IA: Građani i dalje ne znaju o čemu je Vlada odlučivala 37 puta

Institut alternativa zatražio je od Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da pokrene nadzor nad Generalnim sekretarijatom Vlade zbog neobjavljivanja cjelovitih dnevnih redova sjednica. Od početka primjene novog Zakona o slobodnom pristupu informacijama u julu do 24. septembra evidentirano je 37 tačaka dnevnog reda čiji nazivi nijesu objavljeni, već su označene samo kao „INTERNO“.

Zahtjev je simbolično upućen 28. septembra, na Međunarodni dan prava javnosti da zna.

Iz Instituta alternativa podsjećaju da novi zakon izričito propisuje objavljivanje naziva tačaka dnevnog reda i kada se o njima raspravlja iza zatvorenih vrata.

Međutim, kako navode, javnost umjesto tih informacija i dalje dobija samo oznaku „INTERNO“.

Od početka primjene zakona u julu do 24. septembra, Institut je na šest redovnih sjednica Vlade evidentirao 24 takve tačke, dok je na šest telefonskih sjednica zabilježeno još 13.

– Iz objavljenih dnevnih redova građani ne mogu saznati ni na koja se pitanja te tačke odnose – poručuju iz Instituta.

Institut alternativa navodi da je Generalni sekretarijat Vlade na ovu obavezu upozoren još 10. jula, ali da je praksa nastavljena.

Na sjednici održanoj 30. jula evidentirano je sedam tačaka bez naziva, dok ih je najviše – osam – bilo na 139. sjednici Vlade, održanoj 24. septembra.

Među telefonskim sjednicama najviše takvih slučajeva zabilježeno je 28. avgusta, kada su četiri tačke objavljene isključivo pod oznakom „INTERNO“.

Novi Zakon o slobodnom pristupu informacijama stupio je na snagu u januaru, a njegova primjena počela je u julu, nakon šestomjesečnog perioda.

Iz Instituta ističu da zakon propisuje da institucije same objavljuju vrijeme i mjesto održavanja sjednica, cjelovite dnevne redove i njihove dopune, nazive tačaka iz dijela sjednice zatvorenog za javnost, kao i informacije o mogućnostima praćenja rada.

Te informacije, kako navode, moraju biti lako dostupne na internet stranicama institucija i objavljene u roku od osam dana od njihovog sačinjavanja ili donošenja.

Posebno naglašavaju da se zaštita tajnih podataka odnosi na sadržinu materijala, ali ne nužno i na samo postojanje tačke dnevnog reda.

– Povjerljivost materijala ne opravdava automatsko izostavljanje naziva tačke – poručuju iz Instituta alternativa.

Prema njihovom tumačenju, čak i kada bi sam naziv u izuzetnom slučaju sadržao tajni podatak, moguće je koristiti neutralno formulisan naziv koji bi javnosti makar ukazao na predmet odlučivanja.

Oznaka „INTERNO“, koja se koristi bez dodatnog objašnjenja, prema njihovom mišljenju, ne ispunjava taj standard.

Od Agencije je zatraženo da pregleda dnevne redove i liste dokumenata sa sjednica održanih od početka primjene novog zakona i, ukoliko utvrdi nepravilnosti, naloži Generalnom sekretarijatu objavljivanje cjelovitih dnevnih redova.

Zahtjev obuhvata i dopunu ranije objavljenih lista dokumenata i saopštenja, kako bi građani naknadno mogli da vide koje su teme bile na dnevnom redu Vlade, a ostale su skrivene iza oznake „INTERNO“.

Institut alternativa traži i da Agencija objavi zapisnik o izvršenom nadzoru, razmotri eventualne mjere zbog mogućeg prekršaja i obavijesti ih o ishodu postupka.

– Primjena novog zakona mora biti vidljiva u informacijama koje su građanima dostupne. Javnost mora znati kojim se pitanjima Vlada bavi kako bi mogla da prati i kontroliše njen rad – poručili su iz Instituta alternativa.