Huter: Crnoj Gori nije potreban „srpski odgovor“, već evropski dogovor; Mi smo opozicija vama a vi ste opozicija državi

Poslanici Skupštine Crne Gore nastavili su danas raspravu o Predlogu za promjenu Ustava, koji je Vlada uputila parlamentu. Za usvajanje ustavnih izmjena neophodna je dvotrećinska većina.

Predloženim izmjenama mijenja se sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok se drugi dio odnosi na ustavni položaj Centralne banke Crne Gore.

Podsjećamo, predstavnici opozicije prvog dana rasprave poručili su da je odgovor parlamentarne većine na njihovu platformu za prevazilaženje političke krize preduslov za dogovor o podršci ustavnim promjenama, naglašavajući da neće pristati na, kako su naveli, ucjene i etiketiranja.

Sa druge strane, predstavnici vladajuće većine poručili su da će se u ponedjeljak, kada je planirano glasanje, jasno pokazati koje političke partije iskreno podržavaju evropski put Crne Gore.

U nastavku rasprave poslanik DPS-a Oskar Huter ocijenio je da se u javnosti pokušava stvoriti pogrešna slika o evropskim vrijednostima.

– Na sceni je pokušaj da nas oni koji su se otvoreno deklarisali kao protivnici evropskog puta danas prozivaju za evropske vrijednosti. Oni koji su zaobilazili, ignorisali i otvoreno kršili Ustav sada sebe predstavljaju kao njegove najveće branioce – kazao je Huter.

Komentarišući izjave predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Huter je poručio da je paradoks da upravo on poziva druge da se izjasne jesu li Evropljani.

– Zamislite apsurda da Andrija Mandić poziva nekoga da se legitimiše da li je Evropljanin ili nije. Ima li veće ironije? Onda se dosjetio nove političke doktrine i najavio, kako je rekao, novi srpski odgovor. Iskustvo nas uči da se njegove najave uvijek svedu na prijetnje. Bilo bi dobro da građani znaju kakav odgovor i kome. Da li je to odgovor evropskoj budućnosti Crne Gore i njenom građanskom karakteru ili nas vraća u vrijeme pozivanja ratnih drugova da otkopavaju oružje? – rekao je Huter.

On je zaključio da Crnoj Gori nije potreban, kako je naveo, „srpski odgovor“, već evropski dogovor.

– Crnoj Gori nije potreban nikakav srpski, već evropski odgovor. Potreban nam je evropski, džentlmenski i ljudski dogovor, crnogorska riječ. Dogovor koji gradi zajedničku budućnost umjesto novih podjela. Samo takvi dogovori vode Crnu Goru ka evropskoj budućnosti – poručio je Huter.

Na Huterovo izlaganje reagovao je poslanik Nove srpske demokratije Vaso Obradović, ocjenjujući da je poslanik DPS-a „promašio temu“ rasprave o ustavnim promjenama.

– Tema nije Nova srpska demokratija ni Andrija Mandić. Bavite se vi svojim transformacijama i svojim avetima prošlosti, imate tu posla. Zašto na ovaj način raspravljate o predloženim izmjenama Ustava? Zato što je za vas proces donošenja odluka veoma težak, jer se radi o odgovornim ljudima – kazao je Obradović.

Odgovarajući na repliku, Huter je poručio da bi predstavnici NSD-a trebalo da pažnju usmjere na sopstvenu političku transformaciju.

– Možda nama, kako kažete, malo fali, ali vama za transformaciju fali mnogo. Za početak vas molim da se odreknete ratnih zločinaca i poraženih ideologija. To treba da pokažete kao primjer, a nijeste to uradili. Slavite nekakve lažne ratne heroje i tako nas vodite u Evropu? Manite se više kartela i zastava. Naša djeca žele da žive u znanju i ljubavi, a ne da nas vraćate podjelama. Manite se otkopavanja oružja. Ako ga otkopate, ponesite ga ministru unutrašnjih poslova pa ga prijavite, a ako nećete, čuvajte ga za crne dane kojima non-stop prijetite. Kažete da nas brinu rezultati, a nikakvih rezultata bez nas ne bi bilo. Mi smo opozicija vama, a vi ste opozicija državi – poručio je Huter.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević, je ustavne izmjene ocijenio kao pokušaj oživljavanja politike nekadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića.

– Ovo nijesu nikakve ustavne promjene, već vudu vradžbine parlamentarne većine,  okupljene oko glavnog Vrača sa Ribnice Johana Satlera, u pokušaju oživljavanja političkog zombija Ranka Krivokapića. Ovo je njegovo životno djelo – najantisrpskiji dokument u istoriji Crne Gore, u kojem nema srpskog jezika kao službenog, nema trobojke ni dvojnog državljanstva – kazao je Knežević.

On je ustvrdio da se ovim izmjenama, kako je rekao, ponovo udara na srpski narod, srpski jezik i Srpsku pravoslavnu crkvu, ocjenjujući da nije slučajno što se, dvije decenije nakon usvajanja Ustava, ponovo otvara pitanje njegovih promjena.

