Đurašković: Na revizionizam ne smijemo odgovarati ćutanjem

Ctinje je kroz istoriju uvijek nosilo posebnu odgovornost, kao mjesto u kojem su se donosile ključne odluke za opstanak, slobodu i državnost Crne Gore, zbog čega nikada nije bilo nijemi posmatrač istorijskih procesa, već njihov aktivni nosilac. Ta uloga i danas podrazumijeva odgovornost, ne i teret, već obavezu da budemo dostojni onih koji su kroz vjekove branili slobodu, nezavisnost i antifašističke vrijednosti, kazao je u razgovoru za Pobjedu gradonačelnik prijestonice Cetinje Nikola Đurašković. On je poručio da očuvanje tog identiteta nije jednostavno, ali da je važnije nego ikada i da vrijednosti slavne prošlosti treba pretvarati u politiku koja gradi evropsku, građansku i demokratsku Crnu Goru.

Proteklih pet godina svjedočimo pokušajima preispitivanja istorijskih činjenica iz Drugog svjetskog rata. Smatrate li da su antifašističke tekovine 13. jula danas ozbiljnije ugrožene?ĐURAŠKOVIĆ: Smatram da su antifašističke tekovine 13. jula danas izloženije ozbiljnijim izazovima, jer se više ne osporavaju samo na marginama društva, već kroz pokušaje relativizacije u javnom i političkom prostoru. Sve češće svjedočimo prekrajanju istorije, izjednačavanju antifašista i njihovih protivnika, rehabilitaciji ideologija i pojedinaca koji su bili na pogrešnoj strani istorije i umanjivanju značaja Narodnooslobodilačke borbe.Za Crnu Goru i Cetinje 13. jul je temeljna vrijednost – spoj slobodarstva, državotvornosti i antifašizma. Njegova relativizacija mijenja vrijednosni sistem na kojem je izgrađena domovina, a društvo koje zaboravi žrtve fašizma rizikuje da izgubi moralni kompas. Zato institucije, obrazovni sistem i javni funkcioneri moraju štititi antifašističko nasljeđe.

Koliko je revizija istorije postala politički alat i kakve posljedice može imati po društvo koje je svoju slobodu i državnost gradilo na antifašističkoj borbi?

ĐURAŠKOVIĆ: Revizija istorije rijetko nastaje iz potrebe za preispitivanjem činjenica. Najčešće predstavlja politički alat kojim se pokušavaju oblikovati sadašnjost i budućnost, kroz prilagođavanje odnosa prema prošlosti dnevno-političkim interesima.Za Crnu Goru to nosi ozbiljne posljedice. Takvi procesi produbljuju podjele i stvaraju generacije sa iskrivljenom slikom sopstvene istorije. Društvo koje izgubi svijest o vrijednostima na kojima je izgradilo slobodu i državnost postaje podložnije manipulacijama i ideologijama koje dovode u pitanje njegov identitet i suverenitet. Zato revizionizmu ne smijemo odgovarati ćutanjem, već odbranom istorijskih činjenica, snažnim obrazovnim sistemom i institucijama koje će čuvati kulturu sjećanja, antifašističko nasljeđe i istorijsko dostojanstvo Crne Gore.

Cetinje je decenijama simbol crnogorske državnosti i antifašizma. Da li se danas osjeća dodatni teret zbog te uloge i koliko je teško sačuvati taj identitet?

ĐURAŠKOVIĆ: Cetinje je kroz istoriju uvijek nosilo posebnu odgovornost kao mjesto u kojem su nastajale ključne odluke za opstanak, slobodu i državnost Crne Gore. Naš grad nikada nije bio nijemi posmatrač istorijskih procesa, već njihov aktivni nosilac. Tu ulogu ne doživljavam kao teret, već kao obavezu da budemo dostojni onih koji su branili slobodu, nezavisnost i antifašističke vrijednosti. Sačuvati taj identitet nije jednostavno, ali je važnije nego ikada. To ne znači živjeti samo od slavne prošlosti, već njene vrijednosti pretvarati u odgovornu politiku koja gradi evropsku, građansku i demokratsku Crnu Goru. Vjerujem da će Cetinje ostati moralni i vrijednosni orijentir Crne Gore.

Koliko lokalna samouprava može učiniti da kultura sjećanja ostane živa među mladima koji sve manje o znaju o događajima iz NOB-a?

