Nikolić: Ustav nije preporuka – mandat sudija je 12 godina i tačka; Knežević: Ustavni sud je partijski, Satler nas je uveo u krizu

U Skupštini Crne Gore nastavljena je rasprava o više zakonskih predloga.

Na dnevnom redu Osme sjednice nalaze se Predlog zakona o izmjeni Zakona o poreskim savjetnicima i Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Ustavnom sudu, dok je najavljen i nastavak ranije sjednice sa zakonima iz oblasti pravosuđa.

Poslanica DPS-a Aleksandra Despotović ocijenila je da činjenica da poslanici predlažu zakonska rješenja ukazuje na izostanak ministara iz skupštinske rasprave.

– Žao mi je što imamo zakone u proceduri koje predlažu poslanici, jer to potvrđuje da ministri nemaju vremena da dođu u plenum ili izbjegavaju pitanja – poručila je Despotović.

Ona je otvorila i pitanje dolaska EXIT festivala u Crnu Goru, pitajući kakve će finansijske efekte imati po državni budžet.

Na njene navode odgovorio je poslanik PES-a Tonći Janović, ocjenjujući da opozicija zanemaruje ekonomske rezultate.

– Plate i penzije će nastaviti da rastu, inflacija je na rekordno niskom nivou. Situacija nije idealna, ali je mnogo bolja nego ranije – kazao je Janović.

Poslanica PES-a Jelena Nedović osvrnula se na period prije 2020. godine, ističući razlike u odnosu na aktuelnu vlast.

– Danas nemamo situacije da političari dobijaju stanove od države ili da se zloupotrebljavaju službene privilegije. To su činjenice – rekla je Nedović.

Ona je dodala da se Crna Gora danas drugačije percipira na međunarodnoj sceni.

– Crna Gora više nije prepoznata kao država kriminala i korupcije. Prvi put se govori o članstvu u Evropskoj uniji, a premijer ove države nije bruka za građane – poručila je Nedović.

Predsjednik poslaničkog kluba Evropskog saveza Boris Mugoša (SD) na početku izlaganja osudio je, kako je naveo, „sve gadosti u javnom diskursu“, upozoravajući na njegovu sve izraženiju degradaciju.

– Kontaminiranost javnog prostora mora da nas zabrine, jer je posljedica opšteg srozavanja. Moramo voditi računa kako govorimo o drugima. Danas se crtaju mete čak i preminulim osobama, bez ikakvog izvinjenja. Niko od nas nije moralni autoritet da presuđuje drugima. Pozivam sve da budu oprezni u etiketiranju – rekao je Mugoša.

On je dodao da se u javnosti često bez osnova ljudi proglašavaju saradnicima kriminala ili se diskredituju po raznim osnovama.

– Ako nijeste saglasni s nekim, odmah ste meta. Ljudi se svakodnevno diskredituju, od jutra do mraka – istakao je Mugoša.

Osvrnuo se i na političku situaciju u Tivtu, ocjenjujući je zabrinjavajućom.

– Koalicioni partneri se tamo fizički obračunavaju, mi ih razdvajamo. Predsjednik Opštine napada predsjednika Skupštine. To je nedopustivo. Nemojte da se bijete, izdržite ovu godinu, pa više nećete biti vlast- kazao je Mugoša.

Janović je  odgovorio Mugoši navodeći da je politička scena u Tivtu složena i raznovrsna, ali da su, uprkos tome, ostvareni značajni rezultati, posebno u oblasti finansija.

– Kada govorite o principima, znate da ih se u PES-u držimo. Uostalom, izašli smo iz vlasti u Pljevljima – poručio je Janović.

Na to je Mugoša uzvratio da situacija u Tivtu ne djeluje stabilno, ukazujući na sukobe unutar vlasti.

– Možda vi to vidite kao napredak, ali se međusobno sukobljavate. Opozicija će se suprotstaviti zbog građana, a uskoro dolazi 2027. godina, pa ćete, po svemu sudeći, sukobe nastaviti iz opozicionih klupa – rekao je Mugoša.

Osvrnuo se i na situaciju u Pljevljima, navodeći da PES nije samostalno napustio vlast.

– Dugo ste podržavali Darija Vraneša, a izašli ste tek kada vas je on praktično poćerao iz vlasti. Rekao vam je baj-baj, nijeste sami donijeli tu odluku – zaključio je Mugoša.

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je da je  pitanje mandata sudija Ustavnog suda nije tehničko, već suštinsko pitanje poštovanja ustavnog poretka i vladavine prava.

Nikolić je poručio da je Ustav jasan kada je riječ o trajanju mandata sudija Ustavnog suda.

– Ustav precizno propisuje da mandat traje 12 godina. Ne 12 plus politički dogovor ili produženje po potrebi, već 12 godina i tačka – naglasio je on.

Dodao je da bi svako zakonsko „dopunjavanje“ Ustava značilo njegovo obesmišljavanje kao najvišeg pravnog akta države.

– Ako zakon može da mijenja ili dopunjuje Ustav, onda on više nije vrhovni pravni akt – rekao je Nikolić, uz oštru kritiku pravnih tumačenja koja, kako je naveo, idu u tom pravcu.

