CDT: Strano uplitanje se hrani domaćim slabostima
Crna Gora u susret izborima 2027. godine ulazi sa institucionalnim i društvenim ranjivostima koje, prema analizi Centra za demokratsku tranziciju (CDT), strani politički interesi mogu koristiti za uticaj na izborni proces.
To je ključni zaključak publikacije „Između uticaja i uplitanja“, koju je pripremio CDT, analizirajući strane uticaje u Crnoj Gori, obrasce njihovog djelovanja i moguće načine za ograničavanje nedozvoljenih i štetnih uticaja.
Iz CDT-a navode da, iako su ranjivosti obilježile veliki broj izbornih procesa u prethodnom periodu, država nije preduzela dovoljno koraka da otkloni ključne slabosti sistema i ojača njegovu otpornost na spoljne uticaje.
Kako navode, strani uticaj u Crnoj Gori najčešće ne dolazi u obliku otvorene intervencije spolja, već se oslanja na domaće posrednike, medijsku infrastrukturu, identitetske podjele i praznine u radu institucija.
- Akteri i mete se mogu mijenjati, ali obrazac ostaje isti. Mediji, političke partije, institucije, vjerske strukture, parapolitičke organizacije ili pojedinci mogu stranom uticaju dati lokalni legitimitet, pa granica između spoljnog djelovanja i domaće politike postaje sve teže vidljiva - navode iz CDT-a.
Posebnu ulogu u tom procesu, prema analizi CDT-a, ima medijska infrastruktura. Iz te organizacije navode da su među televizijama sa nacionalnim ili gotovo nacionalnim dometom dominantno zastupljene kompanije čiji vlasnici ili centri odlučivanja nijesu u Crnoj Gori, a koje su, kako tvrde, u najvećem broju slučajeva povezane sa režimom u Srbiji.
- Kada se tome dodaju političke i vlasničke veze, sinhronizovane kampanje i ponavljanje manipulativnih sadržaja, medijska infrastruktura može postati jedan od najvažnijih instrumenata političkog uticaja - ocjenjuju iz CDT-a.
Identitetske teme, kako dodaju, posebno su pogodno sredstvo za takvo djelovanje. Jezik, vjera, nacionalni identitet, referendum, istorijski sporovi, odnosi sa državama regiona ili prava manjina mogu, prema njihovoj ocjeni, gotovo svaki konkretan događaj brzo pretvoriti u širi politički konflikt.
- Tada činjenice prvobitnog slučaja padaju u drugi plan, dok strah, osjećaj ugroženosti i istorijske podjele preuzimaju javnu raspravu - navode iz CDT-a.
Kao primjer obrasca koji nazivaju „zamjenom teme“, CDT izdvaja događaje nakon bezbjednosnog incidenta uoči Samita EU i Zapadnog Balkana u Tivtu, kao i reakcije nakon emitovanja filma „Referendum – priča o izmišljenoj slobodi“.
Kako navode, rasprava o konkretnim događajima tada je brzo zamijenjena temama poput položaja Srba, cenzure, ustaštva, nacionalnog dostojanstva i drugih identitetskih i istorijskih sporova.
CDT ukazuje i na to da se meta kampanje može mijenjati bez promjene načina djelovanja.
Studije slučaja o Milu Đukanoviću, Milojku Spajiću i Andriji Mandiću, kako navode, pokazuju da političar koji je u jednom trenutku promovisan kao partner ili poželjan izbor može vrlo brzo postati meta napada.
- „Miljenici“ i „neprijatelji“ se mijenjaju, ali politička funkcija kampanje ostaje ista - navode iz CDT-a.
Sve ove mehanizme, prema njihovoj analizi, dodatno pojačavaju institucionalne slabosti u Crnoj Gori. Kao primjere navode diskriminatorno djelovanje državnih institucija, uključujući Državnu izbornu komisiju, probleme biračkog spiska i državljanstva, slab nadzor političkog finansiranja i djelovanja trećih lica, kao i nedovoljnu transparentnost medijskog vlasništva.
U CDT-u ocjenjuju da ti problemi nijesu samo tehničke prirode, već stvaraju prostor kroz koji spoljni politički interes može proizvesti konkretan domaći rezultat.
- Ove ranjivosti nijesu novost, ali njihova dugotrajna prisutnost, bez adekvatnog institucionalnog odgovora, doprinosi normalizaciji nedozvoljenih oblika političkog djelovanja i povećava rizik koji oni predstavljaju za integritet izbornog procesa - zaključuju iz CDT-a.