata da Crna Gora bude članica EU.

- Samo članstvo nije cilj, nego način da mi dođemo do tih standarda i vrijednosti kvaliteta života. Iz današnje perspektive, kad bi se spremnost ocjenjivala na testu znanja, na ispitu spremnosti, ne mogu reći da je Crna Gora spremna u svim oblastima, ali za ove kojima se CDT bavi i o kojima ja nešto znam, Crna Gora ne bi mogla da položi taj test, jer u oblasti funkcionisanja demokratskih institucija, vladavine prava, funkcionalnih institucija koje štite demokratiju i ljudska prava mi nijesmo spremni. Međutim, posrijedi srećom nije test, nego je sticaj kompleksnih okolnosti u kojima ima više od pitanja "je li Crna Gora spremna”. Prvo i osnovno je i ono čemu mi težimo, je li Evropska unija spremna. Evropska unija nikad nije bila spremnija i to nam sve pokazuje - ocijenila je Kovačević.

Podsjeća i da sa članstvom u EU ne dolaze samo privilegije i prava, već i obaveze, što znači, napominje Kovačević, da će crnogorske institucije morati biti znatno jače da bi se kvalitetno ispunjavale predstojeće obaveze.

Vjeruje da građani shvataju kakvi bi trebalo da budu benefiti po njih od integracija i samog članstva, kojih još nema na vidiku zato što, kako kaže, ,,spektakularne promjene” koje se dočekuju hvalospjevima ne mijenjaju ništa ništa za građane.

- Na izbornoj reformi smo, na primjer, potrošili puno truda i rada, učešća i godina i godina, ali građani nijesu još osjetili nijedan efekat ove parcijalne reforme koja je slavljena. Osjetile su ga političke partije koje dobijaju više sredstava iz budžeta. Osjetile su i tu povoljnost održavanja izbora lokalnih u jednom danu. Još nije formirana nezavisna izborna administracija i građani će tek možda u nekom narednom periodu osjetiti benefite - zaključila je Kovačević.