– Danas, dvadeset godina kasnije, parlamentarna većina pokušava da oživi tu politiku, iako nikada nije bilo više Srba na mjestima sa kojih se odlučuje – rekao je Knežević.

Dodao je i da su, prema njegovim riječima, srpskim političarima zabranjeni ulasci u pojedine susjedne države, dok premijer Milojko Spajić, kako je naveo, o tome ćuti.

Nezavisni poslanik Miodrag Laković, koji je ocijenio da se stav opozicije o ustavnim promjenama ne može posmatrati van šireg političkog konteksta.

– Prateći današnja izlaganja, neko ko ne poznaje političku genezu ovog trenutka mogao bi steći utisak da je opozicija obijesna i hirovita, da neće da glasa za ustavne promjene dok se ne završe određeni politički dogovori i da radi protiv evropskog interesa Crne Gore. Međutim, to nije stvarni kontekst – kazao je Laković.

Podsjetio je da je parlamentarna većina u martu usvojila dva zakonska rješenja uprkos upozorenjima stručne i međunarodne javnosti.

– Ova parlamentarna većina je u martu usvojila dva zakonska rješenja suprotno ne samo stavovima opozicije, već i pravničke ekspertize, nevladinog sektora koji se godinama bavi usklađenošću zakona sa Ustavom i ljudskim pravima, suprotno stavovima Agencije za sprečavanje korupcije, ali i zabrinutosti Evropskog parlamenta. Ti zakoni jesu usvojeni legalno, ali nijesu legitimni. Demonstrirali ste političku silu i jasno poručili da vas ne interesuje šta misle opozicija, nevladin sektor, pa čak ni Evropski parlament – rekao je Laković.

- Usvojili ste zakone unilateralnom odlukom, što je legalno, ali nije legitimno. To ste uradili jer vam se tako može. I u javnosti ste demonstrirali stav da vas ne interesuju stavovi opozicije, jer imate dovoljno glasova da usvajate zakone. A kako ste evoluirali u tako negativnom pravcu? Prije samo pola godine, prvi među vama i nama, predsjednik Skupštine, je kazao da je spreman da nosi predstavnike opozicije u EU, rizikovali ste diskus herniju, povredu karlice… Nije vas bilo briga za posljedice, takva je bila vaša eurofanatičnost. Šta se promijenilo od toga trenutka, od spremnosti da nosite nekog, da niste spremni da razgovarate sa opozicijom. Niste spremni za razgovor jer ste skloni samo razgovorima kada se dogovarate između sebe i kada dogovoarate pozicije - kazo je Laković.

Poslanica DPS-a Zoja Bojanić Lalović poručila je da evropske integracije nijesu samo politički cilj, već pitanje vrijednosti koje je Crna Gora, kako je ocijenila, baštinila kroz svoju istoriju.

– Ulazak u Evropsku uniju prije svega podrazumijeva poštovanje evropskih vrijednosti. Crna Gora nije kandidat za članstvo zato što tek želi da postane evropska država, već zato što je oduvijek bila opredijeljena za evropske vrijednosti poput slobode, antifašizma, časti i vladavine prava – kazala je Bojanić Lalović.

Ona je istakla da evropski identitet Crne Gore ima duboke istorijske korijene.

– To je posebnost Crne Gore još od vremena Ivana Crnojevića, koji je birao državu, njenu slobodu i evropski put. Upravo zato evropske vrijednosti nijesu nešto što danas usvajamo, već nešto što je dio našeg istorijskog identiteta – poručila je Bojanić Lalović.

Dodala je i da su sada upravo obrazovne ustanove terenii za ideološka prepucavanja.

- Imamo  slučaj učiteljice, koja je od učenika tražila da crtaju štrumpfove na – trobojci. Strašno. Zatim je ta ista učiteljica za vrijeme korone u Viber grupi pozvala učenike da idu na moleban. Nije baš prosvjetiteljski - kazala je Bojanić-Lalović.

Poslanica DPS-a Nela Savković Vukčević ocijenila je da je paradoksalno što se opozicija optužuje za navodno usporavanje evropskog puta, iako, kako je kazala, insistira upravo na principima koje zagovara Evropska unija.

– Postavlja se pitanje da li je u duhu evropskih vrijednosti da se opozicija optužuje zato što istrajava na principima koji potvrđuju te vrijednosti, od strane vlasti koja donosi zakone sasvim suprotne evropskim standardima. Pritom, opozicija je u potpunosti saglasna sa ocjenama sadržanim u izvještaju Evropske komisije – kazala je Savković Vukčević.

Ona je podsjetila da je opozicija od početka upozoravala na sporne zakone koji se odnose na Agenciju za nacionalnu bezbjednost i unutrašnje poslove.

– Znali smo da su zakoni o ANB-u i unutrašnjim poslovima nešto što se ne bi moglo naći ni u jednoj državi Evropske unije. Istovremeno, javnosti je bilo predstavljano da se bez njihovog usvajanja ne može zatvoriti Poglavlje 24, što se na kraju pokazalo kao netačno – poručila je Savković Vukčević.