ĐURAŠKOVIĆ: Lokalna samouprava ne može sama riješiti sve izazove, ali može i mora biti aktivan čuvar kulture sjećanja. Na Cetinju to činimo obilježavanjem najvažnijih datuma i saradnjom sa organizacijama koje baštine tekovine antifašizma, poput SUBNORA Crne Gore.Mladi o tim događajima ne treba da uče samo iz udžbenika, već da kroz institucije kulture, javne manifestacije i dijalog razvijaju svijest o njihovom značaju. Naša obaveza je i da pokušaje relativizacije istorijskih činjenica ili umanjivanja značaja NOB-a jasno prepoznamo i argumentovano reagujemo.

Koje projekte smatrate ključnim za budućnost Cetinja i kako spojiti očuvanje istorijskog nasljeđa sa ekonomskim razvojem i zadržavanjem mladih?

ĐURAŠKOVIĆ: Budućnost Cetinja vidim kroz spoj očuvanja istorijskog i kulturnog nasljeđa sa stvaranjem uslova za ekonomski razvoj grada u kojem ljudi mogu planirati budućnost.Jedan od prioriteta je projekat vodosnabdijevanja vrijedan oko 20 miliona eura. Potpisan je ugovor za stručni nadzor, čime su stvoreni uslovi za početak realizacije, dok se paralelno radi na sistemu za tretman otpadnih voda.Razvoj Cetinja mora se zasnivati i na valorizaciji istorije, kulture i prirodnog ambijenta. Nastavak izgradnje žičare od Lovćena do Cetinja, investicije vrijedne oko 60 miliona eura, treba da doprinese turističkoj ponudi, novim poslovnim mogućnostima i radnim mjestima. Važan je i projekat Hotela „Lokanda“, sa uređenjem Trga umjetnika i podzemnom garažom. Nakon pokušaja realizacije kroz javno-privatno partnerstvo, Prijestonica je preuzela odgovornost da stvori uslove za realizaciju sopstvenim kapacitetima i sredstvima.Najveći izazov je stvaranje ambijenta u kojem mladi neće biti prinuđeni da budućnost traže van Cetinja. To podrazumijeva nova radna mjesta, kvalitetniju infrastrukturu i razvoj turizma, kulture i preduzetništva. Istorijsko nasljeđe je jedan od naših najvećih resursa, ali ga moramo sačuvati i pretvoriti u pokretač ekonomskog razvoja i kvalitetnijeg života.Ulaganje u Cetinje ne smije biti pitanje dnevne politike

Da li su i koliko političke tenzije na državnom nivou usporile razvojne projekte i da li Cetinje zbog političkih stavova plaća cijenu?

ĐURAŠKOVIĆ: Cetinje je danas među liderima u Crnoj Gori kada je riječ o realizaciji kapitalnog budžeta i razvojnih investicija. Zbog istorijske i simboličke uloge grada, razvojni procesi nerijetko se posmatraju kroz širi politički kontekst. Političke tenzije mogu usporiti strateške odluke i velike projekte, ali ne bih rekao da je Cetinje zbog svojih vrijednosti i jasnog odnosa prema državnosti kažnjeno ili zapostavljeno. To potvrđuju nastavak izgradnje žičare Lovćen – Cetinje, rekonstrukcija regionalnog puta Ulići – Rijeka Crnojevića, izgradnja objekta Stare dječje bolnice i sale OŠ „Lovćenski partizanski odred“. Njihova realizacija sa Vladom potvrđuje da je razvoj prijestonice pitanje od državnog značaja.Ne smijemo dozvoliti da razvoj grada bude talac političkih okolnosti. Cetinje pripada svim građanima Crne Gore i ulaganje u njegov razvoj ne smije biti pitanje dnevne politike, ideoloških ili društvenih procesa.Najveća pobjeda – država sigurnog identiteta

Kada se jednog dana bude pisala istorija ovog perioda, što mislite da će biti najveći izazov sa kojim se Crna Gora suočila – političke podjele, pitanje identiteta ili očuvanje demokratskih institucija?

ĐURAŠKOVIĆ: Najveći izazov biće borba da Crna Gora sačuva sebe – svoj državni karakter, građanski koncept i demokratske institucije. Političke podjele i identitetska pitanja manifestacija su dubljeg problema: nedovršene tranzicije iz društva opterećenog podjelama u društvo stabilnih vrijednosti, snažnih institucija i jasnog demokratskog konsenzusa.Najveća pobjeda biće ako buduće generacije naslijede državu u kojoj se više ne vodi borba oko njenog postojanja i identiteta – pitanja koja u svakoj stabilnoj državi moraju biti neupitna – već oko toga kako da ona bude razvijenija, pravednija i uspješnija za sve građane. Za mene su Cetinje i Crna Gora najveća vrijednost, koja mora biti iznad svih naših razlika i podjela.