On je upozorio da bi takav pristup predstavljao ozbiljno narušavanje demokratskih principa i ustavnog poretka, te pozvao predstavnike vlasti da povuku, kako tvrdi, neustavna rješenja.

Nikolić je zatražio i povlačenje izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, navodeći da bi to bio preduslov za povratak opozicije u plenum i nastavak političkog dijaloga.

– To je prilika da obnovimo dijalog i vratimo institucije u okvir ustavnosti i zakonitosti – kazao je on.

U suprotnom, kako je dodao, odgovornost za blokadu evropskog puta Crne Gore snosiće vlast.

Nikolić je ukazao i na potrebu usklađivanja zakona sa pravnom tekovinom Evropske unije, navodeći da DPS još nije dobio odgovor Ministarstva evropskih poslova o tome koja su zakonska rješenja usaglašena sa EU.

– Tražili smo zvaničan stav, ali odgovor nijesmo dobili – zaključio je Nikolić.

Ministar pravde Bojan Božović ocijenio je u Skupštini da preporuke Venecijanske komisije nijesu dovoljne u kontekstu izmjena Zakona o Ustavnom sudu.

– Naš ustavno-pravni sistem zahtijeva sveobuhvatniju reformu – poručio je Božović.

Dragan Bojović (DNP) kazao je da ga je iznenadila kritika Andrije Nikolića na račun Venecijanske komisije, podsjećajući da je upravo DPS ranije insistirao na njenim stavovima.

– Znam da je DPS dugo insistirao na mišljenju Venecijanske komisije. Iznenađen sam ovakvim nastupom, posebno jer ste prije pola godine upravo vi tražili njen stav u vezi sa smjenom sudije Ustavnog suda. Sve više stajete na stranu antievropskih politika – naveo je Bojović.

Nikolić mu je odgovorio da DPS ne dovodi u pitanje Venecijansku komisiju, već način na koji se tumače njene preporuke.

– Ako ste završili sa ranijom politikom, mogu to da pohvalim. Ali nemojte iznositi netačne tvrdnje. Mi ne sporimo Venecijansku komisiju, već činjenicu da nijeste pravilno interpretirali njene preporuke – rekao je Nikolić.

On je dodao da je upravo DPS trasirao evropski i evroatlantski put Crne Gore.

– Govorite da se sada priključujete evropskim snagama, ali podsjećam da je ova država postala članica NATO-a pod našim vođstvom i da smo mi postavili temelje puta ka Evropskoj uniji – poručio je Nikolić.

Poslanik DNP-a Milan Knežević poručio je u Skupštini da je Ustavni sud politički podijeljen i pod partijskim uticajem, optužujući šefa Delegacije EU Johana Satlera da je dodatno zakomplikovao situaciju zahtjevima koji su, kako tvrdi, doveli do ustavne krize.

Knežević je stanje u Ustavnom sudu uporedio sa rezultatom „3:3“, ocjenjujući da institucija ne funkcioniše kao nezavisno tijelo.

– Svi se drže partijskih direktiva, zato nemojte govoriti da je Ustavni sud nezavisan. Jasno je da imamo politički podijeljenu instituciju i to treba otvoreno priznati – kazao je on.

On je posebno kritikovao ulogu šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johana Satlera.

– Satler je dodatno zamutio situaciju i doveo nas do ustavne krize. Tražio je penzionisanje troje sudija, a objašnjeno mu je da je moguće samo u jednom slučaju. Kada insistirate na nečemu što nije izvodljivo, dobijete krizu. Sada traži da do kraja zasijedanja kompletiramo Ustavni sud, a ja tvrdim da se to neće desiti – naveo je Knežević.

Dodao je da, prema njegovim riječima, političkim strukturama ne odgovara izbor sedmog sudije.

– Jasno je da pojedinim partijama ne odgovara kompletiranje Ustavnog suda kako bi se izbjeglo odlučivanje o ključnim pitanjima – istakao je on.

Knežević je ponovio da smatra da je postojeći model izbora sudija duboko politizovan.

– Svaka partija ima svog kandidata i svi postupaju po partijskim direktivama. Ustavni sud danas izgleda kao partijski sud – rekao je Knežević, dodajući da je riječ o instituciji koja ne uliva povjerenje građana.

On je otvorio i pitanje dužine mandata sudija, ocjenjujući da je postojeće rješenje neadekvatno.

– Zašto mandat mora da traje 12 godina? Smatram da je i pet godina sasvim dovoljno. Ako se ne izabere sedmi sudija, tražiću odlaganje izbora, jer znam čemu vodi ova blokada – poručio je Knežević.

Ministar pravde Bojan Božović istakao je da se pitanje produženja mandata odnosi na hipotetičke situacije koje bi mogle nastupiti u budućnosti.

– Važno je naglasiti da se eventualno produženje mandata odnosi na scenario koji bi mogao nastupiti tek oko 2035. godine. Ipak, smatram da je mandat od 12 godina predug i da bi devet godina bilo primjerenije rješenje – kazao je Božović.

Knežević je na to odgovorio da je problem politički, a ne tehnički, te da se mora otvoriti suštinska rasprava o funkcionisanju Ustavnog suda.