Dodaa je da je vladajuća većina, pomjerajući stalno granicu izazova I provokacija, na svaki način nastojala da stopira evropski put.

Potpredsjednik Skupštine i poslanik Albanskog foruma Nikola Camaj ocijenio je da predložene izmjene Ustava predstavljaju jedan od najvažnijih koraka u nastavku evropskih integracija Crne Gore i odgovor na preporuke Venecijanske komisije.

– Ove izmjene nijesu rezultat političkog interesa ni vlasti ni opozicije, već proizlaze iz obaveza koje je Crna Gora preuzela u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom – kazao je Camaj.

On je poručio da će poslanici Albanskog foruma podržati ustavne izmjene, pozivajući i ostale kolege u parlamentu da glasaju za predložena rješenja.

– Albanski forum će glasati za izmjene Ustava, jer vjerujemo da je riječ o važnom iskoraku na evropskom putu Crne Gore. Pozivam i ostale poslanike da učine isto – rekao je Camaj. 

Poslanik Pokreta Evropa sad Tonći Janović poručio je da ne vidi nijedan opravdan razlog da partije koje se zalažu za evropski put Crne Gore ne podrže predložene ustavne izmjene.

– Ne vidim apsolutno nijedan razlog da bilo ko ko se predstavlja kao proevropska partija bude prepreka ovom procesu. Ne smijemo dozvoliti da ustavne promjene budu kamen spoticanja na samom kraju našeg evropskog puta – kazao je Janović.

On je naglasio da predložene izmjene nijesu pitanje identiteta, državnih simbola ili novih podjela u društvu.

– Ove ustavne promjene nijesu pitanje identiteta, zastave, himne niti bilo kakvih podjela. One ne mijenjaju karakter ove države, već idu u pravcu jačanja institucija i ispunjavanja svih standarda koje Crna Gora treba da dostigne na putu ka Evropskoj uniji – rekao je Janović.

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni poručio je da se rasprava o ustavnim promjenama ne može svesti samo na izmjene najvišeg pravnog akta, već da je ključno pitanje njegova dosljedna primjena.

– Danas ne raspravljamo samo o izmjenama Ustava, već i o tome da li smo do sada poštovali i primjenjivali Ustav. Naš najveći izazov je njegova dosljedna primjena. Više energije ulažemo u donošenje novih zakona nego u sprovođenje onih koje već imamo. Kada govorimo o pravima manjina, Ustav nije jednostavan i često imamo njegovu selektivnu primjenu – kazao je Čapuni.

On smatra da je suštinsko pitanje može li Crna Gora postati članica Evropske unije ukoliko postojeći zakoni i Ustav nijesu jednako primjenjivani prema svima.

Čapuni je podsjetio da, kako je naveo, ni prilikom zahtjeva albanske zajednice za usaglašavanje stavova o Sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima nijesu ispoštovane procedure koje je Skupština sama usvojila.

– Promjene Ustava ne smiju biti samo tehnički uslov za evropske integracije. Evropska unija nije samo zajednica propisa, već zajednica ravnopravnosti. Albanska zajednica nikada nije tražila ništa više od toga da se Ustav primjenjuje jednako prema svima. Cilj nije da mijenjamo Ustav zbog Brisela, već da Crna Gora postane država u kojoj se svaki član Ustava osjeća u životu svakog građanina – zaključio je Čapuni.

Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić ponovio je da je od dostavljanja platforme opozicije parlamentarnoj većini prošlo više od mjesec, a da odgovor još nije stigao.

– Prošlo je više od mjesec dana otkako smo uputili platformu vladajućoj većini, a do današnjeg dana nijesmo dobili nikakav odgovor. Mislim da je situacija potpuno jasna. Ako neko zarad dva kontroverzna zakona, koji pritom nijesu bili uslov za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, nije spreman da napravi nijedan ustupak, onda – malo polako. Kako hoćete – poručio je Anđušić.

On je ocijenio da opoziciji danas lekcije o evropskim vrijednostima drže oni koji su, kako je naveo, ranije bili protivnici ključnih državnih i evropskih opredjeljenja Crne Gore.

– Danas nas evropskim vrijednostima uče  oni koji su palili crnogorske zastave i čiji odbornici podržavaju inicijative za povlačenje priznanja Kosova i prozivaju nas da će se u ponedjeljak vidjeti ko je vjera a ko je nevjera– rekao je Anđušić.

Govoreći o evropskim integracijama, istakao je da je značajan dio posla urađen u prethodnim godinama.

– Veći doprinos ovom evropskom putu dao je predsjednik Odbora za evropske integracije Ivan Vuković nego ministarka za evropske poslove. Temelji pregovaračkog procesa i pregovaračkih poglavlja počivaju na iskoracima koje su napravili ljudi iz prethodnog sistema, koji su obavili najveći dio tog posla – kazao je Anđušić.